DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 76 <-- 76 --> PDF |
su direktne i indirektne koristi od šuma, nije neopravdano tražiti posebni sekretarijat za šumarstvo i drvnu industriju u kojem bi se našla zajednička riječ sa drvnom industrijom. Danas su ulaganja u rekonstrukciju šuma dosegla zabrinjavajući niski nivo pa kada bi se usporedila prijašnja ulaganja sa dosadašnjim dobili bi se porazni podaci. Predložio je da se održi još jedan skup, na nivou Saveza, na kojem bi se diskutiralo o predloženim ustavnim amandmanima koji tangiraju šumarstvo. Prof. đr Z. Potočić je napomenuo da je ovaj Plenum bio sazvan zato da se porazgovara o zajedničkim interesima šumarstva i drvne industrije. Smatra da se problemima šumarstva u novom Sekretarijatu za poljoprivredu i prehrambenu industriju neće posvećivati dovoljna pažnja. Osobito teško će biti naći zajednički jezik sada i u buduće ako šumarstvo i drvna industrija budu zastupani u dva zasebna sekretarijata. Šumarska politika kod nas je na nezavidnom nivou, što se osobito ogleda kada je riječ o renti u šumarstvu koja bi po nekim intencijama trebala pripasti čak komunama, a ne šumarstvu. Inž. K. Posavec podržava prijedloge inž. M. Novakovića. Osvrnuo se, također, na dezintegraciona kretanja u šumarstvu koja idu do šumarije odnosno općine, čime se negira uloga privrednih područja. Smatra da je kod izrade investicionih programa, kako u šumarstvu tako i u drvnoj industriji, bezuvjetno potrebno postići dogovor između stručnjaka iz područja šumarstva i drvne industrije. Danas se interesi šumarstva i drvne industrije pokušavaju konfrontirati i ako su ovi interesi u stvari zajednički. Na području Like interesi pojedinih integriranih poduzeća šumarstva i drvne industrije rješavati će se u dva odijelita ministarstva, što je svakako apsurd. Tnž. M. Svilar iznio je stav 50 članova teritorijalnog šumarskog društva Gospić koji su mišljenja da bi, kroz zajednički Sekretarijat šumarstva i drvne industrije, položaj šumarstva i drvne industrije bio tretiran na jedan adekvatan način, budući položaj pojedine privredne grane u društvu zavisi i o privrednim instrumentima društva. Već jednom bi društvo kao cjelina trebalo na neki način valorizirati direktne i indirektne koristi koje je davalo i daje šumarstvo i drvna industrija. Naša je tragedija što mi ne možemo unutar šumarstva naći zajednički jezik. Inž. M. Gregić smatra da će u budućem Sekretarijatu šumarstvo, a i drvna industrija biti na repu događaja. Danas ima mo slučajeva da se pojedina poduzeća prehrambene industrije, da bi došla do potrebnih deviza, bave među ostalim i trgovinom drvetom. Podvojenost između šumarstva i drvne industrije u SR Hrvatskoj je uvjetovala to, da mi danas na jugoslovenskom planu predstavljamo jako malo (misli na pojedine grane drvne industrije) iako raspolažemo najvrednijom širo vinskom bazom. Osim toga, pojedina drvno-industrijska poduzeća iz pojedinih republika imaju razrađene razvojne programe, bazirane na našoj sirovinskoj bazi. Šumarstvo bi trebalo u buduće imati odlučujuću riječ kada se radi o razvoju drvne industrije i celuloze. Grade se pogoni sa ogromnim kapacitetima koji će, u koliko ne dođe do dogovora, raditi sa gubitcima. Smatra, da bi u novoj vladi trebalo formirati posebni Sekretarijat za šumarstvo, drvnu industriju i kemijsku preradu drveta. Inž. O. Zunko smatra da, u koliko sekretarijati i u buduće budu imali više manje inspekcijski karkater, neće bitno moći utjecati na tokove u šumarstvu, drvnoj industriji i kemijskoj preradi drveta, zbog čega bi novi sekretarijati morali imati specijalne ovlasti od društva da mogu intervenirati u opravdanim slučajevima. Ing. V. Spol jarić je u svojoj diskusiji naglasio da bi predstavnici struke, kako šumarske tako i sa područja drvne industrije, morali biti glasniji u svojim zahtjevima, kako se u budućnosti ne bi greške ponavljale. Podržao je prijedloge ing. M. Novakovića te prijedloge nacrta amandmana koje je podnijelo Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija u Zagrebu. Smatra, da je i problem učestalih šumskih požara u našim mediteranskim šumama usko povezan sa statusom šumarstva u društvu. Ing. M. Novaković se u ponovnoj diskusiji osvrnuo na donošenje novih zakona o šumama. Na donošenju prednacrta trebala bi se angažirati teritorijalna šumarska društva, odnosno, Savez, Fakultet, Komora, Poslovna udruženja itd., kako bi se zbilja donio zakon koji treba društvu. Nedavno je uspostavljen koordinacioni odbor šumarstva i drvne industrije koji ima za cilj: 1. Usklađivanje planova šumarstvadrvne industrije. 2. Buduće investicije (veće) u šumarstvu i drvnoj industriji nebi se mogfe realizirati bez suglasnosti UO. Poslovnih udruženja šumarstva i drvne industrije. 3. Reguliranje pitanja izvoza pojedinih sortimenata. |