DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 78 <-- 78 --> PDF |
stvo sadrži samo stavak treći ovog člana, koji, slično saveznom Ustavu, određuje: »Šume i šumsko zemljište u pogledu gajenja i iskorištavanja uživaju posebnu zaštitu određenu zakonom. U gospodarenju šumama moraju se primjenjivati mjere kojima se osiguravaju održavanje i obnova šuma.« Ove odredbe nisu mogle pružiti uporabi ve smjernice za reguliranje odnosa u zakonu i drugim općim propisima. Šumarstvo SR Hrvatske smatra da se ne bi smjela propustiti ova prilika, kad se Ustav SRH dopunjuje, a da se temeljna problematika šumarstva tokđer ne unese u jedan amandman. Smatramo da je dovoljno podsjetiti na ogromne štete koje su šume pretrpjele ovog ljeta u požarima pa se najhitnije mora osigurati osnova da se provede organizacija i dadu sredstva za preventivu, a isto tako se može podsjetiti na razvoj turizma, koji je za Republiku veoma značajno devizno vrelo sredstava, za čiji razvoj šume imaju veliko znaeenie. no ta privredna grana šume troši, uništava, a ne osigurava sredstva za njihovu obnovu. Prema već nekim rezultatima utvrđivanja vrijednosti općekorisnih funkcija šume — u svijetu — izvršeno je razvrstavanje funkcija šuma u 3 grupe: — privredne funkcije, — zaštitne funkcije, — funkcije blagostanja. Privredna funkcija je iasno izražena u proizvodnji drva i sporednih proizvoda. Zaštitna funkcija šuma predstavlja najvažniji faktor za zaštitu naseljenih područja i saobraćajnica od stihije prirode i nienih sila (zaštita poljoprivrede, od erozije i dr.). Prema tome, dvojaki karakter koristi od šuma ispoljen je u prvom slučaju kroz nrivredne funkcije, a u drugom kroz ooće korisne funkcije šuma. Međutim, naš društveni mehanizam reprodukcije do sada priznaje samo proizvodni karakter šuma. U vezi dosad navedenog u našem društvu je u načelu priznat i prihvaćen stav po kome je ono obavezno podjednako razvijati nrivredne i općekorisne funkcije šuma. Po Zakonu o šumama šumska privreda je obavezna da u okviru redovnog poslovanja osigura u ekonomskim šumama gospodarenje i održavanje neproduktivne šumske površine. To je, s gledišta dohotka i tržne privrede, svrstavanie u kategoriju nepovratnih investicija, odnosno, smatraju se elementima infrastrukturnih investicija. Tako je došlo do apsurda da šumarstvo, kao slabija akumulativna grana privrede, faktično sama op služuje 1/3 ukupne nacionalne teritorije gdje se kao stvarni uživaoci raznovrsnih općekorisnih funkcija pojavljuje društvo u cjelini ili pojedini njegovi dijelovi. Dakle, uživaoci bez ikakovih obaveza u smislu javnog dobra, a svi imaju podjednaka prava na posredne koristi sa šumskih prostora. Svojevrsni apsurd je i to što , npr. vodoprivreda koja direktno zavisi od stepena šumovitosti ubire doprinos od šumarstva kao i od svake druge grane, umjesto da ulaže u proširenje i očuvanje šuma. premda bi obje ove grane trebalo da imaju isti društveni tretman pošto se u oba slučaja radi o zajedničkom, općem dobru. Za primjer se, također, može uzeti odnos na liniji turizam-šumarstvo. Zahvaljujući posebnom društvenom tretmanu, turizam je u nas veoma brzo doživio pravi »bum«, čemu u znatnoj mjeri doprinose neraščišćeni ekonomski odnosi sa šumarstvom od koga turizam dobija gotove objekte (šume, parkove, zelene površine, divlje predjele, izvore itd.) na kojima ostvaruje promet i dobit, bez čekanja (misli se na vremenski faktor u aktiviraniu investicija) i bez ikakvih izdataka. Šumarstvo :pak od toga ima velike štete jer posjetioci izazivaju požare, uništavaju podmladak, oštećuju stabla i zemliište, remete ravnotežu u životinjskom =vijetu što je sve, u krajnjoj liniji, skopčano s troškovima oko ponovnog uspostavljanja šumske biocenoze. Što se tiče utvrđivanja orjćekorisnih funkcija šuma, pomaganje društvenih zajednica u svijetu pokazuju ovi podaci: — Španija subvencionira od 50% troškova za oošumliavanje privatnih i općinskih golih zemljišta. Za preventivu požarne službe daje telekomunikacione uređaje i osmatračnice. — Francuska daje privatnicima zajam "R 10—50 g. uz kamate 0.25—5%) za no". nmljavanje, besDlatno sadnice ili sieme te preuzima 50% troškova pošumliavania. Osim toga iz šum. fonda Izgrađeno je 2.500 km šum. puteva. — Engleska — u pošumljavanju država učestvuje sa 68% troškova. Osim toga, privatnicima s uređajnim elaboratima godišnje pomaže sa 160 šilinga za prvih 40 ha. — Finska daje subvencije za 63% privatnih šuma od 9,5—58,9 mil. FM i zajmove od 5,7—67,2 mil. FM. — Švedska pomaže pošumljavanje godišnje sa 65 mil. Šv. kr., a za gradnju puteva s 10 mil. Šv. kr. ili u % za pošumljavanje od 50%>, za odvodnjavanje do 25°A>, |