DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 107     <-- 107 -->        PDF

cfumacSka SaajetQaanfa


SEMINAR 0 INTENZIVIRANJU GOSPODARENJA PANJAČAMA
I DEVASTIRANIM SJEMENJAČAMA LISTAČA S POSEBNIM OSVRTOM
NA BIOLOŠKU REKONSTRUKCIJU UNOŠENJEM ČETINJAČA


Seminar je održan od 3. do 5. XI 1971. na području Poduzeća za gospodarenje
šumama »Boranja« u Loznici. Organizirao ga je Jugoslavenski poljoprivredno
šumarski centar — služba šumske proizvodnje iz Beograda uz
pomoć i suradnju Poslovnog udruženja šumarstva i drvne industrije Beograd,
Republičke privredne komore SR Srbije, Savezne privredne komore i Saveznog
Sekretarijata za privredu. Prisustvovalo je 279 učesnika i to 8 iz SR
Slovenije, 28 iz SR Hrvatske, 40 iz SR Bosne i Hercegovine, 3 iz SR Crne
Gore, 20 iz SR Makedonije i 180 iz SR Srbije. Prisutni su bili stručnjaci iz
operative, naučno-istraživačkih i visoko školskih šumarskih institucija.


Pretežni dio seminara održan je na terenu, na objektima Vidojevice i
Voljevice, gdje su prikazani radovi biološke rekonstrukcije hrastovih, hrastovo-
grabovih i bukovih panjača sredogorja (110—300 m nadmorske visine)
primjenom različitih metoda i unošenjem pretežno stranih vrsta četinjača
(duglazija, borovac), a manjim dijelom domaćih četinjača. Oba objekta su
pedološki i fitocenološki istražena i kartirana, na čemu su radili naučni
radnici Instituta šumarstva i drvne industrije i Šumarskog fakulteta Beograd.
Obilaskom objekata rukovodio je ing. M. Dražić. On je ujedno dao
vrlo opširan prikaz i tumačenje svih provedenih radova, tako da su svi
učesnici bili dobro obavješteni o svemu što su vidjeli na terenu. Prilikom
obilaska terena primijenjen je sistem kratko-valnih odašiljača (toki-voki),
koji se pokazao vrlo uspješnim u obavještavanju tako velike grupe učesnika.


Za učesnike seminara organizirana je demonstracija primjene mehanizacije
pri sprovođenju sječa rekonstrukcije i proreda, posjet Kombinatu
industrije viskoznih proizvoda i celuloze »Viskoza« Loznica, rodnoj kući
Vuka Karadžića u Tršću i hidrocentrali kod Zvornika.


Završni dio seminara bio je u Banji Koviljači, gdje su pojedini referenti
u kratkim crtama prikazali sadržaj svojih referata. Svi referati štampani
su u knjizi: Intenziviranje gazdovanja u izdanačkim i devastiranim šumama
lišćara — materijal za seminar — Loznica — B. Koviljača 3—5. XI


Kao osobito zanimljive i značajne navodimo slijedeće referate:


M. Dražić : Neke osnovne napomene značajne za programiranje i
sprovođenje intenziviranja gazdovanja izdanačkim i devastiranim visokim
šumama lišćara sa posebnim osvrtom na biološku rekonstrukciju unošenjem
četinjara.
Grup a autora : Introdukcija četinara u devastirane bukove šume
planinskog regiona kao osnova boljeg korišćenja produkcionog potencijala
staništa.


V. Hren , Z. Pelcer : Klasifikacija panjača i degradiranih sastojina
na tipološkoj osnovi.
459




ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 108     <-- 108 -->        PDF

M. Hladnik : Obnova devastiranih šuma na području šumskog gazdinstva
»Brezice«.
D. H a n z 1 : Unošenje četinjača u šume listača na području šumskog
gospodarstva SI. Požega.
D. Popovski, Lj. Hristovski, D. Obednikov: Rezultati dosadašnjih
radova na biološkim rekonstrukcijama izdanačkih šuma u Kažanima
kod Bitolja.
V. V e 1 j k o v i ć, M. P e 1 j i n č e v i ć : Ogledi u vezi rekonstrukcije
izdanačkih šuma u SAP Kosovo.
S. Radulović : O proredama i mogućnostima da se njihovom primjenom
intenzivira gazdovanje izdanačkim šumama.
M. V a s i ć : Zaštita od insekata introduciranih vrsta četinara i nekih
lišćara pri biološkoj rekonstrukciji izdanačkih i devastiranih šuma lišćara.
S. š m i t: Problemi zaštite četinarskih kultura od biljnih bolesti i
mjere zaštite.
B. T o š i ć : Gazdovanje izdanačkim šumama južno moravskog šumsko-
privrednog područja.
Nakon održanih referata veći broj stručnjaka je iznio svoja iskustva
kroz kraća saopćenja, koreferate i diskusiju.


Zbog znatnog učešća panjača i devastiranih sastojina u ukupnoj površini
šuma Jugoslavije, takovi seminari i izmjena iskustava od velike su
koristi. Trebali bi se održati redovito svake ili svake druge godine na područjima
sa znatnijim površinama panjača, gdje postoje određena iskustva
u njihovoj melioraciji.


Hren Vladimir