DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 107 <-- 107 --> PDF |
cfumacSka SaajetQaanfa SEMINAR 0 INTENZIVIRANJU GOSPODARENJA PANJAČAMA I DEVASTIRANIM SJEMENJAČAMA LISTAČA S POSEBNIM OSVRTOM NA BIOLOŠKU REKONSTRUKCIJU UNOŠENJEM ČETINJAČA Seminar je održan od 3. do 5. XI 1971. na području Poduzeća za gospodarenje šumama »Boranja« u Loznici. Organizirao ga je Jugoslavenski poljoprivredno šumarski centar — služba šumske proizvodnje iz Beograda uz pomoć i suradnju Poslovnog udruženja šumarstva i drvne industrije Beograd, Republičke privredne komore SR Srbije, Savezne privredne komore i Saveznog Sekretarijata za privredu. Prisustvovalo je 279 učesnika i to 8 iz SR Slovenije, 28 iz SR Hrvatske, 40 iz SR Bosne i Hercegovine, 3 iz SR Crne Gore, 20 iz SR Makedonije i 180 iz SR Srbije. Prisutni su bili stručnjaci iz operative, naučno-istraživačkih i visoko školskih šumarskih institucija. Pretežni dio seminara održan je na terenu, na objektima Vidojevice i Voljevice, gdje su prikazani radovi biološke rekonstrukcije hrastovih, hrastovo- grabovih i bukovih panjača sredogorja (110—300 m nadmorske visine) primjenom različitih metoda i unošenjem pretežno stranih vrsta četinjača (duglazija, borovac), a manjim dijelom domaćih četinjača. Oba objekta su pedološki i fitocenološki istražena i kartirana, na čemu su radili naučni radnici Instituta šumarstva i drvne industrije i Šumarskog fakulteta Beograd. Obilaskom objekata rukovodio je ing. M. Dražić. On je ujedno dao vrlo opširan prikaz i tumačenje svih provedenih radova, tako da su svi učesnici bili dobro obavješteni o svemu što su vidjeli na terenu. Prilikom obilaska terena primijenjen je sistem kratko-valnih odašiljača (toki-voki), koji se pokazao vrlo uspješnim u obavještavanju tako velike grupe učesnika. Za učesnike seminara organizirana je demonstracija primjene mehanizacije pri sprovođenju sječa rekonstrukcije i proreda, posjet Kombinatu industrije viskoznih proizvoda i celuloze »Viskoza« Loznica, rodnoj kući Vuka Karadžića u Tršću i hidrocentrali kod Zvornika. Završni dio seminara bio je u Banji Koviljači, gdje su pojedini referenti u kratkim crtama prikazali sadržaj svojih referata. Svi referati štampani su u knjizi: Intenziviranje gazdovanja u izdanačkim i devastiranim šumama lišćara — materijal za seminar — Loznica — B. Koviljača 3—5. XI Kao osobito zanimljive i značajne navodimo slijedeće referate: M. Dražić : Neke osnovne napomene značajne za programiranje i sprovođenje intenziviranja gazdovanja izdanačkim i devastiranim visokim šumama lišćara sa posebnim osvrtom na biološku rekonstrukciju unošenjem četinjara. Grup a autora : Introdukcija četinara u devastirane bukove šume planinskog regiona kao osnova boljeg korišćenja produkcionog potencijala staništa. V. Hren , Z. Pelcer : Klasifikacija panjača i degradiranih sastojina na tipološkoj osnovi. 459 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 108 <-- 108 --> PDF |
M. Hladnik : Obnova devastiranih šuma na području šumskog gazdinstva »Brezice«. D. H a n z 1 : Unošenje četinjača u šume listača na području šumskog gospodarstva SI. Požega. D. Popovski, Lj. Hristovski, D. Obednikov: Rezultati dosadašnjih radova na biološkim rekonstrukcijama izdanačkih šuma u Kažanima kod Bitolja. V. V e 1 j k o v i ć, M. P e 1 j i n č e v i ć : Ogledi u vezi rekonstrukcije izdanačkih šuma u SAP Kosovo. S. Radulović : O proredama i mogućnostima da se njihovom primjenom intenzivira gazdovanje izdanačkim šumama. M. V a s i ć : Zaštita od insekata introduciranih vrsta četinara i nekih lišćara pri biološkoj rekonstrukciji izdanačkih i devastiranih šuma lišćara. S. š m i t: Problemi zaštite četinarskih kultura od biljnih bolesti i mjere zaštite. B. T o š i ć : Gazdovanje izdanačkim šumama južno moravskog šumsko- privrednog područja. Nakon održanih referata veći broj stručnjaka je iznio svoja iskustva kroz kraća saopćenja, koreferate i diskusiju. Zbog znatnog učešća panjača i devastiranih sastojina u ukupnoj površini šuma Jugoslavije, takovi seminari i izmjena iskustava od velike su koristi. Trebali bi se održati redovito svake ili svake druge godine na područjima sa znatnijim površinama panjača, gdje postoje određena iskustva u njihovoj melioraciji. Hren Vladimir |