DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Kod budućih diskusija o tome da li je šumarstvo privreda ne bi smjelo biti u tom pogledu dvoumljenja u smislu da se ono mora i ubuduće tretirati kao privredna grana s time, da se kod toga ne ispuste iz vida opće korisne funkcije šume. Ing. S. Vanjković smatra da kod razmatranja ovako važnih pitanja po šumarstvo i drvnu industriju u buduće ´treba pozivati ne samo teritorijalna šumarska društva, već i šumska gospodarstva, odnosno, drvno industrijska poduzeća. Ing. Z. Hajdin je postavio pitanje: koji su razlozi rukovodili mandatora za sastav nove vlade SR Hrvatske da formira baš ovakav Sekretarijat. Ing. O. Zunko misli da službeni kontakti nisu postojali, no ne izuzima mogućnost pojedinačnih kontakata. Predlaže da se u buduće na ovakve sastanke pozivaju ljudi naše struke, koji su članovi Sabora, kako bi mogli dobiti točno obavještenje. Prehrambena industrija je sa poljoprivredom u istom Sekretarijatu zato što su poljoprivreda i prehrambeni kombinati na terenu često puta u istim poduzećima, što nije slučaj sa šumarstvom i drvnom industrijom. ZAKLJUČCI SASTANKA 1. Na sastancima teritorijalnih društava treba raspraviti prijedloge nacrta ustavnih amandmana koje je sastavilo Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija u Zagrebu te, u slučaju suglasnosti, poslati telegrame Saboru SR Hrvatske, Komisiji za amandmane. 2. Pitanje rente u šumarstvu treba prodiskutirati na jednom od slijedećih sastanaka. Ovo pitanje bi bilo korisno pokrenuti na predstojećem sastanku sindikata u Karlovcu. 3. Treba pokušati naći pravilan odgovor na pitanje što je to osnovna organizacija udruženog rada u šumarstvu. 4. Treba aktivno sudjelovati u donošenju prednacrta zakona koji se odnose na šumarstvo, odnosno, na drvnu industriju5. Do konca godine trebalo bi održati Plenum šumarskih društava SR Hrvatske na kojem bi se, među ostalim, raspravljalo i o gore navedenim problemima. Zagreb, 8. 10. 1971. Predsjednik: Inž. Ante Mudrovčić v. r. Tajnik: Mr Ante Krstinić v. r. PRIJEDLOG NACRTA USTAVNOG AMANDMANA O ŠUMARSTVU ZA USTAV SR HRVATSKE Saboru SR Hrvatske Zagreb Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija Hrvatske na sjednici Upravnog odbora od 4. X 1971. god. donijelo je zaključak da se dostavi Saboru SR Hrvatske da se u nacrt ustavnih amandmana uvrsti i ovaj prijedlog amandmana (XII a): 1. Šume i šumska zemljišta uživaju posebnu brigu i zaštitu društvene zajednice određenu zakonom zbog njihovih općekorisnih funkcija. 2. Društvena zajednica s radnim organizacijama za gospodarenje šumama utvrđuje oblike zaštite šuma i osigurava sredstva potrebna da se šume zaštite, obnavljaju i unapređuju i time trajno osiguravaju njihove općekorisne funkcije. 3. Društvena zajednica zajedno sa svim korisnicima općekorisnih funkcija utvrđuje visinu naknade i osigurava naplatu sredstava, obavezujući organizacije gospodarenja da ta sredstva upotrebljavaju za uzgoj šuma i pošumljavanje prema šumsko privrednim osnovama i drugim planskim dokumentima. Društvena zajednica osigurava sredstva za pdšumljavanje goleti krša i zaštitu šuma od požara. 4. Organizacije gospodarenja obavezne su osigurati sredstva za obnovu šuma i šumsko kulturne radove za prostu reprodukciju. 