DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1971 str. 37 <-- 37 --> PDF |
l DK 634.0.305:634.0.375.4 ANALIZA RADA ZGLOBNIH TRAKTORA KOD IZVLAČENJA DEBALA Prof. dr STEVAN BOJANIN Katedra za iskorišćivanje šuma, Šumarski fakultet, Zagreb I. UVOD Uvođenjem mehanizacije kod radova na eksploataciji šuma nastoji se povećati radni učinak i prema tome smanjiti broj radnika; svesti umor radnika na minimum i smanjiti troškove po jedinici proizvoda izrađenih sortimenata. Svi se ovi ciljevi ne mogu postići odjednom.. Tako se do 1955. godine smatralo da se motornim pilama rad na obaranju stabala i izradi sortimenata ubrzava, ali da se troškovi rada ne smanjuju, P e s t a 1 (51). Na uvođenje mehanizacije prisiljavaju i sve veći troškovi radne snage. V ö r y (70) tvrdi da se produktivnost rada na šumskim radovima podiže godišnje za 2—3°/o dok se zarade penju mnogo brže. Prema P e s t a 1 u (49), nekadašnji odnos između prosječne cijene 1 m:i drvne mase i brutto zarade radnika koji je iznosio 30 : 1 snizio se na vrijednost ispod 10 : 1, a to je razlog da se mora primijeniti mehanizacija kod radova na eksploataciji šuma. U troškovima eksploatacije šuma, troškovi iznošenja zauzimaju visoku stavku. Prema Aćimovsko m i dr. (1), troškovi iznošenja učestvuju do 80°/o u troškovima eksploatacije šuma, od čega znatno veći dio otpada na troškove izvlačenja; prema Groves u (21), troškovi eksploatacije čine 35—65°/o kod troškova trupaca. Prema Schönauer u (64), izvlačenje zglobnim traktorom po 1 m:1 drvne mase/km oko sedam puta je skuplje nego transport kamionom. Stoga se uvođenjem mehanizacije nastoji povećati učinak i sniziti troškove privlačenja. Problem mehanizacije obaranja stabala i izrade sortimenata te transporta kao i sniženja troškova tih radova riješen je dosada uspješnije nego što je to slučaj kod izvlačenja. Shvaćanja o načinu izvođenja radova mijenjaju se, u tijeku vremena, uslijed tehničkog razvoja. Gläse r (19) 1949. g. navodi: »Praksa je jedinstvena u mišljenju da je konj, naročito za izvlačenje drva u njemačkim šumama, nezamjenjiv te da u buduće kao i ranije predstavlja najpouzdanije i najekonomičnije sredstvo za izvlačenje«. Međutim, razvoj u posljednje dvije decenije pokazao je da je, uslijed razvoja mehanizacije, uloga konja kod izvlačenja znatno smanjena, a negdje svedena na minimum. U Zapadnoj Njemačkoj 1955. g. bilo je milijun konja i 520.000 poljopri vrednih traktora; 1965. g. bilo je 1,1 milijun traktora i 417.000 konja, Ro g al i (54). Anonymus (3) ističe da se, poslije uvođenja antivibracionih ručki, ne može očekivati dalji razvoj motornih pila, dok hidraulične škare za obaranje stabala imaju u Srednjoj Evropi ograničenu upotrebu. Mehanizacijom radova na izvla čenju, uvođenjem specijalnih šumskih, zglobnih traktora, učinjen je dalji ko rak naprijed. |