DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Prosječna drvna masa u istraživanim šumama iznosi 326 m3/ha, a godišnji tečajni prirast drvne mase u prosjeku je 6,6 m3/ha. Od ukupne površine istraživanih prebornih šuma 7,9% se nalazi na silikatnoj, a 92,1% na vapnenastoj podlozi. Omjer smjese jele u sastojini na silikatnoj podlozi iznosi 0,8 s prosječnom drvnom masom od 372 m3/ha, a na vapnenastoj 0,7 s prosječnom drvnom masom od 253 m3/ha. Opisane ekonomski vrijedne šume istraživanog područja nalaze se, prema Š u r i ć u (39), na devet različitih bonitetnih razreda staništa, s različitim omjerima smjese jele u sastojini (od 0,5 do 0,9) i s različitim prosječnim drvnim masama jele po ha (od 117 do 487 m3/ha). Postotno učešće pojedinih bonitetnih razreda u ukupnoj površini istraživanih šuma s omjerom smjese jele u sastojini od 0,4 do 1,0 prikazano je u tabeli 2. Najvrednije jelove šume istraživanog područja se nalaze na I do III bonitetnom razredu staništa sa 88,2% a na III/IV do V s 11,8% površinei). METODE RADA I REZULTATI ISTRAŽIVANJA Istraživački materijal bio je vrlo opsežan, pa ga je zbog toga bilo teško prikupiti bez pomoći i suradnje širokog kruga stručnjaka koji žive i rade na opisanom području, na čemu im se i ovom prilikom zahvaljujemo. U tabeli 1. i na odgovarajućem grafikonu (si. 1.) prikazali smo, kako je već u opisu izneseno, debljinske razrede šuma Šumskog gospodarstva Delnice. Te podatke smo prikupili u navedenom gospodarstvu. Poslužili su nam samo pri opisu istraživanih sastojina. Više ih nećemo analizirati jer nisu od neposrednog utjecaja na naš cilj istraživanja. Od daleko su većeg utjecaja podaci doneseni u tabeli 2., a prikupljeni u Sekciji za uređivanje šuma na Rijeci. Iz njih se zapravo vide površine šuma istraživanih šumarija na pojedinim matičnim supstratima (silikat, vapnenac), što ima neposredan utjecaj na naš istraživački zadatak. Isto tako su od neposrednog utjecaja na naš istraživački zadatak i bonitetni razredi staništa šuma istraživanih šumarija, čije smo površine — sa prosječnom drvnom masom jele po ha i prosječnim omjerom smjese jele u sastojini — također donijeli u tabeli 2. i to kako u apsolutnim tako i u relativnim iznosima. Upravo će se u toj tabeli još jedanput pokazati nepogrešivost Mar x o v e tvrdnje, kada kritizira R i c a r d a, da se količina-veličina (površina) ne smije zanemariti pri razmatranju (istraživanju) renta. U tabeli 3. — fundamentalnoj za ova istraživanja — donosimo podatke o površinama šuma istraživanih šumarija i to po gospodarskim jedinicama s navedenim razdobljima značenja gospodarskih osnova iz kojih su ti podaci izvađeni. Dakako, u tabeli 3. smo prikazali obrasle, neobrasle i ukupne površine istraživanih šumarija, jer su nam pri jednom obračunu bile potrebne obrasle, a pri drugom ukupne površine šumarija u cilju pravilnog interpretiranja rezultata istraživanja i donošenja zaključaka. Ukupnu brutto drvnu masu (drvni fond) jele i bukve po istraživanim šumarijama, njihovim gospodarskim jedinicama i po hektaru, te po vrstama drva, kao i u globalu, također donosimo u tabeli 3. Osim toga u toj tabeli dono ´) Navedeni podaci u ovome opisu odnose se na 1970. godinu, kada su i prikupljeni. 371 |