DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 74 <-- 74 --> PDF |
cJ}cuMi<)eiie vijeäti ZAPISNIK sa 17. sjednice Upravnog odbora Saveza ITSIDH-e održane dana 22. 9. 1971. godine. Prisutni članovi UO.: Inž. A. Mudrovčić, Prof. dr Z. Potočić, dr B. Prpić, Inž. D. Kirasić, Inž. J. Crvenković, Inž. Z. Petković, Z. Zorić i Mr N. Komlenović. Prisutni članovi NO.: Inž. V. Fašaić, Inž. Z. Hajdin. Dnevni red: 1. Adaptacija prostorija 2. Izdavanje prostorija u najam 3. Razno Ad 1. — Inž. V. Fašaić obavještava članove UO. o toku pripremnih radova na adaptaciji tavanskih prostorija zgrade Saveza od strane Poslovnog udruženja proizvođača drvne industrije Zagreb. Kako Poslovno udruženje nije vlasnik zgrade to ne može dobiti građevnu dozvolu za spomenute radove UO. je zaključio da istu zatraži Savez. Svu dokumentaciju u vezi ovog predmeta stavit će Poslovno udruženje na raspolaganje Savezu kao i snositi sve troškove za pribavljanje građevinske dozvole. — UO. usvaja prijedlog komisije, u sastavu Inž. A. Mudrovčić, Mr. A. Krstinić, Inž. J. Crvenković, Inž. D. Kirasić i Inž. 2. Petković, da se adaptacija sanitarnog čvora u zgradi Saveza u prizemlju povjeri poduzeću »Grič«. Ad 2. — Razmatrajući pitanje iznajmljivanja velike dvorane, Upravi tvornice celuloze »Savacel« Jasenovac, Upravni odbor je konstatirao da je »Savacel« prekršio odredbe ugovora o iznajmljivanju dvorane (pregradio dvoranu bez dogovora sa Savezom montažnim umjesto pokretnim stijenama) i oštetio istu (oštećenja prozora, zidova i parketa). UO. je zaključio da se o ovom hitno obavijesti »Savacel« te da isti u roku od mjesec dana položi kauciju od 10.000 N. dinara kao garanciju da će se po iselenju »Savacel-a« dvorana vratiti u prvobitno stanje. — Primjedba Instituta za drvo o visini stanarine se ne prihvaća. Zahtjevu istog naslova za iznajmljivanje podrumskih prostorija ne može se udovoljiti, jer su iste već iznajmljene. Ad 3. — Ukoliko Savez društava šumarsko tehničkog stručnog osoblja ne podmiri zaostale dugove stanarine istom će se uputiti otkaz za iznajmljenu prostoriju. Rok iseljenja bio bi 31. 12. 1971. — Nakon diskusije, u kojoj su učestvovali svi članovi UO., konstatirano je da šumarska javnost u Hrvatskoj nije zadovoljna položajem šumarstva i drvne industrije u novoj Republičkoj vladi. Ne samo da kod sastava nove vlade nije udovoljeno ovom zahtjevu, već su šumarstvo i drvna industrija razdvojeni. Smatra se da je u datoj situaciji potrebno poduzeti hitne korake kako bi se u budućoj vladi osiguralo normalno funkcioniranje šumarstva i drvne industrije. Jedna od mogućnosti je i prebacivanje drvne industrije iz Sekretarijata za industriju u Sekretarijat za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo i imenovanje podsekretara za šumarstvo i drvnu industriju. U vezi s iznesenim saziva se 8. listopada 1961. Plenum Saveza ITSlDH-e u prostorijama Saveza u Zagrebu. Poziv za Plenum sastavit će Prof. dr Z. Potočić i Dr B. Prpić. — Odobrava se isplata u iznosu od 4.500 dinara za Dom IT-Jugoslavije u Beogradu, Savezu ITSlDJ-e. Predsjednik: Inž. Ante Mudrovčić v. r. Tajnik: Mr Ante Krstinić v. r. ZAPISNIK sa Plenuma Saveza šumarskih društava SR Hrvatske održanog dne 8. 10. 