DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 121 <-- 121 --> PDF |
lomači ätcucni ca6 GOZDARSKI VESTNIK, 28:1—10, 1970. Kazalo članaka, prikaza, stručnih informacija i izvještaja. BROJ 1-^1: Seliš ka r, A.: Šuma i rekreacija, s. 6 —11. M1 i n š e k, D.: Imperativi i razvojne perspektive šumarstva u Sloveniji, s. JI —17. Ciglar , M.: Zadaća šumarstva za rekreaciju u prirodi, s. 18—40. Š o š t a r i č, M.: Značenje šume za oblikovanje krajolika, s. 41—46. Ogrin , D.: Šuma i krajolik, s. 47—59. Ciglar , M.: Šumar kao učitelj i pratilac izletnika u šumi, s. 59—70. P e t e r 1 i n, J.: Zaštita prirode, s. 70—74. P e t r i č, J.: Program za uređenje šum skih predjela u rekreacijske i šumsko propagandne svrhe na području šumskog gospodarstva Novo Mesto s. 75 —83. A v č i n, F.: Homo contra naturam, s. 83 —96. Mlinšek, D.: Neke upute za izradu i izvedbu programa uređenja šumskih predjela za šumsko propagandne i rekreacijske svrhe, s. 96—101. BROJ 5—6: Gašperšić , F.: Renesansa kontrolne metode, s. 121—143. Kotar , M.: Širenje ariša izvan njegovog prirodnog areala, s. 144—152. Pun cer, I., M. Zupančić: Vegetacija okolice Lokev i Kozine, s. 153—157. Turk , Z.: Međunarodni simpozij o mehanizaciji u iskorišćivanju šuma, s. 157—164. Zupančič , M.: Kemijska sredstvo »Agricol « za zaštitu sadnica od isušivanja, s. 169—171. H orvat-Marolt, S.: Oruđe za čišćenje grana, s. 171—174. BROJ 7—8: Perko, F., E. Rebula: Prilog pitanju sušenja jele, s. 185—201. Kotar , M.: Određivanje vrijednosti i vrijednosti prirasta sastojine, s. 202— 208. š e b e n i k, M.: Suvremena šumarska djelatnost na slovenskom kršu, s. 208— 212. Turk , Z.: Problemi mehaniziranja iskorišćivanja šuma u Jugoslaviji, s. 213— 223. Pestal , E.: štete u šumi koje prouzrokuju zglobni traktori i njihovo sprečavanje, s. 224—235. BROJ 9—10: Duffield , J. W.: Oplemenjivanje drveća u Americi i u nekim drugim »novim « šumski područjima, s. 257—266. Knez , A.: Područni šumsko gospodarstveni planovi, s. 266—282. Turk , Z.: Mehanizirano koranje jelovine i smrekovine, s. 283—298. Sgerm , F.: Jedna prastara lipa, s. 298— 304. B. B. NARODNI ŠUMAR, 24: 1—12, 1970. Kazalo članaka, prikaza, stručnih inform acija i izvještaja BROJ 1—3: B e g o v i ć, B.: Značaj i uloga čempresa i čempresovih šuma u našoj turističkoj privredi, s. 5—12. S o 1 j a n i k, I.: Značaj agrikulturnih miera u borbi protiv korova u rasadničkoj proizvodnji, s. 13—20. Kolić . B.: Uticai kresanja grana na intenzitet osvjetljenja i asimilaciju u kulturi crnog bora (Pinus nigra), s. 21—33. Pintarić , K.: Švicarski femelšlag i mogućnosti njegove primene u šumarstvu Bosne i Hercegovine, s. 35—43. U s č u p 1 i ć, M.: Fomes pini (Thore) Lloyd kao uzročnik sušenja alepskog bora u Hercegovini, s. 45—50. L e s i ć, L.: Građenje pomoću savremeno lijepljenih drvenih konstrukcija, s. 51—61. R e b a c, I.: Uvođenje zglobnih traktora u šumskoj proizvodnji, s. 62—69. M a t i ć, V.: Informacija o dovršenju inventure šuma u BiH sa prikazom stanja šuma, s. 70—78. 473 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 122 <-- 122 --> PDF |
