DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 118 <-- 118 --> PDF |
MEDDELELSER FRA DET NORSKE SKOGFORS0KSVESEN — — RADOVI NORVEŠKOG INSTITUTA ZA ŠUMARSKA ISTRAŽIVANJA Svezak XXVIII, god. 1970/71. donosi: Br. 101. Jens Risvand: Ekonomska analiza programa sječe uz dinamičko programiranje. Br. 102. Jon Dietrichson: Geografska varijacija u Pinus coniorta Dougl. Studija o mogućnosti upotrebe ove vrste u Norveškoj. Br. 103. A. L. F a 11 a s : Sezonska varijacija monosaharida te šikimils i kinakiseüna u jednogodišnjim izbojcima 13godišnjig cijepijenin klonova smreke ncea aoies (L.) Karst. A. L. F a 11 a s : Razlike u proljetnom i jesenskom sadržaju jednostavnih šećera u jednogodišnjim izbojcima smreke Picea mariana (Mili.) Bbr raznih populacija. Br. 104. Jarle Bergan: Normalno pomlađivanje smreke pod zastorom krošanja u usporedbi s nasadima u Nordlandu. Jon Dietrichson: Geografska varijacija u bijele smreke (Picea glauca subsp. giauca) i Engelmanove smreke (Picea glauca subsp. engeimannii). Elia s Moru : Pokusi pomlađivanja smreüe sadnjom i sjetvom u prireüeno tlo te usporedba s prirodnim pomlađivanjem na bonitetima C i D. Br. 105. Helge Braastad: Eksperiment sa prorjedivanjem smreke. Br. 106. Lars Overrein: Proučavanja različitih iormi dušika u šumskom tlu pomoću izotopa. Jarle Bergan: Visinski rast u mladim nasadima smreke (Picea abies) u Troms-u, Trandelag-u i jugoistočnoj Norveškoj. Br. 107. Erik Christiansen: Razvojni stadij u ovarijima velike borove pipe, Hylobius abietis L. (Coleoptera: Curculionidae) prisutne na područjima pošumljavanja prvih godina nakon dovršnog si jeka. Br. 108. Erik Christiansen: Vrijeme napadaja velike borove pipe (Hylobius abietis L.) u mladim kulturama. Kristian Bjor: Istraživanja o meteorologiji šume, klimatologiji tla i klijanju. Br. 109. Finn Roll-Hansen i Helga Roll-Hansen: Potebniamyces coniferarum. Pregled literature i po javljivanja na arišu Larix russica na Islandu. I. Mikloš IDIA — SUPLEMENTO FORESTAL (Argentinski časopis Instituta za poljoprivredna istraživanja — šumarski svezak) za god. 1968/69. (tiskano 1970. god.) donosi: AbelardoE. Alonzo, Raul Sancho i Adolfo E. Fernandez: Ponašanje Liquidambar styraciflua L. u delti rijeke Parana. Autori su proučavali rast jedne 21 godinu stare sastojine Liquidambar Styraciflua L. na pokusnoj parceli u delti rijeke Parana. Početni razmak biljaka bio je 2 x 1,5 m, a u 12. godini odstranjeno je proredom 4SVo stabala. Na taj se način stalno povećavao tečajni godišnji prirast sve do 19. godine. Pretpostavlja se da bi se taj trend nastavio za još nekoliko godina da se izvršila još jedna proreda, jer je sastojina sada pregusta, što se vidi po temeljnici koja iznosi više od 71 m2 po hektaru. Kalkuliram prihod bio je 493,5716 m3/ha s korom, ne računajući prihod od prorede. To odgovara godišnjoj produkciji od 23,5 m3 drva s korom po hektaru. Oblični je broj oscilirao između 0,33 i 0,41. Za njegovo je određivanje upotrebljena merkantilna visina (25 cm opsega). Realna je pretpostavka da bi na tom području plantaže likvidambra na boljim tlima i uz dobro gospodarenje mogle dati i bolje prihode. Wilfredo H. G. Barrett: Adaptacija vrsta Pinus na sjeveroistoku Argentine. Rast u pet godina. Proučavan je rast meksičkih i karipskih vrsta borova nakon prvih pet godina na 12 lokaliteta sjevernoistočne Argentine. Najbolji se rast pokazao na toplim i vlažnim staništima, smanjujući se prema zapadu, gdje je manje oborina i prema jugu, gdje su niže temperature. U rastu se ističu Pinus caribea, P. patula i P. oocarpa iz Hondurasa te P. douglasiana. Ove vrste nadmašuju u visini najčešće sađene borove P. elliottij. i P. taeda, ali se ovi posljednji odlikuju jednoličnijim rastom. Lamberto G o 1 [>a r i : Prosjjcčni godišnji visinski prirast kao mjerilo kvalitete staništa za Pinus elliottii. |