DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 53     <-- 53 -->        PDF

MEĐUNARODNI SASTANAK RADNE GRUPE ZA INSEKTE


U okviru 14. zasjedanaja Međunarodne komisije za topolu u Bukureštu
od 27. IX do 2. X 1971. godine, održan je 6. sastanak ´Radne grupe za insekte
i druge štetnike topole. Sudionici na sastanku bili su iz Austrije, Italije, Jugoslavije,
SAD, Rumunjske i Turske. Prihvaćen je slijedeći dnevni red:


1. Pregled stanja u nasadima topola i vrba s obzirom na insekte i druge
štetnike
2. Štetni insekti od osobita značaja za topole i vrbe koje rastu u poplavnim
područjima
3.
Novije metode suzbijanja štetnika
a. sistemični ineskticidi 1
b) biološko i integralno suzbijanje
4.
Ostali poslovi
a) Stanje šteta od insekata u Rumunjskoj, promatrano za vrijeme studijske
ekskurzije 20.—26. rujna 1971.
b) prezentiranje referata <
c) međunarodna suradnja


5.
Izbor predsjednika i tehničkog sekretara
6. Datum i mjesto slijedećeg sastanka
ad 1. Izvještaji pojedinih Nacionalnih komisija zemalja članica pokazuju
da su štete od životinja još uvijek znatne, iako se i situacija u tom pogledu,
općenito govoreći, nije pogoršala. Pretežni dio šteta čine ksilofagi, dok su insekti
defolijatori i oni koji sišu sokove opasni povremeno u nekim područjima.


ad 2. Kratku informaciju o tom problemu dao je D. R a d o i (Rumunjska .


ad 3. Protiv štetnika topola i vrba još se uvijek ´najviše upotrebljavaju
kemijski preparati i to fosforni esteri protiv Učinaka u izbojcima, kori i drvu
te minera u lišću (i insekata koji sišu, dok se protiv defolijatora i ksilofaga
u vrijeme leženja jaja primjenjuju kontaktni i utrobni insekticidi dugog rezidualnog
djelovanja. Upotreba (a često i zloupotreba) ovih insekticida u širokim
razmjerima ´dovela je do toga da su mnoge zemlje, po savjetu Svjetske
zdravstvene organizacije, zabranile ili strogo ograničile upotrebu DDT-ja,
dieldrina, aldrina i drugih kloriranih ugljikovodika dugog rezidualnog djelovanja.
Isto je bilo i s nekim sistemicima (na pr. aldicarb i phorate) zbog toksičnosti
za ljude te domaće životinje i divljač.


Ograđivanje i mehanička ,´zaštita kao i repelenti te razne plastične materije
upotrebljavaju se radi sprečavanja šteta od domaćih životinja i divljači.


Trovanje (endrinom i alkaloidima ekstrahiranim iz biljke Scilla maritima),
hvatanje pomoću zamki i odstreljivanje (su uobičajene metode borbe protiv
glodavaca.


Biološke metode suzbijanja još nisu u široj upotrebi, iako su komercijalne
formulacije Bacillus thuringiensis dale zadovoljavajuće rezultate u borbi protiv
defolijatora. Mogućnost suzbijanja gubara, topolinog gubara, topolinog čupavog
prelca i nekih drugih ´insekata pomoću virusnih oboljenja proučava se




ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 54     <-- 54 -->        PDF

u Jugoslaviji, velike topoline strizibube, malog topolinog staklokrilca i šarene
johine pipe u Italiji, a Prionoxystus robiniae u SAD.


Uzgoj ´topola otpornih prema štetnicima do sada je dao neznatne rezultate,
uglavnom zbog vrlo slabog poznavanja mehanizma rezistencije i poteškoća
u procjenjivanju klonalnih karakteristika. Opažanja se ipak nastavljaju
da bi se utvrdila otpornost prema štetnicima onih ´klonova koji su sada u upotrebi.


