GooSL - pretraživanje ŠL

Tab. 1

Gospodarska jedinica: » D_n_ Površina : n _ . Pokusna ploha: ,

°<5 ha

Wirtschaftseinheit: JAMARICKO BRDO Rächeninhalt: ^suc/is/Vac/je.-1

STRUKTURA SASTOJWE-BESTANDESSTRUKTUR
,8
N
01.g
Komparativna ploha—Vergleichsfläche
Proizvodni dio sastojine
Erzeugungsteil des
Bestandes
Pomoćni dio sastojine
Hilfsteil des Bestandes
Ukupno
Insgesamt
u< -C
> trt "^
d
( A + B)
N G M d
(C+D )
N G M
-d N G M
l/l
S3
a 1 -
31
34a
b
i
12,9
15,2
166 2,18
166 3, 00
15,82
23,51
10,4
12,9
15, 2
443
166
3,70
2,18
166 3,00
25,34
15,82
37, 5 %
23,51
pr 48,6 %
a 4, 2 2 032 2,78 13,82
ot/i oS S eno
L ^
31
34
b
i
8,5
10,4
190 1, 08
190 1, 61
7,60
12,35
5,0
6,0
179 0,36
179 0,51 !
1,79
2,86
7,01 369| 1,44
8,5 369 2,12
9,39
32,0 %
15,21
pr 61,9 %
a 4,7 3 271 5,63 28,78
in SJ
C 3
31 b
i
8,7 362 2,14 14,01 4,9 390 0,74 2,96 7,0 752 2,88 16 97
41, 0´/.
o 34
pr
10,3 362 3,05 21,07 5,9 390 1, 04 4,88 8,3 752| 4,09 25,95
52,9%
* a 6,0 106 0,30 1,38
UI 31 b 12,5 5 0, 06 0,46 12,5 5 0,06 0,46
i 66, 6 %
34 15,3 5 0,09 0,73 | 15,3 5 0,09 0,73
Pr 58,6%

Ukupno po 1 ha

Insgesamt je 1ha

a T5 ´2 11704 24,82 138, 64
31 b 9,9 1446 10,92 75,78 4,9 1138 2,20 9, 50 8,0 2584 13,12 85,28
i 38,4%
34 11,611446 15,51 1115,32 6,1 11381 3,10 15,48 9,6 2584 18,61 130,80
Pr 53,3%

j ,—_ ´

^^ , . _ _ _

d= srednji prsni promjer — Brusthöhendurchmesser N=broj stabala —Stammzahl
G^temeljnica (m 2 ) — Grundfläche (m?) M= drvna masa (rr>3) — Masse (m3)

a = prije prorede —vorDurchforstung b= posije prorede —nach Durchforstung

i = intenzitet prorede -Durchforstungsintensität pr = prirast proizvodnje-Produktionszuwachs

* Prunus avium , Tilia parvifolia, Acer campestre

ŠUMARSKI LIST 7-8/1971 str. 17 <-- 17 --> PDF

Zusammenfassung

STEIGERUNG DER ROHHOLZPRODUKTION IN DER WALDGESELLSCHAFT
DER TRAUBENEICHE UND WEISSBUCHE (QUERCO-CARPINETUM CROATICUM
HORV.) DURCH ANWENDUNG INTENSIVER DURCHFORSTUNGEN UND
VERSCHIEDENER MINERALDÜNGER

In den 30-jährigen Naturbeständen der Traubeneiche und Weissbuche (Quercocarpinetum
croaticum Horv.) wurde der Einfluss der Mineraldüngung, welche nach
einer intensiven Durchforstung erfolgte untersucht.

Der Düngungsversuch wurde in einer Reihe der 0,5 ha-Versuchsflächen nach
dem Blockverfahren in vier Varianten mit drei Wiederholungen angestellt. Es wurden
insgesamt 12 Versuchsflächen untersucht.

