DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— prvo se mora drvni fond istraživanih šumarijama po vrstama drva izrazi*;
u Sortimente. Zatim se moraju drvne mase tih sortimenata pomnožiti s
jediničnim tržišnim cijenama njihovih proizvoda iskorišćivanja šuma. Tako
bi se dobila ukupna vrijednost drvnog fonda na istraživanom području
razlučno po šumarijama. Nakon toga potrebno je podijeliti vrijednost drvnog
fonda s njegovom bruto drvnom masom (drvnom masom na panju) i
ustanoviti prosječnu vrijednost ili srednji kvalitetni broj po 1 m3 drvne mase.
Taj nije više funkcija količine nego kvalitete drvne mase i jediničnih cijena
pojedinih sortimenata. Tim prosječnim cijenama ili srednjim kvalitetnim
brojevima potrebno je zatim pomnožiti količinu godišnjeg prirasta po hektaru
koji je također donesen u tabeli 3. i ustanoviti vrijednost prosječne godišnje
proizvodnje što nastaje (prirašćuje) po hektaru na tom drvnom fondu1).
Potrebno je istaći da je cijena proizvodnje (CP) uzgoja (biološke faze
šumskog gospodarenja) godišnje po hektaru podjednaka (to se ne odnosi na
jedinice mjere sortimenata iskorišćivanja šuma), bez obzira na dob, strukturu,
obrast i si., šumskih sastojina. To je bio aksiom kapitalističke šumarske
ekonomike, pa ga možemo i ovdje uvažiti2).


Prema tome možemo relativne diferencijalne rente plodnosti utvrditi
kao razlike prihoda, tj. induktivne cijene drvnog prirasta na panju po ha
(20). Kako je te induktivne cijene u sadašnjim uvjetima teško utvrditi —
možemo se poslužiti analognim — znatno višim prodajnim cijenama proizvođača
drvnih sortimenata iskorišćivanja šuma (PCP;). One su znatno više,
pa i njihove razlike (od induktivnih cijena) — ali su im proporcionalne;
stoga mogu poslužiti kao pokazatelji veličina relativnih diferencijalnih renta
plodnosti.


Najmanja vrijednost godišnje proizvodnje (prirasta) po ha smarat ćemo
da je jednaka cijeni godišnje proizvodnje iskorišćivanja šuma u najnepovoljnijim
— po strukturi i kvaliteti — šumskim sastojinama iz kojih se još podmiruju
društvene potrebe drvom. Sve druge kod kojih je ta vrijednost prirasta
po hektaru veća — smatramo da donose relativnu diferencijalnu rentu
plodnosti.


Da bismo taj zadatak izveli do kraja, potrebno je ukupnu drvnu masu
(drvni fond) u tabeli 3. izraziti u sortimentima. Godine 1963. i 1967. izradili
smo (30, 31) sortimentne tablice ili tablice postotnog odnosa sortimenata
upravo na istraživanom šumskom području. No, budući da su te tablice
rađene strogo po JUS-u iz 1955. godine, a kako stvaran život — zbog sve
veće potražnje za drvom — odstupa od tih standarda i oslikava momentalnu
situaciju na drvnom tržištu — to smo odlučili da za ovu studiju izradimo
nove sortimentne tablice (koje će biti upravo odraz toga života). Zbog toga
u tabeli 4. donosimo ukupne posječene drvne mase sortimenata jele (smreke)


´) Potrebno je istaći da je prirast u starijim jednodobnim šumama kvalitetniji
i vredniji. Budući da su predmet naših istraživanja preborne šume i budući da se
u njima vrši preborna ili prebirna sječa — to su samim tim u etatima obuhvaćena
stabla prsnih promjera (debljkiskih stepena). Iz toga se može zaključiti da je
i prosječna kvaliteta (vrijednost) godišnjeg tečajnog prirasta analogna prosječnoj
kvaliteti drvne mase iz koje rezultiraju srednji kvalitetni brojevi s kojima se
množi količina prirasta po hektaru.


2) Endre s M.: Lehrbush der Waldwertrechnung und Farststatik, Berlin, 1919.


373