Referate ´o upotrebi sistemičnih insekticida i biološkoj borbi protiv štetnika
topole podnijeli su Radoi i Ceianu (Rumunjska), Arru i Lapiet
r a (Italija), Morri s (SAD) i S i d o r (Jugoslavija).


ad 4. Kratak izvještaj ´o štetama od insekata na području gdje se održala
ekskurzija sudionika zasjedanaja podnio ju D. Rado i (Rumunjska).


Na sastanku su prezentirani slijedeći referati:


Arr u G. M.: Metoda za procjenjivanje otpornosti topola prema Phlocomysus
passerinii Sign.
Arr u G. M., Lapietr a G.: Izvještaj o upotrebi sistemičnih insekticida
za Isuzbijanje insekata na topolama u Italiji.
Draghi a I.: Istraživanja o insektima minerima na topolama i vrbama
u Rumunjskoj.
Eliesc u G: Prilog ´´poznavanju biologije i šteta od nekih Lepidoptera
na topolama.
Gusi c V. I.: Važnost lisnih uši šiškarica iz rodova Pemphigus i Thecabius
´na topolama u Rumunjskoj.
Joda l I.: Odnos između količine konzumirane hrane i plodnosti gubara,
hranjenog lišćem Populus x euroamericana 1-214.


Lapietr a G.: Tretiranje topolinih reznica sistemičnim preparatima
radi sprečavanja napada /od Gypsonoma aceriana Dup. u jednogodišnjim rasadnicima.


Miklo š L: Utjecaj hrane na razvoj i plodnost topolina čupavog prelca
(Pygaera )anastomosis L.).


Rado i D., Ceian u I.: Pokusi suzbijanja štetnika Paranthrene tabaniformis
Rott. i Cryptorrhynchus lapathi L. nekim organofosfornim insekticidima.
!


Radoi D., Mocanu V., Iliescu M.: Aspekti fitosanitarnih prilika u
nasadima topola i vrba u Rumunjskoj.
Sido r Č.: Virusna oboljenja nekih ekonomski važnih štetnika topola.


Sastavljena je službena provizorna lista entomologa koji se bave insektima
/i drugim štetnicima topole. Za sada ova lista sadrži samo 25 imena, jer
mnoge Nacionalne komisije nisu dostavile popis odgovarajućih stručnjaka iz
svojih zemalja.


Zaključeno je da se sastavi /indeks insekata koji žive na topolama, ali ne
svih kako je to predloženo na zadnjem sastanku Grupe u Montrealu, već samo
onih koji imaju gospodarsko značenje .


Tehnički sekretar informirao je skup o mogućnostima suradnje s ostalim
međunarodnim organizacijama kao što su to IUFRO i pILB. IUFRO je već
formirao grupu koja proučava rezistenciju topola prema insektima, dok studijska
grupa u okviru OILB o velikoj topolinoj strizibubi (Saperda carcharias)
nije do sada funkcionirala zbog nedovoljne koordinacije u radu između pojedinih
stručnjaka. Nakon diskusije o ovim pitanjima, zadužen je tehnički se




ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 55     <-- 55 -->        PDF

kretar da uspostavi kontakte sa spomenutim organizacijama radi djelotvornije
suradnje na rješavanju zajedničkih problema. Nadalje je predloženo da
Grupa u buduće radi na ova dva osnovna problema:


1. Ekonomskom izračunavanju vrijednosti gubitaka koje uzrokuju štetnici
na topolama, i 2. Rezistenciji topola prema insektima.
ad 5. Na prijedlog O. Karagoz-a (,´Turska) za predsjednika Grupe jednoglasno
je izabran Rober t C. Morri s (SAD), a za tehničkog sekretara
ponovo Giovanni M. Arru (Italija). j


ad 6. Članovi grupe izrazili su mišljenje da bi slijedeći sastanak trebalo
održati prije slijedećeg zasjedanja Međunarodne jkomisije za topolu. Približan
termin predviđen je za svibanj—lipanj 1973. godine, a mjesto bi odredili predsjednik
i tehnički sekretar nakon konzultacije s mogućim zemljama domaćinima,
i


I. Mikloš