DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— prvo se mora drvni fond istraživanih šumarijama po vrstama drva izrazi*; u Sortimente. Zatim se moraju drvne mase tih sortimenata pomnožiti s jediničnim tržišnim cijenama njihovih proizvoda iskorišćivanja šuma. Tako bi se dobila ukupna vrijednost drvnog fonda na istraživanom području razlučno po šumarijama. Nakon toga potrebno je podijeliti vrijednost drvnog fonda s njegovom bruto drvnom masom (drvnom masom na panju) i ustanoviti prosječnu vrijednost ili srednji kvalitetni broj po 1 m3 drvne mase. Taj nije više funkcija količine nego kvalitete drvne mase i jediničnih cijena pojedinih sortimenata. Tim prosječnim cijenama ili srednjim kvalitetnim brojevima potrebno je zatim pomnožiti količinu godišnjeg prirasta po hektaru koji je također donesen u tabeli 3. i ustanoviti vrijednost prosječne godišnje proizvodnje što nastaje (prirašćuje) po hektaru na tom drvnom fondu1). Potrebno je istaći da je cijena proizvodnje (CP) uzgoja (biološke faze šumskog gospodarenja) godišnje po hektaru podjednaka (to se ne odnosi na jedinice mjere sortimenata iskorišćivanja šuma), bez obzira na dob, strukturu, obrast i si., šumskih sastojina. To je bio aksiom kapitalističke šumarske ekonomike, pa ga možemo i ovdje uvažiti2). Prema tome možemo relativne diferencijalne rente plodnosti utvrditi kao razlike prihoda, tj. induktivne cijene drvnog prirasta na panju po ha (20). Kako je te induktivne cijene u sadašnjim uvjetima teško utvrditi — možemo se poslužiti analognim — znatno višim prodajnim cijenama proizvođača drvnih sortimenata iskorišćivanja šuma (PCP;). One su znatno više, pa i njihove razlike (od induktivnih cijena) — ali su im proporcionalne; stoga mogu poslužiti kao pokazatelji veličina relativnih diferencijalnih renta plodnosti. Najmanja vrijednost godišnje proizvodnje (prirasta) po ha smarat ćemo da je jednaka cijeni godišnje proizvodnje iskorišćivanja šuma u najnepovoljnijim — po strukturi i kvaliteti — šumskim sastojinama iz kojih se još podmiruju društvene potrebe drvom. Sve druge kod kojih je ta vrijednost prirasta po hektaru veća — smatramo da donose relativnu diferencijalnu rentu plodnosti. Da bismo taj zadatak izveli do kraja, potrebno je ukupnu drvnu masu (drvni fond) u tabeli 3. izraziti u sortimentima. Godine 1963. i 1967. izradili smo (30, 31) sortimentne tablice ili tablice postotnog odnosa sortimenata upravo na istraživanom šumskom području. No, budući da su te tablice rađene strogo po JUS-u iz 1955. godine, a kako stvaran život — zbog sve veće potražnje za drvom — odstupa od tih standarda i oslikava momentalnu situaciju na drvnom tržištu — to smo odlučili da za ovu studiju izradimo nove sortimentne tablice (koje će biti upravo odraz toga života). Zbog toga u tabeli 4. donosimo ukupne posječene drvne mase sortimenata jele (smreke) ´) Potrebno je istaći da je prirast u starijim jednodobnim šumama kvalitetniji i vredniji. Budući da su predmet naših istraživanja preborne šume i budući da se u njima vrši preborna ili prebirna sječa — to su samim tim u etatima obuhvaćena stabla prsnih promjera (debljkiskih stepena). Iz toga se može zaključiti da je i prosječna kvaliteta (vrijednost) godišnjeg tečajnog prirasta analogna prosječnoj kvaliteti drvne mase iz koje rezultiraju srednji kvalitetni brojevi s kojima se množi količina prirasta po hektaru. 2) Endre s M.: Lehrbush der Waldwertrechnung und Farststatik, Berlin, 1919. 373 |