DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 32 <-- 32 --> PDF |
temelju toga može se zaključiti da je dužina muških cvatova u korelativnoj vezi s krupnoćom polenovih zrnaca, tj. da ljubičasti muški cvatovi produciraju krupnija polenova zrna. 2. Ocjenjujući rezultate izvršenih istraživanja dolazi se do zaključka da od svih faktora sredine, koji imaju utjecaja na klijanje polena, najveću važnost ima temperatura, a nakon nje vlaga i svjetlost. Toplinski režim ima direktni utjecaj na brzinu klijanja polena jele. Utjecaj svjetlosti na ritam klijanja i rašćenja polenovih cijevi, nismo uspjeli u potpunosti objasniti. Prema tome, rezultati se mogu svesti na slijedeće: Na sobnoj temperaturi koja se kreće od 15° C (noću) do 25° C (danju), polen jele najbolje klija počev od trećeg do šestog dana, a klijanje završava osmog ili devetog dana. Polen s ljubičastih i žutih cvatova ima skoro identičnu klijavost. Polen ljubičastih cvatova klija nešto bolje drugog, trećeg, četvrtog i petog dana, a polen sa žutih cvatova prvog, sedmog, osmog i devetog dana. Polen intermedijarnih cvatova ima znatnu nižu klijavost u odnosu na polen s ljubičastih i žutih. Reakcije pojedinih individua na proces klijanja su vrlo neravnomjerne. Tako se procenat klijanja polena s Peristera kreće od 23°/o (stablo Perister 11/11) do 82% (Perister H/l i Perister 11/21), kod stabala s Vrteške od 47% (Vrteška 9) do 83% (Vrteška 3) i kod stabala iz Brajčinske reke od 60% (Brajčino 8) do 67% (Brajčino 9). To znači da geografska pripadnost stabala ima utjecaja na proces klijanja. Polenu jele može se sačuvati klijavost na vrlo jednostavan način u periodu od oko 24 mjeseca (750 dana). Polen se stavi u eksikator sa CaCh + + H2S04 (2%) u obični hladnjak za domaćinstvo na temperaturu od oko 4° C. Na taj način čuvani polen imao je na kraju pokusa klijavost od 42% kod polena s ljubičastih, 29% kod žutih i 36% kod polena s intermedijarnih cvatova. Proučavajući formiranje polenovih cijevi kod polena s različitih stabala, primjećuje se da se one javljaju 3—4 sata poslije sjetve, a kod nekih individua i poslije 2—3 dana. Isto tako je utvrđeno da su polenove cijevi duže kod polena s ljubičastih muških cvatova, a najkraće kod polena s intermedijarnih cvatova. Sve utvrđene razlike treba imati u vidu prilikom hibridizacije jele. Međutim, za točno diferenciranje jele na niže sistematske kategorije, osim proučenih morfološko-fizioloških karakteristika polena, treba proučiti i ostale morfološke karakteristike, kao što je tekstura egzine, način kako su prirasli zračni mjehuri za tijelo polena, i dr. LITERATURA 1. Aytu g B.: Etude palinologique de Pinus peuce. »Zbornik na simpoziumot za molika«. Skopje, 1970. g. 2. Barner-Cristianser: On the extraction of Forest Tree pollen from inflorescens forced in a specially designed house. »Silvae genetica« No 7. 1968. 3. Worsley : The Processing of Pollen. »Silvae genetica« No 8. 1959. 4. Worsley : Pollen fractionation a method of increasing the variability of pollen Stamples. »Silvae genetica«. 1959. 5. Gudevski : Golemina i oblik na polenovite zrna na ela. »Šumarski pregled« br. 5—6. Skopje, 1967. g. 6. Dyakowska : Podrecznik palynologii, metody i problemy. Warszawa, 1959. 306 |