5. Ovim Amandmanom zamjenjuju se odredbe stav. 3. člana 27 Ustava SR Hrvatske. Predsjednik Upravnog odbora: Krnjak inž. Tomislav vr. Obrazloženje nacrta Dosadašnje reguliranje šumarstva u zakonu nije uspjelo riješiti gotovo ni jedno ključno pitanje šumarstva, zato jer nisu bila prethodno utvrđena načela koja razlikuju šumarstvo od druge privrede. Posljedica je toga da je šumarstvo dospjelo u veoma težak položaj s jedine strane jer su nedostaiala ekonomska rješenja koja proizlaze iz njegove prirode, a s druge strane jer su se donosila administrativna rješenja koja su u raskoraku sa samoupravljanjem. Ishodište takvom stanju je u nezadovoljavajućem ustavnom reguliranju. U Ustavu SR Hrvatske, osim načela o vlasništvu u čl. 26, ostale odredbe su sadržane u čl. 27. i ito zajedno s odredbama o zemljoradnji. Posebnu odredbu za šumar 351 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 78 <-- 78 --> PDF |
stvo sadrži samo stavak treći ovog člana, koji, slično saveznom Ustavu, određuje: »Šume i šumsko zemljište u pogledu gajenja i iskorištavanja uživaju posebnu zaštitu određenu zakonom. U gospodarenju šumama moraju se primjenjivati mjere kojima se osiguravaju održavanje i obnova šuma.« Ove odredbe nisu mogle pružiti uporabi ve smjernice za reguliranje odnosa u zakonu i drugim općim propisima. Šumarstvo SR Hrvatske smatra da se ne bi smjela propustiti ova prilika, kad se Ustav SRH dopunjuje, a da se temeljna problematika šumarstva tokđer ne unese u jedan amandman. Smatramo da je dovoljno podsjetiti na ogromne štete koje su šume pretrpjele ovog ljeta u požarima pa se najhitnije mora osigurati osnova da se provede organizacija i dadu sredstva za preventivu, a isto tako se može podsjetiti na razvoj turizma, koji je za Republiku veoma značajno devizno vrelo sredstava, za čiji razvoj šume imaju veliko znaeenie. no ta privredna grana šume troši, uništava, a ne osigurava sredstva za njihovu obnovu. Prema već nekim rezultatima utvrđivanja vrijednosti općekorisnih funkcija šume — u svijetu — izvršeno je razvrstavanje funkcija šuma u 3 grupe: — privredne funkcije, — zaštitne funkcije, — funkcije blagostanja. Privredna funkcija je iasno izražena u proizvodnji drva i sporednih proizvoda. Zaštitna funkcija šuma predstavlja najvažniji faktor za zaštitu naseljenih područja i saobraćajnica od stihije prirode i nienih sila (zaštita poljoprivrede, od erozije i dr.). Prema tome, dvojaki karakter koristi od šuma ispoljen je u prvom slučaju kroz nrivredne funkcije, a u drugom kroz ooće korisne funkcije šuma. Međutim, naš društveni mehanizam reprodukcije do sada priznaje samo proizvodni karakter šuma. U vezi dosad navedenog u našem društvu je u načelu priznat i prihvaćen stav po kome je ono obavezno podjednako razvijati nrivredne i općekorisne funkcije šuma. Po Zakonu o šumama šumska privreda je obavezna da u okviru redovnog poslovanja osigura u ekonomskim šumama gospodarenje i održavanje neproduktivne šumske površine. To je, s gledišta dohotka i tržne privrede, svrstavanie u kategoriju nepovratnih investicija, odnosno, smatraju se elementima infrastrukturnih investicija. Tako je došlo do apsurda da šumarstvo, kao slabija akumulativna grana privrede, faktično sama op služuje 1/3 ukupne nacionalne teritorije gdje se kao stvarni uživaoci raznovrsnih općekorisnih funkcija pojavljuje društvo u cjelini ili pojedini njegovi dijelovi. Dakle, uživaoci bez ikakovih obaveza u smislu javnog dobra, a svi imaju podjednaka prava na posredne koristi sa šumskih prostora. Svojevrsni apsurd je i to što , npr. vodoprivreda koja direktno zavisi od stepena šumovitosti ubire doprinos od šumarstva kao i od svake druge grane, umjesto da ulaže u proširenje i očuvanje šuma. premda bi obje ove grane trebalo da imaju isti društveni tretman pošto se u oba slučaja radi o zajedničkom, općem dobru. Za primjer se, također, može uzeti odnos na liniji turizam-šumarstvo. Zahvaljujući posebnom društvenom tretmanu, turizam je u nas