DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 56 <-- 56 --> PDF |
cSurnacska 6aiifetoaaii}a OSNOVANA JE SEKCIJA UZGAJIVAČA ŠUMA ZAJEDNICE ŠUMARSKIH FAKULTETA JUGOSLAVIJE U vremenu od 13. do 16. listopada 1971. godine održan (je u Zagrebu, Lipovljanima i Zalesini Interfakultetski sastanak uzgajivača šumarskih fakulteta Jugoslavije. Ovome su sastanku prisustvovali sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu: prof, dr Ivo Dekanić, dr Branimir Prpić, dr Stjepan iBertović, mr ing. Đuro Rauš, ing. Slavko Matić i ing. Ante Tomašević. Sa Šumarskog fakulteta u Sarajevu su (prisustvovali: prof, dr Fazlija Alikalfić, prof, dr Salko Đikić, prof, dr Konrad Pintarić, ing. Hamza Dizdarević i ing. Sead Izetbegovic. Sa Šumarskog fakulteta u Beogradu prisustvuju: prof, dr Radovan Ivkov, prof, dr Stevan Jovanović, ing. Košta Markovski i ing. Ljubivoje Stojanović. Prof. dr Toma Bunuševac nije prisustvovao zbog boravka u inozemstvu. Sa Šumarskog fakulteta u Skopju su prisustvovali: prof. *dr Pande Popovski i prof, dr Slavčo Džekov. Prof. dr Dušan Mlinšek predstavnik Šumarskog fakulteta iz Ljubljane nije prisustvovao ovome sastanku radi boravka u inozemstvu. Domaćin je ovoga sastanka bila Katedra za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta u ´Zagrebu na čelu s prof, dr Ivom Dekanićem. U okviru programa održanoga sastanka učesnici su se upoznali sa nastavno pokusnim objektima Šumarskog fakulteta u Zagrebu, u Medvednici, u Lipovljanima (gj. »Josip Kozarac« i gj. »Jamaričko brdo«) i u Zalesini te s plantažama eurameričkih topola i šumskim kulturama bijele vrbe u Sisku kao i s intenzivnim kulturama četinjača u šumskom predjelu »Taborišne kose« kraj Petrinje. Na osnovi diskusija na nizu sastanaka održanih u vremenu od 13. do 16. listopada 1971. godine kao i završne diskusije, konstatirano je da je sastanak bio (izuzetno koristan kako s gledišta razmjene mišljenja po nastavnim i naučno- istraživačkim problemima tako i s gledišta značaja unapređenja uzgajanja šuma i međusobnog boljeg osobnog poznavanja u svrhu bližeg kontaktiranja nastavnog osoblja iz oblasti uzgajanja šuma. Odlučeno je |da se pri Zajednici Šumarskih fakulteta Jugoslavije osnuje SEKCIJA UZGAJIVAČA ŠUMA ŠUMARSKIH FAKULTETA JUGOSLAVIJE. Sekcija je osnovana dne 16. listopada 1971. godine "u Nastavno-pokusnom objektu zagrebačkog Šumarskog fakulteta u Zalesini. Na osnivačkom je sastanku dogovoreno: 1. Da se sastanci Sekcije održavaju jedan puta godišnje i to po mogućnosti uvijek u drugoj republici. ( 2. O vremenu sazivanja sastanka i koordinaciji rada tijekom godine brinut će se jedan od nastavnika uzgajivača onoga fakulteta gdje se (predviđa održavanje sastanka, što znači da mandat koordinatora traje godinu dana. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 57 <-- 57 --> PDF |
3. Da se po nastavnim pitanjima (nastavni programi redovnih i magistarskih studija, istraživački rad povezan sa specijalizacijom i magisterijem i dr.) Vibavi svake godine u vrijeme zimskih ferija razmjena mišljenja na jednom kraćem sastanku. 4. U radu izvan nastave usmjerava Sekcija svoje djelovanje na održavanje savjetovanja po nizu aktualnih problema iz područja uzgajanja šuma uz demonstracije na terenu. Na ta savjetovanja pozvat će se svi stručnjaci koji se u privredi i u institutima bave uzgajanjem šuma. Vrijeme takvih savjetovanja je potrebno sinhronizirati s redovnim godišnjim sastancima Sekcije. 5. Budući da suvremena šumska privreda zahtjeva sve više racionalna rješenja koja može pružiti samo timski rad znanstvenika i stručnjaka iz svih šumarskih (disciplina, potrebno je jasnije definirati učešće u nastavi i u istraživanjima onih šumarskih disciplina koje su sastavni dio ili su bliske uzgajanju šuma. Tu se misli na klimatologiju, geologiju, šumarsku pedologiju, šumarsku fitocenologiju, ishranu šumskog drveća, rast i prirast šumskog drveća i šuma, melioracije šuma te uređivanje i iskorišćivanje šuma. Ovo zbog toga što prekomjerno, a nedovoljno studiozno »uplitanje jedne discipline u drugu može dovesti do smanjenja nivoa i značaja rezultata istraživanja. Posljedica toga može biti nepravilno postavljene smjernice gospodarenja. 6. Nužno je da Sekcija doprinese, da što veći broj članova naše šire društvene zajednice ne shvati šumu kao vrelo prihoda od drvne mase, nego kao općenarodnu korist (saobraćaju, poljoprivredi, hidroenergetskom sistemu, turizmu, lovu i dr.) i kada tako bude shvaćena da ona i dalje ostane kao objekt rada i istraživanja šumara, a ne drugih (turizam, komunalne organizacije, općine i drugi) kako to obično u nas biva. Pro/, dr S. Jovanović |