Šusteršić, O.: Uticaj nekih ekonomsko- tehnoloških faktora na strukturu i nivo proizvodnje u eksploataciji šuma 1965 — 1969. godine, s. 79—82. Bišćević , A.: Efekti različite tehnike eksloatacije šuma na režim voda, s. 83—85. Laza rev, V.: Pojava raka pitomog kestena u okolini Bosanske Krajine, s. 85—87. Vuči jak, S.: Kakav profil šumarskog inženjera traži šumska privreda, s. 88—90. Anić, B., Šučur, M.: Izvoz bukove oblovine što dužih dimenzija i izrada šumskih sortimenata na glavnim stovarištima (prilog za diskusiju), s. 90— 96. Žita , V.: Zdravstvena kontrola objekata za proizvodnju sadnog materijala na području BiH u 1969. godini, s. 106— 109. Pehar , J.: Novootvoreni Institut za hortikulturu pri HEPOK-u u Mostaru, s. 110. Rebac , I.: Izbor motornih pila, s. 111— 115. BROJ 4—5: Deka n i ć, I.: Intenzivna njega sastojina kao faktor podizanja vrijednosti šuma, s. 117—126. Postnikov , A.: Stabilnost pilne trake i naprezanje pomaka, s. 127—131. B u j u k a 1 i č, H.: Ispitivanje mogućnosti impregnacije nekih vrsta jamskog drveta solima Boliden K-33, s. 133— 137. S k o p a 1, B.: Usklađivanje dimenzija detalja u standardiziranim prozorima s tehnološkim zahtjevima, s. 139—156. Ra j man , V.: Faktori koji utiču na kapacitet tvornica za proizvodnju ploča iverica, s. 157—169. Alić, O.: Uvođenje sistema toleranci i nasjeda u proizvodnji građevne stolarije, s. 171—187. Misilo , P.: 0 proračunu trajanja sušenja, s. 189—203. Lukić , S.: Maksimalni pomak kod optimalne tačnosti rezanja tražnim pilama u primarnoj preradi drveta, s. 205— 211. V i d o v i ć, N.: Suzbijanje saprofitskih plijesni na bukovoj parenoj i neparenoj građi, s. 213—215. Anić, B.: Konverzija visokih čistih bukovih sastojina, s. 216—221. BROJ 6—7: Šusteršić , O.: Elementi bilansiranja lišćarskog prostornog drveta u BiH u vezi s problemom potrošnje ogrevnog drveta na selu, s. 237—257. Bujukalić , H.: Proučavanje mogućnosti zaštite bukovih trupaca protiv zagušenosti i prozuklosti, s. 259—267. Karahasanović A.: Dalja stremljenja u proizvodnji iverica, s. 269—274. 11 i ć, M.: Komparativna ispitivanja različitih režima pri sušenju bukove rezane građe, s. 275—291. V u č i j a k, S.: Organizaciono-ekonomska kretanja u šumarstvu BiH, s. 293—301. Zubčević , R.: Jedan prilog rješavanju problema »godišnjeg kapaciteta« pilane za četinare, s. 303—310. Backović, M.: Neke mogućnosti povećanja iskorištenja drveta u finalnoj mehaničkoj obradi drveta, s. 311—320. Murko , D.: Domaća sredstva za zaštitu rudničkog drveta — njihove osobine i načini primjene, s. 321—325. B e g o v i ć, B.: Otrovne vrste stranog šumskog drveća, s. 327—331. K a r a č i ć, D.: Nova dostignuća u usavršavanju motornih pila, s. 332—335. Č u p e 1 i ć, V.: Neka zapažanja u procesu sušenja građe, s. 335—336. BROJ 8—10: Pintarić, K., Vuči jak, S.: Potrebe i moeućnosti reprodukcije šuma u BiH, š. 357—364. Bujukalić, H., V i d o v i ć, N.: Ispitivanje trajnosti bukovih željezničkih pragova impregnisanih solima Boliden K-33 pet godina nakon ugradnje u kolosjek, s. 365—376. Jo v k o v i ć, B.: Vegetativno vezivanje kosina na putovima i prugama, s. 377— 397. Č u r i ć, R.: Radovi i prva iskustva na izvođenju konverzije u degradiranim šumama kod gozdnog gospodarstva »Kočevje« SR Slovenija, s. 399—404. Š o 1 i ć, P.: Prilog poznavanju lovorike (Laurus nobilis L.) u parkovima i vrtovima u Mostaru, s. 405—410. Nuić , P.: Marketing u drvnoj industriji — organizovanje biroa za razvoj i istraživanje u fabrikama namještaja, s. 411—423. Beus , V.: Prilog poznavanju nalazišta medvjeđe lijeske (Corvlus colurna L.) u Bosni i Hercegovini, s. 425—436. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 123 <-- 123 --> PDF |
