DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/1971 str. 70     <-- 70 -->        PDF

početka listopada pa do siječnja općenito se najmanje mijenjaju koncentracije
većine istraživanih hraniva. Kod evropskog ariša te su promjene bile najmanje
u mjesecu kolovozu.


Prema proljeću opada koncentracija NPK-hraniva što bi se moglo tumačiti
njihovim ispiranjem od strane oborina, ili povlačenjem u druge dijelove stabla
(Tamm 1951).


Tijek koncentracije Ca bitno se razlikuje od tijeka koncentracije dušika,
fosfora i kalija. U pravilu, s porastom starosti iglica povećava se i koncentracija
kalcija.


Höhn e (1963) je utvrdio da se Ca pretežno kao bolest pasivno transportira
u iglice i u njima velikim dijelom ireverzibilno inkrustira u staničnim
membranama. Na kraju, otpadanjem iglica kalcij se vraća tlu. Naravno, manji
dio toga kalcija ulazi u procese izmjene tvari, posebno kod mlađih iglica.


Iz rezultata istraživanja vidljivo je da koncentracije svih istraživanih elemenata,
u prvim mjesecima razvitka iglica, podliježu općenito velikim i naglim
promjenama. Za većinu istraživanih biogenih elemenata, te su se promjene pokazale
kod jednogodišnjih iglica borovca i duglazije kao relativno najmanje u
periodu listopad—siječanj, pa bi se taj period mogao smatrati najpovoljnijim
za uzimanje uzoraka iglica radi utvrđivanja stanja ishrane. U to vrijeme američki
borovac gubi dvogodišnje iglice. Evropski ariš tada nema više iglica, a kao
termin za uzimanje uzoraka iglica ariša mogao bi biti mjesec kolovoz.


LITERATURA


Hö hn e H. (1963): Blattanalytische Untersuchungen an jüngeren Fichtenbeständen.


Arch. Forstw., 12, Berlin.
Höhn e H. (1963): Untersuchungen über die jahreszeitlichen Veränderungen des Gewichtes
und Elementgehaltes von Fichtennadeln in jüngeren Beständen des
Osterzgebirges. Arch. Forstw., 13, Berlin.


Neb e W. (1963): Zum Ernährungszustand älterer Fichtenbestände des Osterzgebir


ges. Arch. Forstw., 12, Berlin.
Mitchel l H. L. (1936): Trends in nitrogen, phosphorus, potassium and calcium
contents of the leaves of some forst trees during the growing season. Black Rock
For. Pap., 6.


Popovi ć B. (1961): Die jahreszeitlichen Veränderungen des Nährstoffgehaltes von
Fichten- und Kiefern-nadeln auf ungedüngten und gedüngten Flächen, Göttingen.
Raman n E. (1898): Wandern die Nährstoffe beim Absterben der Blätter? Z. Forst


u. Jgdw., 30.
Rissmülle r L. (1874): Über die Stoffwanderung in der Pflanze. Landw. Vers
Anst., 17.
Tam m C. O. (1964): Determination of nutrient requirements of Forest stands, Int.
Rew. For. Res. vol. 1, New York.
Tam m C. O. (1955): Studies on forest nutrition. I. Seasonal variation in the nutrient
content of conifer needles. Medd. Skogforskn Inst., Stockh., 45.
Wehrman n I. (1959): Metodische Untersuchungen zur Durchführung von Nadelanalysen
in Kiefernbeständen. Forstw. Cbl., 78.
Whit e D. P. (1954): Variations in the nitrogen phosphorus and potassium contents
of pine needles with season, crown position and sample treatment. Soil Sci. Soc.
Amer., Proc, 18.
Zolle r
Ph. (1864): Untersuchungen von Buchenblättern in ihren verschiedenen
Wachstumszeiten. Landw. Aust., 6.