veoma brzo doživio pravi »bum«, čemu u znatnoj mjeri doprinose neraščišćeni ekonomski odnosi sa šumarstvom od koga turizam dobija gotove objekte (šume, parkove, zelene površine, divlje predjele, izvore itd.) na kojima ostvaruje promet i dobit, bez čekanja (misli se na vremenski faktor u aktiviraniu investicija) i bez ikakvih izdataka. Šumarstvo :pak od toga ima velike štete jer posjetioci izazivaju požare, uništavaju podmladak, oštećuju stabla i zemliište, remete ravnotežu u životinjskom =vijetu što je sve, u krajnjoj liniji, skopčano s troškovima oko ponovnog uspostavljanja šumske biocenoze. Što se tiče utvrđivanja orjćekorisnih funkcija šuma, pomaganje društvenih zajednica u svijetu pokazuju ovi podaci: — Španija subvencionira od 50% troškova za oošumliavanje privatnih i općinskih golih zemljišta. Za preventivu požarne službe daje telekomunikacione uređaje i osmatračnice. — Francuska daje privatnicima zajam "R 10—50 g. uz kamate 0.25—5%) za no". nmljavanje, besDlatno sadnice ili sieme te preuzima 50% troškova pošumliavania. Osim toga iz šum. fonda Izgrađeno je 2.500 km šum. puteva. — Engleska — u pošumljavanju država učestvuje sa 68% troškova. Osim toga, privatnicima s uređajnim elaboratima godišnje pomaže sa 160 šilinga za prvih 40 ha. — Finska daje subvencije za 63% privatnih šuma od 9,5—58,9 mil. FM i zajmove od 5,7—67,2 mil. FM. — Švedska pomaže pošumljavanje godišnje sa 65 mil. Šv. kr., a za gradnju puteva s 10 mil. Šv. kr. ili u % za pošumljavanje od 50%>, za odvodnjavanje do 25°A>, |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 79 <-- 79 --> PDF |
za gradnju šum. komunikacija 25—30% ukupnih troškova. — Norveška za regeneraciju neproduktivnih šuma 50°/o i za tvrde izvozne puteve. — Austrija za pošumljavanje daje od 30%, za ceste do 40% ukunpih troškova. — Italija daje svake godine pomoć u nejednakim iznosima. — Zap. Njemačka daje za pošumljavanje pomoć od 400 DM po ha. — Portugal za pošumljavanje daje zajam na 50 god. uz kamate od 2%. — SAD daje pomoć za šum. rasadnike 50°/o, a za pošumljen je farmerima daje 50 i 80% pomoći. Prednje smo naveli kao upozorenje za hitnost kako bismo podvukli da se donošenje ustavnog amandmana ne može odložiti jer je njegovo donošenje isto takove hitnosti, ako ne i veće, kao i zaštita prirode, a ova je predložena u nacrtu amandmana XII, koji je također od zajedničkog interesa. Ujedno dajemo kraće obrazloženje za pojedine stavke u predloženom nacrtu: 1) Da bi se u ostalim odredbama amandmana mogli propisati temeljni odnosi društvene zajednice i šumarstva, nije dovoljno samo utvrditi da je šumarstvo od posebnog društvenog interesa, kao što je to u čl. 27 stavak tri Ustava, nego je potrebno navesti funkcije šuma koje takav poseban interes opravdavaju. 2) Osiguranje šuma od velikih kalamiteta koji se javljaju kao epidemije uzrokovane štetnicima i bolestima, kao posljedice orkanskog nevremena, te šum. požara. Obnova šuma i pošumljavanje ne može se provesti bez pomoći društvene zajednice čime se nadoknađuje razlika sredstava koje šumarstvo gubi gospodarenjem u općedruštvenom interesu. 3) Jedno od ključnih pitanja napretka šumarstva je postavljanje načela da svi korisnici općekorisnih funkcija šuma treba da nadoknađuju vrijednost tih funkcija, koje koriste, nakon što je prethodno utvrđen način vrednovanja tih funkcija. Dosadašnja iskustva su pokazala da je potrebno utvrditi logično načelo da se šumarstvo ne može opterećivati obvezama u korist drugih organizacija (npr. elektroprivreda i si.). Izvršene stvarne usluge treba nadoknađivati prema mjerilima utvrđenim posebno za šumarstvo. Osiguranje šuma od požara na Kršu i priobalnom području može se organizirati samo sredstvima društvene zajednice. Drukčije shvaćanje dovelo bi do upropaštavanja katastrofalnih razmjera, kako to pokazuju podaci svake, a naročito ove godine. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 80 <-- 80 --> PDF |