Šaković , Š.: Raspodjela dohotka i akumulativnost u šumsko-privrednim preduzećima Bosne i Hercegovine, s. 437—441. Mališ , R.: Neke mogućnosti pilanske prerade bukve, s. 442—444. BROJ 11—12: B ego vic, B.: šume i šumarstvo u mislima i djelima V. I. Lenjina, s. 525— 556. Postnikov , A.: Mjesto industrije drveta u tehničkoj revoluciji, s. 557—363. B u j u k al ić, H.: Ispitivanje mogućnosti zaštite bukove sirovine, s. 565—578. B a k i ć, M.: Za dalji razvoj preduzeća neophodna reorganizacija, s. 579—585. Bel tram, V.: Drvni ugalj u biljnoj proizvodnji, s. 587—595. C i v i ć, P.: Opravdanost i nužnost uvođenja tehničke pripreme rada i njen uticaj na sniženje cijene koštanja u eksploataciji šuma, s. 597—609. Sendić , B.: Primjena nove tehnike gajenja u visokim bukovim šumama dobrih stanišnih uslova na području ŠPP »Donje Vrbasko«, s. 611—623. Bujukalić, H., Vidović, N.: Ispitivanje trajnosti bukovog jamskog drveta impregnisanog solima Boliden K-33 dvije i po godine nakon ugradnje, s. 625—631. Mu r k o, D., D ž a n i ć, H.: Ispitivanje taninskih materija pitomog kestena, s. 631—636. Luk et a, P.: Aktuelna pitanja mehanizacije u šumarstvu BiH, s. 637—643. B. B. ŠUMARSTVO, 23:1—12, 1970. Kazalo članaka prikaza stručnih informacija i izvještaja. BROJ 1—2: Dekanić , I.: Šumsko-uzgojna svojstva poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl), s. 3—9. Aussenac, G.: Utjecaj šumskog pokrivača na padavine, s. 11—14. Tucović, A., S t ilino vi ć, S.: Tri nove vrste američkih belih hrastova (Quercus macrocarpa Michx., Q. bicolor Willd. i Q. lyrata Walt.) za alohtonu dendrofloru Srbije, s. 15—27. Đ o r đ e v i ć, M.: Međusobni odnosi evapotranspiracionih aahteva pojiedinih biljnih formacija i njihovi faktori, s. 35—43. D ob r i v o j e v i ć, S.: Pokušaj utvrđivanja minimalne veličine šumskog gazdinstva — uslov za gazdovanje u sadašnjem periodu, s. 44—50. P e ć o v i ć, M.: Neka iskustva stečena u radu na korišćenju traktora u skupljanju i privlačenju drvnih sortimenata, s. 51—61. Pjević , V.: Proučavanje hemijskog sastava reakcionog drveta bukve (Fagus moesiaca), s. 62—66. D imi t r i j e vić, 2.: Izvršenje šumsko- kulturnih radova u 1968. godini, s. 66—68. BROJ 3—4: Venet, J.: Izvođenje prethodnog obilježavanja odabranih stabala na nezi šuma, s. 3—11. Peno, M., V. Plavšić, J. Popović: Pojava apopleksije na Pinus spp., s. 13—22. Lukić , N.: Analiza bubrenja i utezanja kod brestovine i bukovine, s. 23—30. L u b a r d i ć, S., N i k o 1 i ć : Uticaj širine goda i procenta učešća kasnog drveta na neka fizička i mehanička svojstva Gočkog bora, s. 31—40. Lazarević , M.: Iverolit proizvodnja — novina u jugoslavenskoj drvnoj industriji, s. 41—46. Kopitović . š.: Vodootporne šper ploče tina »OPLATA«, s. 46—49. Nikolić , M.: O formiranju režima rošenja za bukovinu, s. 51—59. Bojović . D.: Zaštitn šumskih kultura od divljači, s. 60—65. Asim, M.: Prijem pripravnika u preduzećima šumarstva i drvne industriie kao indikator njihove kadrovske politike, s. 66—72. BROJ 5—6: P i n t a r i ć, K.: Konzerviranje sjemena Pančićeve omorike (Picea omorica Panč.) u hermetički zatvorenim posudama i uticaj starosti na klijavost, s. 3—12. Vidaković, M.: Neke sugestije za oplemeniivanje šumskog drveća u nas, s. 13—19. Stamenković. V.. V. Miščević: Razvoj i prirast kulture tonole (cl. 1-214) u dolini Crne Reke na oglednom dobru Debeli Lug, s. 21-34. Gajić , M.: Asocijacija Ouerceto-carpinetum serbicum Rudski u svetlosti novih istraživanja u Srbiji, s. 35—42. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 124 <-- 124 --> PDF |