1971. godine u Zagrebu. Prisutni: članovi UO. i NO. Saveza ITŠIDH-e: inž. A. Mudrovčić, inž. S. Vaniković, inž. Ž. Petković, dr B. Prpić, Mr N. Komlenović, Prof. dr Z. Potočić, Mr A. Krstinić, inž. Ž. Hajdin. Prisutni delegati: inž. M. Novaković, inž. M. Svilar, inž. S. Bevelakva, inž. V. Spoljarić, inž. Narančić, inž. K. Posavec, inž. J. Vranković, inž. I. Knežević, inž. S. Šibenik, inž. I. Mrzljak, inž. S. Mikuc, inž. S. Lukačić, inž. O. Zunko, inž. M. Gregić, inž. Z. Kovačić, inž. F. Vučinić. Dnevni red Plenuma: 1. Formiranje sekretarijata za šumarstvo i drvnu industriju u novoj vladi SR Hrvatske, |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Ad 1. — Predsjednik UO. Saveza šumarskih drušava SR Hrvatske inž. A. Mudrovčić je pozdravio učesnike plenuma, a zatim je konstatirao da Plenum ne može donositi pravovaljane zaključke budući nije prisutan dovoljan broj delegata teritorijalnih šumarskih društava. Svoje delegate na Plenum su poslala slijedeća teritorijalna društva: Zagreb, Karlovac, Gospić, N. Gradiška, Kutina, SI. Brod i Našice. Kako su se prisutni delegati složili sa prijedlogom inž. A. Mudrovčića da se, bez obzira na činjenicu što Plenum nema potrebnog kvoruma, pristupi diskusiji u vezi problematike koja je na dnevnom redu, to je skup pristupio diskusiji. DISKUSIJA Inž. A. Mudrovčić je u uvodnoj riječi naglasio da je na sastanku održanom na Snmarskom fakultetu u Zagrebu 24. 6. 71.., gdje je bilo prisutno oko 300 stručnjaka sa područja šumarstva i drvne industrije, došla do izražaja želja svih prisutnih da se kod formiranja nove republičke vlade oformi posebni sekretarijat za šumarstvo i drvnu industriju. Učesnici spomenutog skupa su bili mišljenja da bi se na taj način bolje sagledali problemi šumarstva i drvne industrije SR Hrvatske, tj. da bi problemi vezani za ove dvije privredne grane dobili svoj retman u društvu koji stvarno zaslužuju. Međutim, kod formiranja nove republičke vlade šumarstvo i drvna industrija spadaju pod nadležnost dvaju ministarstava. Svima je logično da je poljoprivreda usko povezana sa prehrambenom industrijom pa da zbog toga moraju spadati u nadležnost istog ministarstva, što nije bio slučaj sa šumarstvom i drvnom industrijom. Na zadnjem sastanku UO. Poslovnog udruženja šumsko privred. organizacija u Zagrebu pokrenuto je ovo pitanje, no kroz diskusiju se nije mogao iskristalizirati jedan jedinstveni stav. Bilo je mišljenja da nebi bilo dobro da je šumarstvo u zajedničkom sekretarijatu sa drvnom industrijom, i to iz razloga što se predpostavljalo da bi drvna industrija vršila u tom slučaju pritisak na šumarstvo u cilju dobivanja sredstava potrebnih za modernizaciju, a izraženo je mišljenje da bi bilo najbolje kada bi šumarstvo imalo svoj poseban sekretarijat. Zbog svega ovoga UO. Saveza inž. i tehn. šumarstva i drvne industrije Hrvatske je bio mišljenja da je ova -problematika u tolikoj mjeri interesantna, da zaslužuje pažnju da se stavi na dnevni red Plenuma, kako bi se ha taj način čulo mišljenje struke koje bi se eventualno resnektiralo kod formiranja nove republičke vlade. Inž. A. Mudrovčić je obavjestio prisutne o prijedlogu nacrta ustavnog amandmana u šumarstvu podnesenog od strane Poslovnog udruženja šumarsko privrednih organizacija u Zagrebu. Inž. O. Ž.unko se interesirao da li delegati šumarskih društava imaju ovlaštenje od svojih društava da u njihovo ime iznose mišljenje po ovom pitanju? Iz kasnije diskusije se moglo razabrati da je jedino u šumarskom društvu Gospić povedena predhodna diskusija