Die Durchforstungen wurden in allen Versuchsflächen — nach der Klassifizierung
der Stämme gemöss der biologisch-wirtschaftlichen Methode von Prof. Dekanić
— durchgeführt. Di°_ Intensität der Durchforstung schwankte in den einzelnen
Varianten (drei Wiederholungen) zwischen 29 und 35%.

Die Düngung wurde mit den folgenden Düngemitteln und Mengen durchgeführt:
Superphosphat — 500 kg/ha (ca. 17% P2O5
KAN (Kalcium-Ammonium-Nitrat) — 200 kg/ha (ca. 20,5—27% N und 3—6% MgO)
Kaliumsalz — 100 kg/ha (ca. 38—42% K2O)
Die erste Variante der Versuchsflächen (1,7 und 10) mit drei Wiederholungen

stellt die Vergleichs- oder Kontroll — (Null-) Flächen dar.
Die zweite Variante mit drei Widerholungen (Versuchsflächen 2,5 und 11) wurde
mit NPK-Düngemitteln behandelt.
Die dritte Variante mit drei Wiederholungen (Versuchsflächen 2, 8, 12) wurde
mit P-Düngemittel behandelt.
Die vierte Variante mit drei Wiederholungen (Versuchsflächen 4, 6 und 9) wurde
mit NP-Düngenmitteln behandelt.

Die Düngung wurde jedes Jahr (von 1967 bis 1970), d. h. vier Jahre hindurch,
mit allen Düngerarten in der ersten Hälfte des Monats März durchgeführt. Nur der
Stickstoffdünger wurde in zwei Teilgaben, und zwar 50% in März und 50% im Mai,
ausgebracht.

Die Böden der Versuchsflächen entwickelten sich auf diluvischen Lehmschichten,
und stellen podsolierte Waldböden dar. Die absolute Seehöhe der Versuchsflächen
schwankt zwischen 135 und 175 m.

Das Klima ist massig kontinental (sich das Klimadiagamm). In der Vegetationsperiode
fällt über 50% des jahrlichen Gesamtniederschlags die Grösstmenge davon
im Mai und Juni — wenn die Vegetation in voller Entwicklung ist.

Durch die Varianzanalyse wurde die Signifikanz zwischen der Düngung und des
Grundflächen- bzw. Durchmesserzuwachses bei der Stieleiche bewiesen. Bei den
übrigen Baumarten wurde die Signifikanz nicht erbracht. Bei der natürlichen Verjüngung
wurden die Eichel der Stieleiche vor dem Endhieb gesäet.

Die Holzproduktion betrug im Durchschnitt für alle drei Wiederholungen wähzend
der vierjährigen Untersuchungen wie folgt:

Variante Durchschnittl. Jährlicher Zuwachs
Stieleiche Alle Bestandsarten

O 4,52 m3/ha 11,74 m3/ha
NPK 6,08 » 13,50 »
P 4,48 » 11,46 »
NP 4,84 » 12,80 »

Der Merhzuwachs im Verhältnis zu den Kontrollflächen war bei NPK-Düngung
im Durchschnitt jährlich 1.76 m3/ha (13%), bei NP-Düngung 1.06 m´/ha (9%),
während bei der P-Düngung keine Vergrösserung des Zuwachses zu verzeichnen
war.

ŠUMARSKI LIST 7-8/1971 str. 16 <-- 16 --> PDF

Navedeni nam rezultati pokazuju — iako u relativno kratkom vremenskom
periodu za prirodne sastojine — da je kod primjene NPK gnojiva povećanje
godišnjeg prirasta u odnosu na kontrolne (komparativne) pokusne plohe prosječno
1,76 m3/ha, a kod primjene NP gnojiva 1,06 m:!/ha, dok kod primjene P
gnojiva nema povećanja prirasta.