PROIZVODNJA I PROMET: PROIZVODA — šumarstva — drvne industrije — industrije celuloze i papira UVOZ: drva i drvnih proizvoda te opreme i pomoćnih materijala za potrebe cit. privrednih grana USLUGE oprema objekata, organizacija nastupa na sajmovima i izložbama, projektiranje i instruktaža u proizvodnji i trgovini, špedicija i transport f 3 ^" 1 ^ ZAGREB — MARULICEV TRG 18 — JUGOSLAVIJA Brzojavi: EXPORTDRVO, ZAGREB — Telefoni: 36-251-8, 37-323, 37-844 — Teleprinter: 213-07 Filijala — Rijeka, Delta 11, Telex: 025-29, Tel. centrala: 22667, 31611 Lučki transport — Rijeka, Delta 11 — tel. 22658, 31611 Filijala — Beograd, Kapetan Mišina 2 — Telefon: 621-231, 629-818 Predstavništva: European Wood Products — New York, 35-04 35th Street, Long Island City N. Y. 11106 Om n i c o G. rn. b. H. Frankfurt/Main, Bethovenstrasse 24. HOLART — Import- Export-Transit G. m. b. H., 1011 Wien, Schwedenplatz 3—4. — Omnic o Italia n a, Milano, Via Unione 2. — Exportdrvo Repr. London, W. 1., 223 — 227, Regent Street. — »Cofymex« 30, rue Notre Dame de Victoires, Paris 2e AGENTI U SVIM UVOZNICKIM ZEMLJAMA! ŠUMARSKI LIST — glasilo inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske — Ovaj broj je tiskan uz financijsku pomoć Republičkog fonda za naučni rad SRH — Izdavač: Savez inženjera tehničara šumarstva i drvne industrije u Zagrebu — Uprava i uredništvo: Zagreb, Mažuranićev trg 11, ;tel, br. 444-206 — Račun kod Narodne banke Zagreb 301-8-2359 — Godišnja pretplata na šumarski list: Tuzemstv o Ustanove i poduzeća 150,00 N. d. Pojedinci 30,00 N. d., studenti i učenici 7,50 N. d. Inozemstvo 10 dolara USA — Tisak: Izdav. tisk. poduzeće »A. G. Matoš«, Samobor |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 81 <-- 81 --> PDF |
sa iskustvom od više decenija u konstruiranju motornih pila PRVA JE POČELA SERIJSKI PROIZVODITI: — AV — antivibracione držače — za motorne pile kojima se uspješno prigušuju vibracije mctora i lanca čime je postignut značajni uspjeh u suzbijanju profesionalnih oboljenja šumskih radnika sjekača rukovaoca motornim pilama. — Motorne pile STIHL 041 AV electroni c sa elektronskim (Thyristorskim) upaljivanjem kod kojih se izbjegavaju uobičajene smetnje mehaničkoga prekidača (platina) uslijed nečistoće, vlage, smrzavice kao i nagorjevanja kontakata prekidača, a čime se postiže efikasniji rad motora. — OILOMATIC lance za motorne pile kod kojih se uljnim kanalima na pogonskim člancima usmjerava ulje za podmazivanje na mjesto najjačih opterećenja (klizne dijelove vodilice — vođicc_— te zakovice i njihove provrte). Radi toga STIHL OILOMATIC lanci traju duže, njihovom upotrebom se vodilice i lančanici manje troše (habaju) a motor manje opterećuje. I ova uspješna dostignuća ukazuju na obimnost istraživanja i razvojnoga rada tvornice na unapređenju u proizvodnji motornih pila. Konstruktori razvojne službe tvornice godinama drže vodeće pozicije u ostvarivanju novih dostignuća u poboljšanju motornih pila STIHL, pa orijentiranjem na tu proizvodnju istovremeno se dobiva i jamstvo za korišćenje tih najnovijih dostignuća u proizvodnji motornih pila. Sve informacije za STIHL motorne i električne pile, kao i priključne uređaje za pošumljivanje, njegu i zaštitu šuma možete dobiti kod Zastupnika za SFR Jugoslaviju UNIKOMERC-a ZAGREB, Amruševa 10 |