DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 22 <-- 22 --> PDF |
i bukve na istraživanom području za petogodišnje razdoblje (1964—1968. god.), koje su realizirane iz opisanih prebornih šuma Gorskog kotara. Radi se o´cca 1,540.000 ms drvne mase realiziranih sortimenata jele (smreke) i bukve, tj. cea 970.000 m´ jele (smreke) i cea 570.000 m? bukve. Na bazi tog golemog istraživačkog materijala izradili smo, kako je istaknuto, nove tablice postotnog odnosa sortimenata u korisnoj drvnoj masi i prikazali ih u tabeli 5. Te se Sortimente tablice odnose na globalnu drvnu masu, a ne na drvnu masu razvrstanu po debljinskim stepenima. Tim sortimentnim tablicama jele (smreke) i bukve — uz prethodno umanjenje drvnog fonda u tabeli 3. za postotak iskorišćenja u šumi — pomnožili smo korisnu drvnu masu i razvrstali je u Sortimente iz kojih se sastoji. Rezultate tog obračuna donosimo u tabeli 6. Nakon toga smo drvne mase sortimenata pomnožili s jediničnim cijenama tih sortimenata, koje donosimo u tabeli 7, a odnose se na 1970. godinu, bolje reći na stanje u trenutku zamrzavanja cijena prema odluci SIV-a. Na taj smo način ustanovili ukupne vrijednosti sortimenata korisne drvne mase ili vrijednost sortimenata po vrstama drva i u ukupnom iznosu za sve istraživane šumarije. Diobom tih vrijednosti s bruto drvnom masom (s drvnom masom na panju) utvrdili smo prosječne vrijednosti ili srednje kvalitetne brojeve po 1 m´ drvne mase jele (smreke) i bukve s korom po istraživanim šumarijama. Rezultate tih obračuna donosimo u tabeli 8. Međutim, prosjeci godišnjeg prirasta koji su prikazani u tabeli 3., predstavljaju samo prirast drvne mase bez kore. Budući da se pri utvrđivanju vrijednosti prirasta na ovaj način uzima u obzir i kora, to smo utvrđenom prirastu iz tabele 3. dodali i odgovarajuću koru. Prema Klepc u (18) postotak kore kod jele u Gorskom kotaru iznosi 11%, a kod bukve 7%. Za te iznose smo povećali prirast iz tabele 3. po vrstama drveća i te rezultate donosimo u tabeli 9. Nakon toga smo pomnožili količine prirasta drvne mase iz tabele 9. s prosječnim vrijednostima drvne mase na panju ili kvalitetnim brojevima iz tabele 8. i ustanovili njegovu vrijednost po vrstama drveća i u ukupnom iznosu na hektaru površine. Te izračunane vrijednosti donosimo također u tabeli 9. i predstavljene na grafičkom prikazu (si. 2). Najmanji prosječni iznos vrijednosti prirasta po hektaru izjednačili smo s pretpostavljenom cijenom godišnje proizvodnje iskorišćivanja šuma po ha u uvjetima u kojima se stvara ta vrijednost. Očito je da potrebe za drvom priznaju te troškove, u protivnom bi takve šume bile izvan redovite proizvodnje a što nije slučaj. U tim šumskim sastojinama, odnosno šumariji, ne postoji relativna diferencijalna renta plodnosti. Zbog toga smo takvu šumariju u tabeli 10. označili s »0«, a na grafičkom prikazu (si. 2.) s linijom cijene proizvodnje bez relativne diferencijalne rente plodnosti. Druge istraživane šumarije, kako se iz tabele 10. i si. 2. vidi, tu rentu ostvaruju1). I relativna diferencijalna renta položaja kod ovih istraživanja se nešto razlikuje od one koja se ostvaruje u poljoprivredi ,a posve se razlikuje od 1) Postoji dakle, osim navedenog, još jedan razlog zašto smo u ovim istraživanjima upotrijebili izraz »relativna renta«. Upravo zato što se u izračunatim razlikama između vrijednosti prirasta po ha istraživanih šumarija — nalazi i ekstra dobit grane 313, odnosno renta i ekstra dobit koju, za sada, nismo pokušali odvojiti, pa nam je u takvoj situaciji upotrebljeni izraz bio najpogodniji. 374 |