DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 128 <-- 128 --> PDF |
5Ln mem&ciam Ing. ILIJA LONČAR »Luča će se vazda prizirati na grobnicu tvoju osveštenu« (P. P. Njegoš) Dana 2. svibnja 1971. umro je u Zagrebu ing. Ilija Lončar, viši šumarski savjetnik. Tako je nestala još jedna velika i izuzetna ličnost našega šumarstva. Rodio se 2. kolovoza 1890. u Slavskom polju (kotar Karlovac), kao sin šumarske porodice. Za rana je zavolio šume, te je nakon završene gimnazije u Bjelovaru studirao šumarstvo u Banskoj Šćavnici (Čehoslovačka). Nakon završenog studija radio je 2 godine kao vježbenik u Žarnovici. Zatim služi kao upravitelj u šumarijama Sv. Rok, Vranovina i Sokolovac. Godine 1927. premješten je u Zagreb u Direkciju šuma za šefa odsjeka za uređivanje šuma (taksacija). Od 1941. do 1945. godine na čelu je Direkcije šuma Sušak. Nakon oslobođenja kratko vrijeme služi u Ministarstvu šumarstva, a zatim sve do odlaska u mirovinu (1950. godine) u Institutu za šumarska i lovna istraživanja NRH. Neobičan dar zapažanja i tankoćutno osjećanje stvorili su kod njega duboku ljubav prema šumi. Ustrajnim radom i studiranjem stalno se usavršavao, da bi se u naponu svoga života predstavio kao odličan stručnjak i naučni radnik. Naučni i stručni rad Ilije Lončara bio je vrlo opsežan, iako se odvijao pod prilično teškim okolnostima. Uz njegovu ličnost vezan je velikim dijelom razvoj njege šuma u našoj zemlji. Napisao je nekoliko knjiga i veliki broj naučnih, stručnih i poučnih članaka u šumarskom listu, Šumarskim novinama i Gozdarskom vestniku. Pretežno se |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 129 <-- 129 --> PDF |
bavio problemima na proučavanju njege, čišćenja i proreda sastojina. Promatrao je taj problem sa šumsko uzgojnog, organizacionog i ekonomskog gledišta. Od osobite su vrijednosti radovi o uzgoju mješovitih i otpornijih sastojina. Vrlo su zanimljivi članci o pretvorbi čistih sastojina, uzrocima degradacije sastojina, važnosti grmlja u sastojim i ulozi pomoćnih stabala u sastojim. Vrijedan doprinos proučavanju obnove šuma daje svojim radovima o sadnji prikraćenih biljaka, presađivanju, pošumljivanju i oplodnim sječama. U studiji o kestenu i bagremu zalaže se za širu upotrebu tih dviju vrsta kod obnove naših šuma. Kao starješina, Ilija Lončar je u svojim postupcima u službi i izvan nje bio vrlo korektan i human. Prema mlađima nastupao je kao drug i prijatelj. Odgojio je generacije valjanih šumara, na koje je utjecao visokom ličnom etikom, jasnim mislima i čistoćom jezika. Davao je mlađima inicijativu za razna proučavanja iz oblasti obnove i njege šuma i pri tome im obilato pružao svoju pomoć i podršku. Smatrao je da stručnjaci na terenu trebaju dati terenskom radu prednost pred uredskim pa ih je u svakoj prilici podučavao s mnogo volje, ljubavi i upornosti. Danas se njegov trud ogleda u mnogim vrijednim sastojinama koje je uspješno uzgojio, kao i znanju koje je prenio na šumarske stručnjake. Iskusan u svim problemima šumarstva, obavljao je važne dužnosti u Šumarskom društvu i Savezu inženjera i tehničara šumarstva i drvne industriie. Za svoj, toliko predani, rad proglašen je zaslužnim članom ITŠID Hrvatske. Cijelim svojim bićem i svojim radom bio je uvijek napredan pa je tako odgojio i svoju djecu. Za vrijeme rata živio je povučeno, ali