DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 35 <-- 35 --> PDF |
UDK 634.0.814.Š SUSFOSILNO DRVO U HRVATSKOM ZAGORJU Doc. đr ing. ADICA SLIEPČEVIC Zavod za fiziku Veterinarskog fakulteta i "C laboratorij Institut »Ruđer Bošković« U seoskim dvorištima u mjestu Oroslavju u Hrvatskom zagorju može se naići na velike komade subfosilnog drva, uglavnom hrastovine, koji služe kao panjevi za cijepanje drva i usitnjavanje hrane za živad, kao građevni materijal za izradu muzičkih instrumenata i slično (si. 1). Kora tog drva ne može se nazrijeti kao ni bjelika, jer su istrunuli. Teško je procijeniti koliko je godova propalo. Ono što je ostalo obuhvaća oko 80 godova. Moglo bi se reći da su to bila stogodišnja stabla. Da bi se otkrilo porijeklo tih debala treba prošetati kroz polje što se proteže između Oroslavja i zagorske magistrale do rijeke Krapine i njenog pritoka potoka Topličine. Iz njihovih strmih oko četiri metara dubokih korita izviruju trupci većih i manjih debala. Sva zdravija debla većeg promjera otpiljena su i završila u seoskim gospodarstvima, a iz zemlje vire samo batrljci. Samo trula i tanka debla ostala su netaknuta (si. 2 i 3). Na geografskoj karti ovo mjesto teško je pronaći, jer je tamo ucrtan krivudav tok rijeke Krapine i njenih pritoka, a na terenu nailazimo na potpuno uređeno korito. Vodna zajednica »Krapina« započela je 1954. godine s regulacijom ri- Slika 1. — Subfosilno drvo u Hrvatskom zagorju |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 36 <-- 36 --> PDF |
jeke Krapine i njenih pritoka. 1959. radilo se na području K. O. Oroslavje i K. O. Mokrice. Stručnjaci Vodne zajednice informirali su nas da su prilikom kopanja novih korita bagerima u području od sela Ivanca (1 km uzvodno od zaprešićkog mosta) pa gotovo do Bedekovčine nailazili na dubini od cea 4 m na stabla hrastova. Neka su stabla bila toliko debela da se nisu mogla obu- Slika 2. — Su´bfosilno drvo u Hrvatskom zagorju hvatiti. Interesantno je da se danas na tom području nalaze livade i oranice. Jedino drveće su vrbe što rastu na obalama rijeka i bara. Zapanjuje činjenica da je ovdje nekoć bila hrastova šuma, a još više zapanjuje činjenica da je ta šuma nestala vjerojatno »preko noći«. Očito u nekoj kataklizmi. Nema tako starog stanovnika koji bi bilo što znao o toj šumi. Nema niti pisane dokumentacije. Preostalo je da analiza metodom radioaktivnog ugljika odgovori prije koliko godina je to drveće raslo. U 14C laboratoriju Instituta »Ruđer Bošković« |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 37 <-- 37 --> PDF |
datiran je uzorak jednog drveta i dobiven je podatak da se prvi god formirao prije 920 godina. Pogreška mjerenja iznosi ± 100 godina. Prema tome deblo je počelo rasti u periodu od prije 820 do 1020 godina. Uz pretpostavku da se radilo o stogodišnjim hrastovima, može se kazati da se kataklizma desila između 850. i 1050. godine naše ere. f ASP*"" . -- Slika 3. — Subfosilno drvo u Hrvatskom zagorju SUBFOSSIL WOOD IN THE CROATIAN ZAGORJE Summary During the regulation works on the Krapina river and its tributaries (Croatian Zagorje) were found at 4m.-depht below ground subfossil Oak stems. When measuring their age with the method of radioactive carbon — in the 14C-laboratory of the »Ruder Bošković« Institute — it was found that the trees had fallen down (most likely during a cataclysm) some 820 years ago. |