Tuca no vic, A., S. Stilinović: Uporedna analiza generativnog potomstva majčinih stabala Betula papyrifera Marsh, sa Oplenca, s. 43—51. T o š i ć, B.: Neka tehnička rešenja mehanizacije i racionalizacije radova u šumarstvu, s. 53—66. Kuk in, S.: Organizacija rada brušenja iverastih ploča na trocilindričnim brusilicama, s. 67—72. Mi lo sa vi j e vi č, R.: O nekim pitanjima primene insekticida iz vazduha, s. 73—74. BROJ 7—8: Nikolić , S.: Prilog izračunavanju opštih normi seče i izrade i direrenciranju uslova rada, s. 3—15. L u k i ć, N.: Prilog proučavanju fizičkih osobina poljske brestovine (Ulmus campestris), s. 17—29. Radovanović, Ž.: Analiza razvitka šumske vegetacije u odjelu 77 I 80B/ 81A gospodarske jedinice »Nemila— Bistričak« u periodu od 60 godina, s. 31—44. Purić , O.: Lagerstroemia indica L. u Beogradu i njen hortikulturni značaj, s. 45—48. Tanasković, S.,B. Vulović: Neki problemi modernizacije eksploatacije šuma, s. 49—56. Mir alem, A.: Stručni kadrovi u šumarstvu i drvnoj industriji, s. 57—63. Nikolić , M.: Privremena zaštita bukovog drveta rošenjem, s. 65—76. Damjanović, S.: Jedan pogled na šumarstvo savremene Francuske, s. 77—82. BROJ 9—10: Š imun o vic, N.: Ispitivanje ekonomičnosti proizvodnje vrbovine, s. 3—16. Popni koIa;> N., N. Miloševa: Kvantitativne i kvalitativne karakteristike plodova kestena (Castanea sativa Mili.) kao polazna baza za njegovu selekciju, s. 17—35. Peno, M., J. Pop o vic, V. Plavšić: Patogene odlike vrsta roda Fusarium značajnih u proizvodnji reprodukcionog materijala Pinus spp., s. 37—44. Vulović, B., B. Mladenović: Ekonomičnost cepanja drveta hidrauličnim mehanizmom za cepanje Tip HSE-S Belišće, s. 45—51. G a j i ć, M., M. Kilibarda: Zavisnost pojave lekovitog i aromatičnog bilja od tipa fitocenoze na planini Rudniku u Srbiji, s. 53—60. Pejoski, B.: Fakultet za šume i pašnjake Univerziteta u Teheranu, s. 71-73. Petrov i ć, L.: O nekim pitanjima reforme Šumarskog fakulteta u Beogradu, s. 75—80. BROJ 11—12: Stilinović, S., A. Tučo vi ć: Kultura taksodijuma kod Bačke Palanke i njen značaj za očetinjavanje plavnih staništa naše zemlje, s. 3—11. Peno, M., J. P o p o v i ć : Morfološko kulturne odlike patogenih Fusarium vrsta na Pinus nigra i Pinus silvestris, s. 13—23. Đ u r a n o v i ć, Ž.: Plasman prostornog i sitnog tehničkog drveta, s. 25—30. Grujić , D.: Suzbijanje ružinoe savijača (Cacoecia rosana L.), s. 31—33. J e f t i ć, M.: Prilog poznavanju nekih pojmova iz oblasti proreda, s. 35—42. Kijametović, Ž.: Taložnica na ekshaustorskim uređajima, s. 43—50. B. B. DRVNA INDUSTRIJA, 21:1—12, 1970. Kazalo članaka, prikaza, stručnih informacija i izvještaja. BROJ 1—2: B r e ž n j a k, M., V. Herak: Kvaliteta piljenja na suvremenim primarnim pilanskim strojevima, s. 2—13. Bruci , V.: Tehnološki uvjeti rada u postupku spajanja furnira ljepilom u proizvodnji šperploča, s. 14—25. Štrok , F.: Snecijalizacija u proizvodnji topolove piljene građe u pilani kombinata »Belišće«, s. 28. Lastrić, K: Izmiena DIN 280 normi za parket, s. 31—32. ***: Usporedba parketa s ostalim podovima, s. 33. ***: Nitro lak boje, s. 34—35. BROJ 3—4: R o s i ć, A.: Dosadašnji i perspektivni razvoj drvne industrije u Jugoslaviji za period 1948/50 do 1968. i 1966. do 1985, s. 39-49. Ljulj ka, B.: Intenzifikacija procesa otvrđivanja poliester Iakova primjenom UV-zračenja, s. 50—53. Mrvoš , N.: Konstrukcija šablone za tokarenje profiliranih štapova na stroju »Cosma U-9«, s. 54—56. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 125 <-- 125 --> PDF |