u vezi ove problematike te da delegati spomenutog društva mogu govoriti u ime svojih članova. Inž. I. Knežević je govorio o važnosti sudjelovanja stručnjaka iz šumarstva i drvne industrije kod planiranja novih i proširenja starih drvno-industrijskih pogona kako bi se izbjegli pritisci na pojačanu sječu šuma. Inž. S. Bevelakva je u svojoj diskusiji naglasio da se na području Sum. gospodarstva »J. Kozarac« — Nova Gradiška sječe onoliko koliko je propisano gospodarskim osnovama. Inž. M. Novaković je napomenuo da je šteta što zaključci sa sastanka predstavnika šumarstva i drvne industrije, koji je održan na Fakultetu, nisu još do sada sastavljeni. Nadalje, kod formiranja odvojenih ministarstava za šumarstvo i drvnu industriju nitko ne zna tko je od struke konzultiran. Rasprave u vezi ovoga problema su sada post-festum pa su tim nezgodnije kada niti ne znamo kakve će ingerencije imati nova ministarstva. Osvrnuo se na diskusiju inž. I. Kneževića i inž. S. Bevelakve i naglasio da ni jedno šumsko gospodarstvo na području SR Hrvatske ne sječe više nego što propisuje etat. Šumarstvu se često prigovara da sječe više nego je propisano, iz razloga što dohodak u šumarstvu ovisi u velikoj mjeri od realiziranog etata, moglo bi se reći limitiran je etatom. Ovakve diskusije mogu izazvati vrlo neugodne posljedice za šumarstvo kao orivrednu granu. Predlaže, da se na jednom od slijedećih Plenuma ili pak na predstojećem sindikalnom sastanku u Karlovcu razmotre vrlo aktualni problemi šumarstva, a to su: 1. Problemi rente u šumarstvu. 2. Problem osnovne organizacije -udruženog rada u šumarstvu. Inž. I. Mrzljak se osvrnuo na sastanak održan na Šumarskom fakultetu u Zagrebu za kojeg smatra da je došao nešto prekasno, no da je bio vrlo koristan. Smatra, da bi takvih sastanaka, na kojima bi sudjelovali predstavnici šumarstva i drvne industrije, u buduće trebalo biti više. Danas, kada je svakom postalo jasno kolike 349 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 76 <-- 76 --> PDF |
su direktne i indirektne koristi od šuma, nije neopravdano tražiti posebni sekretarijat za šumarstvo i drvnu industriju u kojem bi se našla zajednička riječ sa drvnom industrijom. Danas su ulaganja u rekonstrukciju šuma dosegla zabrinjavajući niski nivo pa kada bi se usporedila prijašnja ulaganja sa dosadašnjim dobili bi se porazni podaci. Predložio je da se održi još jedan skup, na nivou Saveza, na kojem bi se diskutiralo o predloženim ustavnim amandmanima koji tangiraju šumarstvo. Prof. đr Z. Potočić je napomenuo da je ovaj Plenum bio sazvan zato da se porazgovara o zajedničkim interesima šumarstva i drvne industrije. Smatra da se problemima šumarstva u novom Sekretarijatu za poljoprivredu i prehrambenu industriju neće posvećivati dovoljna pažnja. Osobito teško će biti naći zajednički jezik sada i u buduće ako šumarstvo i drvna industrija budu zastupani u dva zasebna sekretarijata. Šumarska politika kod nas je na nezavidnom nivou, što se osobito ogleda kada je riječ o renti u šumarstvu koja bi po nekim intencijama trebala pripasti čak komunama, a ne šumarstvu. Inž. K. Posavec podržava prijedloge inž. M. Novakovića. Osvrnuo se, također, na dezintegraciona kretanja u šumarstvu koja idu do šumarije odnosno općine, čime se negira uloga privrednih područja. Smatra da je kod izrade investicionih programa, kako u šumarstvu tako i u