je moralno i materijalno pomagao Narodnooslobodilačku borbu. Sin Vladimir poginuo je 1943. godine u 21. godini života. Po prirodi bio je nježan, suptilan, idealist, moralist, nadasve pošten, korektan i human. Za vrijeme školovanja i studija bavio se slikarstvom (ugljen i akvarel). Naročito se isticao kao portretist. Bio je istaknuti stručnjak za lov i pčelarstvo. Zbog svog nesebičnog, odanog i privrženog rada u šumarskoj struci, uživao je među svojim drugovima, prijateljima i podređenima, a napose među svojim bivšim učenicima velike simpatije. Rijetko je tko u struci bio toliko cijenjen i voljen kao što je to bio ing. Ilija Lončar. Svojim radom zadužio je čitavu šumarsku struku i mi mu dajemo dužno poštovanje ne samo kao vanrednom stručnjaku, nego i kao humanom čovjeku. Neka je slava i hvala ing. Iliji Lončaru. BIBLIOGRAFIJA Nešto o proredama, Šumarski list, Zagreb 1937. Uzgajajmo otpornije sastojine, Šumarski list, Zagreb 1946. Oplodna sječa u bukovim sastojinama, Šumarski list, Zagreb 1946. Presađivanje bukovih biljki, Šumarski list, Zagreb 1947. Srne kod nas, Lov. ribarski vjesnik, Zagreb 1947. Vrebanje srnjaka, Lov. ribarski vjesnik, Zagreb 1947. Lov na divlje svinje, Lov. ribarski vjesnik, Zagreb 1947. Zaštita trčaka i fazana, Lov. ribarski vjesnik, Zagreb 1947. Medena rosa, Šumarski list, Zagreb 1947. Pošumljivanje nizinskih šuma, Šumarski list, Zagreb 1948. O pravilnoj obnovi sastojina lužnjaka i graba, Šum. list, Zagreb 1949. Prijedlog uputstava za radove na trajnim pokusnim plohama, Zagreb 1949. Pretvorba čistih nizinskih hrastika u mješovite sastojine, šum. list, Zagreb 1950. Potreba većeg rasprostranjen ja pitomog kestena, Šum. list, Zagreb, 1950. Borovac (Pinus strobus L.), Šumarski list, Zagreb 1950. Njega šuma proredom, Institut za šum. i lov. istraživanja, Zagreb 1951. O postopni sečnji v bukovih gozdovih, Gozdarski vestnik, Ljubljana 1951. Uzgoj bagrema u svrhu povećanja proizvodnje rudničkog drveta, Šumarski list, Zagreb 1951. Njega šuma čišćenjem, Šumarske novine, Zagreb 1952. Prikaz knjige: »Ing. Ivo Podhorski: Uzgoj topola«, Šumarski list, Zagreb 1952. 481 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 130 <-- 130 --> PDF |
O pošumljivanju, Institut za šumarska i lovna istraživanja, Zagreb 1953. Mješovite sastojine su mnogo korisnije, Šumarske novine, Zagreb 1953. U našim šumama više uzgajati bagrem, Šumarske novine, Zagreb 1953. Da li se smije proredom prekidati sklop sastojine?, šum. novine, Zagreb 1953. Prijedlog za organizaciju tržišta, Šumarske novine, Zagreb 1953. Važnost grmlja i mekih vrsta u šumskoj biljnoj zajednici, Šumarske novine, Zagreb 1953. Prorede, Šumarske novine, Zagreb 1954. Redčenje, Gozdarski vestnik, Ljubljana 1955. Da li šikare mogu postati produktivne, Šumarske novine, Zagreb 1955. Pomoćna stabla u sastojim, Šumarske novine, Zagreb 1955. Sastojina nam govori da li je valjano njegovana, Šumarske novine, Zagreb 1955. Upotreba prikraćenih sadnica, Šumarske novine, Zagreb 1955. Njega gozda v SR Hrvatski, Gozdarski vestnik, Ljubljana 1956. Mješoviti uzgoj nizinskih vrsta drveća, Šumarski list, Zagreb 1957. O njezi bukovih mladika, Šumarski list, Zagreb 1958. Predrast i njega sastojina, Šumarski list, Zagreb 1959. Uzroci degradacije sastojina, Šumarski list, Zagreb 1960. Ing. Vladimir HREN |