Rašić , M.:Lijepljeje lamita, s. 57—59. 11 i ć, A.: Razvoj industrije i istraživački rad u Vel. Britaniji, s. 60—61. Štrok , F.: Unapređenje paletizacije u transportu u programu Kombinata »Belišće«, s. 63. xxx: Kiselo-otvrđavajući lakovi, s. 64—65. La s t r i ć, K.: Tarife za polaganje parketa SR Njemačkoj, s. 67. BROJ 5: Ljul j ka, B.: utvrđivanje lakova elektronskim zračenjem, s. 74—76. Petrić , B.:Elektronska mikroskopiia drva — ultramikrotomija, s. 77—81. M a d ž a r a c, P,: Praktična primjena tehnike mrežnog programiranja »PERT- TIME« metodom u proizvodnji drvno industrijskih poduzeća, s. 82—87. L e s i ć, L.: Razvoj lijepljenih drvnih građevnih konstrukcija, ispitivanje slojevnih elemenata, s. 88—91. M a č e š i ć, B.: Osnovne značajke integracije »Exportdrva« drvno industrijskih poduzeća i specijaliziranih trgovinskih organizacija, s. 91—93. xxx: Chromoplast lakovi — poliester lakovi, s. 94—96. BROJ 6: Hren , Z.: Balans iskorišćenja sirovine u proizvodnji šperploča, s. 98—103. Štofko, J.: Ploče iverice s usmjerenim iverima s. 104—107. Bađun , S.: Prilog poznavanju fizičkih i mehaničkih svojstava lipovine (Tilia parvifilia Ehrh.)´, s. 108—113. xxx: Otvrđivane pigmentiranih poliesterskih lakova, kiselootvrđavajućih i poliuretanskih lakova UV-zračenjem, s. 114—116. Petrović , S.: Greške u proizvodnji vodootpornih šperploča, uzroci nastajanja i vanjske karakteristike grešaka, s. 117—119. xxx: Postupci za smanjenje djelovanja higroskopnosti, s. 120. xxx: Ponašanje drva prema tekućinama i plinovima, s. 120—121. xxx: Poliuretanski lakovi i lak-boje, s. 122 —123. BROJ 7—8: Ljulj ka, B.: Bezračno štrcanje lakova, s. 124—134. Hamm , Đ.: Približni pojednostavljeni način određivanja utroška el. energije i predane mehaničke energije trofaznih asinhronih indukcionih elektromotora, s.135—139. Hanslian, L., K. Kadlec: Drvo kao uzročnik fizioloških oštećenja, s. 140 —147. Rašić , M.: Lijepljenje lakiranih površina, s. 148—149. xxx: Temeljne boje za Chromoplast poliesterske lakove, s. 156—157. BROJ 9—10: Bruci , V.: Načini i postupci za spajanje furnira, s. 163—170. Štajduhar , F.: Korišćenje neprave srži bukovine, s. 171. Brežnjak , M.: O prilaženju projektiranju pilana, s. 176—179. Grgurić , S.: Problemi organizaciie i rukovođenja u pojedinim razdobljima poduzeća, s. 180—181. xxx: Primjena i mogućnosti raHa s hidrauličnom prešom za drvo s VF-zaqrijavanjem, tip HPVFG-1, s. 182—184. xxx: Chromal — najnoviji postupak lakiranja u jednom sloju, s. 186—187. 11 i ć, A.: Obim izvoza u porastu, s. 189— BROJ 11—12: Benić , R.: Neki elementi koji utiču na mogućnost iskorišćenja drva ielovih grana. Predhodni izvještaj, s. 199—202. Eckehard , W.: Industrijsko lakiranje drva, s. 203—213. Fučkar , Z.: Preuzimanje gotove robe, s. 214—219. Wieczorrek, W.: Desmodur i Desmoden kao sirovine za površinsko oplemenjivanje kvalitetnog pokućstva, s. 220. Brežnjak , M.: Pilane budućnosti, s. 221. Bađun , S.: Suradnja između šumarskih fakulteta te šumarskih i drvarskih instituta, s. 222. Bađun , S.: Problemi nastave i naučnog rada na šumarskim fakutetima SFRJ, s. 222—223. Rašić , M.: Nitro-temeljne boje, s. 228— 229. B. B. 477 |