drvnoj industriji, bezuvjetno potrebno postići dogovor između stručnjaka iz područja šumarstva i drvne industrije. Danas se interesi šumarstva i drvne industrije pokušavaju konfrontirati i ako su ovi interesi u stvari zajednički. Na području Like interesi pojedinih integriranih poduzeća šumarstva i drvne industrije rješavati će se u dva odijelita ministarstva, što je svakako apsurd. Tnž. M. Svilar iznio je stav 50 članova teritorijalnog šumarskog društva Gospić koji su mišljenja da bi, kroz zajednički Sekretarijat šumarstva i drvne industrije, položaj šumarstva i drvne industrije bio tretiran na jedan adekvatan način, budući položaj pojedine privredne grane u društvu zavisi i o privrednim instrumentima društva. Već jednom bi društvo kao cjelina trebalo na neki način valorizirati direktne i indirektne koristi koje je davalo i daje šumarstvo i drvna industrija. Naša je tragedija što mi ne možemo unutar šumarstva naći zajednički jezik. Inž. M. Gregić smatra da će u budućem Sekretarijatu šumarstvo, a i drvna industrija biti na repu događaja. Danas ima mo slučajeva da se pojedina poduzeća prehrambene industrije, da bi došla do potrebnih deviza, bave među ostalim i trgovinom drvetom. Podvojenost između šumarstva i drvne industrije u SR Hrvatskoj je uvjetovala to, da mi danas na jugoslovenskom planu predstavljamo jako malo (misli na pojedine grane drvne industrije) iako raspolažemo najvrednijom širo vinskom bazom. Osim toga, pojedina drvno-industrijska poduzeća iz pojedinih republika imaju razrađene razvojne programe, bazirane na našoj sirovinskoj bazi. Šumarstvo bi trebalo u buduće imati odlučujuću riječ kada se radi o razvoju drvne industrije i celuloze. Grade se pogoni sa ogromnim kapacitetima koji će, u koliko ne dođe do dogovora, raditi sa gubitcima. Smatra, da bi u novoj vladi trebalo formirati posebni Sekretarijat za šumarstvo, drvnu industriju i kemijsku preradu drveta. Inž. O. Zunko smatra da, u koliko sekretarijati i u buduće budu imali više manje inspekcijski karkater, neće bitno moći utjecati na tokove u šumarstvu, drvnoj industriji i kemijskoj preradi drveta, zbog čega bi novi sekretarijati morali imati specijalne ovlasti od društva da mogu intervenirati u opravdanim slučajevima. Ing. V. Spol jarić je u svojoj diskusiji naglasio da bi predstavnici struke, kako šumarske tako i sa područja drvne industrije, morali biti glasniji u svojim zahtjevima, kako se u budućnosti ne bi greške ponavljale. Podržao je prijedloge ing. M. Novakovića te prijedloge nacrta amandmana koje je podnijelo Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija u Zagrebu. Smatra, da je i problem učestalih šumskih požara u našim mediteranskim šumama usko povezan sa statusom šumarstva u društvu. Ing. M. Novaković se u ponovnoj diskusiji osvrnuo na donošenje novih zakona o šumama. Na donošenju prednacrta trebala bi se angažirati teritorijalna šumarska društva, odnosno, Savez, Fakultet, Komora, Poslovna udruženja itd., kako bi se zbilja donio zakon koji treba društvu. Nedavno je uspostavljen koordinacioni odbor šumarstva i drvne industrije koji ima za cilj: 1. Usklađivanje planova šumarstvadrvne industrije. 2. Buduće investicije (veće) u šumarstvu i drvnoj industriji nebi se mogfe realizirati bez suglasnosti UO. Poslovnih udruženja šumarstva i drvne industrije. 3. Reguliranje pitanja izvoza pojedinih sortimenata. |