DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1971 str. 4 <-- 4 --> PDF |
nabavci i dobavljanju gnojiva na čemu mu zahvaljuj emo kao i M. R o n č e- v i ć u, poslovođi Šumarije Lipovljani, na izmjeri stabala u sastojinama. Izabrane sastojine za pokuse pripadaju zajednici hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum croaticum Horv.) te su na istraživanom području u svome optimumu. Tla gdje uspijevaju te sastojine odgovaraju obradivim poljoprivrednim zemljištima i lako se pretvaraju u prvorazredne oranice. Pokusne plohe su postavljene u sastojinama predjela »Jamaričko Brdo« Šumarije Lipovljani, koje po svojim ekološkim — a samim time i gospodarskim — značajkama pripadaju tipu (Querco-Carpinetum caricetosum pilosae Horv.), a dolaze na podzoliranim tlima. Po svojim karakteristikama te su sastojine približni reprezentant toga područja. Sastojine su nastale prirodnom regeneracijom oplodnim sječama na velikim površinama uz unošenje hrasta lužnjaka. Zir hrasta lužnjaka je unošen podsijavanjem pred dovršeni sijek. Dijelom zbog loše izvođenih oplodnih sječa, a još više zbog zakašnjele njege tih sastojina došlo je do dominantnog udjela običnog graba. Naravno, to su uvjetovala i njegova biološka svojstva u odnosu na takva svojstva kitnjaka i bukve. II. PROBLEM Provedbom proreda i primjenom gnojidbe u prirodnim mješovitim sastojinama trebamo dobiti odgovor koja gnojiva i kod kojih vrsta šumskog drveća rezultiraju takvim prirastom koji će gospodarski opravdati fertilizaciju navedenih sastojina. Osnovni cilj u sastojinama na kojima su postavljeni pokusi jest proizvodnja hrastovine (hrasta kitnjaka i lužnjaka). Tome cilju prvenstveno su podređene metode i intenziteti prorjeđivanja (reguliranje omjera smjese permanentno do konca ophodnje u korist hrasta i što normalnijega priliva svjetla glavnim nosiocima proizvodnje, tj. najbolje razvijenim stablima) uz povećanje takve proizvodnje primjenom fertilizacije. Uglavnom su dvije bitne karakteristike pokusa: intenzivne prorede i jertilizacija pri uzajamnom djelovanju. III. KARAKTERIZACIJA PODRUČJA ISTRAŽIVANJA Predjel »Jamaričko brdo« koji čini zapadni ogranak masiva planine Psunja nastavaju šume, uglavnom cenoze hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco- Carpinetum croaticum Horv.), tvoreći regularne sastojine visokoga uzgojnog oblika (SI. 1). Apsolutna nadmorska visina toga predjela kreće se od 122 do 226 m. Površina tih šuma iznosi cea 1500 hektara. Klim a toga područja je umjereno kontinentalna, a prikazana je klimadiagramom prema podacima meteorološke stanice III reda u Lipovljanima. Udaljena je od pokusnih ploha oko 8 km (SI. 3). Kasni mrazevi su opasni za bukvu, hrast kitnjak i hrast lužnjak. Mokri snijeg često prouzrokuje štete savijajući i lomeći stabalca u mladim i gustim sastojinama. Velike štete prouzrokovao je u sastojinama istraživanog područja ledeni ovoj na granama i grančicma stabala (smrzavanje kiše uslijed pothlađivanja godine 1961. koji je svojom težinom lomio i izvaljivao uglavnom stabla s lijepom i dobro razvijenom krošnjom). U vegetacijskom periodu padne preko 50°/o od ukupne godišnje količine oborina. U tom periodu ima najviše oborina u svibnju i lipnju, što je vrlo povoljno, jer je vegetacija u naponu razvitka. |