DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 20 <-- 20 --> PDF |
simo i godišnje priraste drvne mase razlučene kao i drvni fond na kome su nastali (po šumarijama, gospodarskim jedinicama, hektaru i vrstama drva), a i u globalu, odnosno prosjeku za istraživane šumarije, što nam je poslužilo pri opisu istraživanih šumskih sastojina. U tabeli 3. prikazali smo cjelokupnu materijalnu osnovu od koje ćemo poći, odnosno od koje se mora poći pri rješavanju tako postavljenog zadatka, a posebno pri istraživanju diferencijalne rente plodnosti. Istakli smo da je ona funkcija utrošenog rada, uloženih sredstava (kapitala) i prirodnih svojstava istraživanih površina. Zbog toga smo morali prikazati količinu i strukturu (po vrstama drva) drvnog fonda na obrasloj istraživanoj površini, kao i količinu i strukturu prirasta koji svake godine (kao prihod gospodarstva) priraste na tome drvnom fondu. No, to su samo materijalni pokazatelji. Doduše i politekonomisti kada razmatraju diferencijalnu rentu plodnosti u poljoprivredi nigdje ne govore o apsolutnoj i hektolitarskoj težini pšenice, nego samo o količini po jedinici površine. Na temelju te veličine, zatim prodajne (tržišne) cijene i individualnih cijena proizvodnje, izračunavaju diferencijalnu rentu plodnosti. Međutim, predmet naših istraživanja koliko god ima sličnosti s navedenim primjerom pšenice toliko se od njega i razlikuje. U našim istraživanjima nećemo, naime, a i ne možemo postaviti tri klasična uvjeta: količina metričkih centi/ha, cijena proizvodnje i prodajna cijena po 1 metričkom centu, nego ćemo ga postaviti u nešto izmijenjenom obliku, a to je: količina i struktura po vrstama drva godišnjeg prirasta drvne mase po ha, kvalitetna ili sortimentna struktura te drvne mase i prosječna prodajna cijena po 1 m3 drvne mase. Pretpostavit ćemo da se cijena godišnje proizvodnje drvne mase po ha, zbog tehnologije koja se razlikuje od one u poljoprivredi, kreće oko najniže vrijednosti proizvedenog prirasta istraživanih šumarija1). Napominjemo da se u poljoprivredi kod primjera pšenice sjetva i žetva obavljaju iste godine na istoj površini, dok se u našim istraživanjima radi o prirodnim šumama i, u pravilu, s prirodnim podmlađenjem (sjetvom), zatim sa prirastom na cijeloj površini, ali sa sječom (žetvom) samo na nekim površinama ,kako je to gospodarskim osnovama (dugoročnim planovima) određeno. To praktično znači da se sjetva, odnosno prirodna naplodnja sjemena ne vrši svake godine, a prirast se, ukoliko nema elementarnih nepogoda ili bolesti, stvara svake godine, dok se sječa (žetva) vrši svake desete ili svake petnajste godine na istoj površini, što zavisi od propisane dužine ophodnjice. Drvna masa (drvni fond) u tabeli 3. prikazana je samo količinski, a ne i kvalitetno, odnosno od kojih se sortimenata sastoji. Da bi se mogla izraziti vrijednost drvne mase po ha, a time i relativna diferencijalna renta plodnosti ´) Budući da je cilj naše studije utvrđivanje razlika u vrijednosti proizvodnje, odnosno plodnosti staništa između istraživanih šumarija u kojima su sadržani elementi renta, a ne utvrđivanje apsolutnih iznosa tih renta — to je moguće pretpostaviti da se cijena godišnje proizvodnje drvne mase iskorišćivanja šuma po ha kreće oko najniže vrijednosti proizvedenog prirasta. Moguće je također i utvrditi faktične cijene proizvodnje prirasta po jedinici površine. No, držimo da te cijene ne bi odgovarale stvarnosti upravo zato, što one ne bi bile funkcija potreba ulaganja u granu 311, nego veće akumulativnosti pojedinih šumarija koja je funkcija boljih uvjeta privređivanja. |