VII. ZAKLJUČCI
Četverogodišnjim istraživanjima primjene mineralnih gnojiva — uz primjenu
intenzivnih proreda — u prirodnim sastojinama hrasta kitnjaka i običnog
graba (Quercus-Carpinetum croaticum Horv.), kod starosti sastojine između
30 i 34 godine, utvrdilo se:

1.
Povećanje prirasta bilo je uz primjenu NPK i NP gnojiva.
2.
Prirast drvne mase bio je signifikantan kod hrasta lužnjaka.
3.
Prosječno povećanje godišnjeg prirasta u odnosu na kontrolne plohe za
period od četiri godine iznosilo je kod primjene NPK gnojiva 1,76 m:t/ha
(13%) i kod NP gnojiva 1,06 nrVha (9°/o).
4.
Kod primjene samo P gnojiva nije u istraživanom vremenskom periodu
bilo povećanja prirasta drvne mase u odnosu na kontrolne plohe.
LITERATURA

Bernie r B.: Fertilite des sols forestiers et rentabilite de la fertilisation en foret
naturelle. Quebec, Canada 1966.

Dekani ć I.: Kvantitativno i kvalitativno povećanje proizvodnje drvne mase u mješovitim
sastojinama brežuljkastih terena. Glasnik za šumske pokuse, knjiga 15,
Zagreb 1952.

Dekani ć I.: Intenziviranje proizvodnje prorjeđivanjem mješovitih sastojina prigorskih
šuma. Jug. polj. šum. centar, Beograd 1967.
Rohmede r E.: Forstwissenschaft — ein nur an den Zweigenden Grünender Baum.
Holz-Zentrallblat, br. 131/132, 1966.
Snedecer W. G and Cochraum G. W.: Statistical methods. Iowa, 1967.

ŠUMARSKI LIST 7-8/1971 str. 15 <-- 15 --> PDF

Za bukvu nismo imali tri nego samo dvije repeticije, tako da su za bukvu
stupnjevi slobode za F3 i 3 te tablični F3/3 = 9,28, što je također veće od izračunatoga
i prema tome nije signifikantno.

Rezultati istraživanja za sve tri repeticije po pojedinim varijantama, prikazani
u Tab. 20, pokazuju po vrstama drveća i ukupno za sastojinu omjer
smjese, intenzitet prorede i godišnji prirast za proizvodni i pomoćni dio sastojine
te ukupno za pojedinu vrstu drveća i sastojinu.

VII. DISKUSIJA
Analizom varijance dokazana je signifikantnost između fertilizacije i prirasta
temeljnice, tj. debljinskog prirasta kod hrasta lužnjaka. S obzirom da je
hrast vrsta drveća koja po postavljenom cilju gospodarenja treba biti na koncu
ophodnje u apsolutnoj dominaciji (sada sudjeluje u masi s 36—40%, a na kraju
ophodnje najmanje s cea 80%), to ćemo razmatrati povećanje debljinskog prirasta
— kao najčistijeg indikatora prirasta kvalitete i kvantitete drvne mase —
u odnosu na različitu primjenu gnojiva po vrstama i količini uz primjenu intenzivnih
proreda.

Prosječni debljinski prirast za sve tri repeticije u proizvodnom dijelu sastojine
iznosio je:

Varijanta (tretman) Intenzitet prored e Hrast lužnjak Za sve vrste u sastojini

O 35°/o 24 mm 19 mm
NPK 33% 31 mm 21 mm
P 33% 21 mm 18 mm
NP 29% 27 mm 20 mm

Proizvodnj a drvne tvari prosječno za sve tri repeticije bila je:

Drvna masa m3/ha Prosječni godišnji prirast
m3/na

Varijanta Hrast Sve vrste Hrast Sastojina
lužnjak sastojine

31a* 38,86 101,80

0 4,52 11,74
34 * 56,92 148,76
31a 38,44 103,26

NPK 6,08 13,50
34 62,78 157,28
31a 41,78 109,88

P 4,48 11,46
34 59,66 155,68
31a 39,16 111,90

NP 4,84 12,80
34 58,52 163,14

* 31a = starost sastojine nakon provedene prorede i prve godine gnojidbe
* 34 = starost sastojine nakon četiri godine gnojidbe

ŠUMARSKI LIST 7-8/1971 str. 14 <-- 14 --> PDF

Obračun je proveden na slijedeći način:

Xij su prirasti temeljnica srednjeg stabla

Repeticija
Tretman 1 2 3 total sredina

kontrolni X,i Xu X1.3 Xi. Xi./3
NPK Xa X22 X23 x2. X2./3
P Xsi X32 X33 X3. X3./3
NP X41 X42 X43 X4./3

x4.

