DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1971 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Fosfor i magnezij su iz otopine određeni kolorimetrijski, a kalij i kalcij plamenfotometrijski. Paralelno s uzimanjem uzoraka iglica za analize, mjeren je i visinski rast istraživanih stabala. U terenskim radovima sudjelovao je E. M a r a d i n, laboratorijskim analizama prof. Nada Pezdirc, a na izradi grafikona inž. P. Rastovski. IV. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Prosječni rast i prirast vršnog izbojka za vrijeme tri istraživana vegetacijska perioda prikazan je grafički. Iz grafikona je vidljivo da se istraživane vrste drveća razlikuju u pogledu kretanja visinskog rasta u tijeku vegetacije. Američki borovac pokazuje posebno intenzivan visinski rast na početku vegetacijskog perioda, a kod ostale dvije vrste period najintenzivnijeg visinskog rasta nastupa nešto kasnije. Zanimljiv podatak je da u Volavju kod svih istraživanih vrsta zapažamo općenito jedan maksimum visinskog rasta, a na Točku dva takva maksimuma. Kretanje prosječne težine iglica istraživanih vrsta vidi se iz grafikona 1, 2 i 3. Nove iglice najprije se javljaju kod evropskog ariša. Porast njihove težine je relativno ravnomjeran. Prema jeseni, kada u iglicama prevladavaju procesi disanja, dolazi do smanjenja njihove težine i na koncu do njihova otpadanja (listopad, studeni). Slika povećanja težine iglica evropskog ariša slična je rastu vršnog izbojka. Naime, dok se u kulturi Volavje težina iglica ariša povećava do mjeseca srpnja da bi se u toku mjeseca kolovoza, rujna i listopada počela smanjivati, u kulturi Točak rast iglica ariša vrlo je intenzivan do sredine svibnja, nakon čega slijedi period stagnacije tog rasta pa period ponovnog rasta sve do mjeseca kolovoza. U mjesecu rujnu i listopadu dolazi do smanjenja težine iglica ariša i u ovoj kulturi. Kod ostale dvije vrste, nove se iglice javljaju mjesec dana kasnije. Najintenzivniji porast na početku vegetacijskog perioda (mjesec svibanj i prva polovica mjeseca lipnja) pokazuju iglice duglazije, zatim slijedi period sporijeg rasta iglica koji se nakon zime nastavlja i u drugoj vegetaciji. Rast novih iglica američkog borovca relativno je ravnomjerno raspoređen tijekom čitavoga vegetacijskog perioda sve do kraja mjeseca listopada. U drugoj godini iglice borovca ne pokazuju tendenciju daljnjeg porasta, kao što je to slučaj kod iglica zelene duglazije. U mjesecu listopadu ili studenome druge godine borovac odbacuje starije iglice, a tokom zime zadržava samo najmlađe. Rezultati analiza iglica su izraženi u postocima suhe tvari. Na taj način su dobivene koncentracije pojedinih elemenata u biljnoj tvari u vrijeme uzimanja uzoraka. Takve vrijednosti se najčešće i koriste kod tumačenja rezultata gnojidbenih pokusa. Dušik. Neposredno nakon izbijanja iglica utvrđene su najviše koncentracije dušika kod svih istraživanih vrsta (grafikoni 4—9). Ta se koncentracija, u nekim slučajima nakon mjesec dana pa i ranije, smanjuje na polovicu početne vrijednosti nastavljajući daljnji pad prema ljetu kada je općenito najniža. Taj minimum koncentracije dušika utvrđen je kod svih istraživanih vrsta na oba lokaliteta. Kod evropskog ariša najniža koncentracija dušika nastupa općenito prije (1. VI—15. VI) nego kod američkog borovca i zelene duglazije (1. VII—l.VIII). Iza tog minimuma dolazi kod evropskog ariša do porasta koncentracije dušika koji traje do početka mjeseca rujna nakon čega slijedi po |