DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 111 <-- 111 --> PDF |
bilo potrebno da se ičiji duhovni lik posle mnogo godina iznese pred nove generacije kao primer samopregornog rada to je svakako lik Josifa Pančića«. Za simpozij bila su prijavljena 53 referata koji tretiraju užu ili širu problematiku iz oblasti taksonomije (10 referata — 12 autora), dendrologije (21 referat — 28 autora), ekologije (18 referata — 27 autora) i fitocenologije (4 referata — 5 autora). Broj autora referata je veći od broja referata, jer su neki referati rezultat ekipnog rada više autora, ali su s druge strane neki autori (kao npr. Fukarek, Jovančević, Jovanović i dr.- sudjelovali s dva pa i više referata. Referati su se kretali od manje više usko teoretskog značaja (npr. Dr V. Blečića o jednoj varijaciji Acer monspessulanuma L. u kanjonu Pive i Komarnice) do prikaza od značaja i za šumarsku praksu (npr. Fukare — Janjić: Prilog poznavanju sive topole u Bosni i Hercegovini, Jovančević: Povezanost dendrologije i genetike, Tomanić: Prilog poznavanju biološko-proizvodnih osobina crnog bora i dr.). S područja Hrvatske referate su održali Dr I. Trinajstić (Phyllyrea angustifolia L. u dendroflori Jugoslavije), Mr J. Karavla (Prilog rasprostranjenju pucaline — Colutea arborescens L. u SR Hrvatskoj), Mr Đ. Rauš (Dendroflora starih parkova Slavonije i Baranje). Referate su prijavili i dr M. Vidaković (Prilog proučavanju morfološke varijabilnosti spontanih križanaca između alepskog i brucijskog bora) i ing. P. Matković (Hortodendrološki značaj lovorike — Laurus nobilis L.), ali oni nisu saopćeni, jer su autori bili otsutni. Svaki referat izazvao je diskusiju koja je nerijetko bila i duža od referata, a koja po vrijednosti nije zaostajala za referatom. Sudionici Simpozija složili su se o potrebi osnivanja dendrološkog društva te je za ostvarenje ove zamisli izabran inicijativni odbor u kojeg je uz Dr Fukareka kao predsjednika (i inicijatora za osnivanje takvog društva) ušao i po jedan predstavnik iz svake Republike (iz Hrvatske ing. O. Piškorić). Simpozij je u svakom pogledu uspio, a u koliko se nađu financijska sredstva za tiskanje materijala bit će od koristi i širem krugu stručnjaka i trajni spomenik stogodišnjeg najznačajnijeg rada J. Pančića. O. Piškorić |