TOTAL X.! X.: X.3 X.

3 . 4
TOTAL = 2 X^ -C

TRETMANI A = (X2i. + Xh. + X23. + X24.)/3 — C

REPETICIJE B = (X-´.l + X2.2 + X2.s)/4 — C

RESIDUAL D = TOTAL — (A 4 B)

Suma kvadrata Srednje kvadratno

Vrsta varijabilnosti Stupanj slobode

odstupanje

TRETMANI 4 — 1 = 3 A A/3 = MT
REPETICIJE 3 — 1 = 2 B B/2
REZIDUAL 6 D D/6 = MR
TOTAL 11 A + B f D

MT/MK sa 3 i 6 stupnjeva slobode.

VI. REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Za pojedinu komparativnu (kontrolnu) pokusnu plohu u Tab. 1, 2 i 3 prikazani
su rezultati istraživanja. Struktura sastojine dana je po vrstama drveća,
broju stabala, temeljnici i drvnoj masi proizvodnoga i pomoćnog dijela sastojine,
a isti takvi podaci navedeni su i za sastojinu te pokusne plohe. U tim je
tabelama iznesen rezultat intenziteta prorede i povećanje drvne mase tokom
tretmana, izraženo u % po vrstama drveća i ukupno za cijelu sastojinu.

Analogni rezultati prikazani su za tretman sa NPK u Tab. 4, 5 i 6 te Tab. 14.

Takvi rezultati izneseni su za tretman sa P u Tab. 7, 8, 9 i 15.

Za tretman sa NP analogni rezultati navedeni su u Tab. 10, 11, 12 i 16.

Rezultati analiza varijance prikazani su za hrast lužnjak u Tab. 17, za
obični grab u Tab. 18 i za bukvu za dvije repeticije (u trećoj repeticiji nije bilo
50 dominantnih stabala bukve) u Tab. 19.

F-distribucijom dobili smo da je F»/H = 4,76 (za 5°/o) za hrast lužnjak i
obični grab. Kako je za hrast lužnjak F3/6 = 4,93, možemo smatrati da je ta razlika
za hrast dokazana odnosno signifikantna. Vrijednost F3/0 = 2,44 za obični
grab pokazuje da ta razlika nije signifikantna.

208

ŠUMARSKI LIST 7-8/1971 str. 13 <-- 13 --> PDF

207

ŠUMARSKI LIST 7-8/1971 str. 12 <-- 12 --> PDF

206

ŠUMARSKI LIST 7-8/1971 str. 11 <-- 11 --> PDF

PROPUSNOST TLA
Bodendurchlässigkeit

Pokusna ploha
(profil)
Dubina
cm
10 cm´sek Razred propusnosti
Versuchsfläche Tiefe Dürchl; issigkeitsklasse
(Profil)
5 16—20 0,68 vrlo mala sehr langsam
(1) 36—40
60—64
0,39
0,39
vrlo
vrlo
mala
mala
sehrsehr
langsam
langsam
11 14—18 1042 vrlo brza sehr schnell
(2) 30—34
60—64
1173 vrlo
vrlo
brza
mala
sehrsehr
schnell
langsam
2 8—12 1080 vrlo brza sehr schnell
(3) 32—36
66—70
4,96
6,2
mala
mala
langsam
langsam

Fertilizacija je obavljena slijedećim gnojivima i količinama:
Superfosfat — 500 kg/ha (1967. g. 16—22% P2O5, 1968, 1969. i 1970. g.

17% P2O5);
KAN (kalcijev-amonijev-nitrat) — 200 kg/ha (1967. g. 20,5 N, 1968 i 1969. g.

27% N i 3—5% MgO, 1970. g. 25% N i 4—6% MgO);
Kalijeva sol — 100 kg/ha (za sve četiri godine deklarirano je 38—42n/o K2O).

Količina gnojiva određena je prema površini pokusne plohe (sa zaštitnim
pojasem). Konkretno, varijanta s NPK tretirana je s 320 kg superfosfata, 128 kg
KAN-a i 64 kg kalijeve soli. Varijanta s P tretirana je s 320 kg superfosfata.
Varijanta s NP tretirana je s 320 kg superfosfata i 128 kg KAN-a.

Gnojidba se obavlja svake godine u prvoj polovici ožujka s time da je 50%
odnosno 64 kg KAN-a razbacivano u drugoj polovici mjeseca svibnja. Svako
gnojiva se posebno razbacivalo da se izbjegne eventualno nejednoliko miješanje
različitih gnojiva.

Laboratorijski rad

Drvne mase stabala za hrast s granama do 3 cm debljine obračunate-su po
dvoulaznim tablicama: Markić-Špiranec-Emrović : »Tablice drvnih
masa za hrast lužnjak u Spačvanskom bazenu«.

Totalne drvne mase stabala za bukvu obračunate su prema dvoulaznim
tablicama Grudner-Horna.

Drvne mase stabala za grab s granama do 3 cm debljine obračunate su po
dvoulaznim tablicama: M. Špiranec : »Tablice drvnih masa — grab obični
«. Po istim tablicama obračunate su drvne mase za ostale vrste drveća.

Analizom varijanci ispitivao se utjecaj gnojenja na prirast temeljnice srednjeg
stabla za sve četiri varijante (tretmana) s tri repeticije.

Da bi se eventualno eliminirao nedovoljan priliv svjetla pojedinim stablima,
testirano je sa svake pokusne plohe 50 dominantnih stabala hrasta, 50 dominantnih
stabala graba te 50 dominantnih stabala bukve, odnosno 300 dominantnih
stabala po hektaru.

ŠUMARSKI LIST 7-8/1971 str. 10 <-- 10 --> PDF

204

ŠUMARSKI LIST 7-8/1971 str. 9 <-- 9 --> PDF

203

ŠUMARSKI LIST 7-8/1971 str. 8 <-- 8 --> PDF

Srednja godišnja relativna vlaga zraka iznosi 75%, a za vrijeme vegetacijskog
perioda 71°/o.

Makrorelje f je karakteriziran valovitošću terena sa zaravnima vrlo
blagih nagiba.

IV. POKUSNE PLOHE
Pokusne plohe postavljene su u odjelima 31, 59 i 60. Apsolutna nadmorska
visina kreće se od 145 do 175 m, različitih ekspozicija i približno jednakih inklinacija
(SI. 2). Postavljeno je 12 pokusnih ploha od kojih svaka ima 0,5 ha
površine, što sa zaštitnim pojasom čini 0,64 ha. Ukupna površina tretiranih sastojina
iznosi 7,68 ha.

Pedološka istraživanja i analize listinca (koje su u toku) obavljaju se pod
rukovodstvom prof, dr A. Š k o r i ć a.

Tl a pokusnih ploha razvila su se na geološkoj podlozi diluvijalnih ilovina.
Humidna klima pogoduje stvaranju ispranih tala. To su podzolirana šumska
tla sa značajkom težeg mehaničkog sloja u kojem se zadržava oborinska voda
u kasnu jesen, zimi i proljeće.

Svojstva tala pokusnih ploha 2, 5 i 11 prikazana su u tabelama »Mehanički
sastav tla«, »Fizikalna svojstva tla«, »Propusnost tla«, »Kemijska svojstva tla«
i »Sastav humusa«, kojih je uzorke uzeo i morfološki opisao ing. J. Vranko v
i ć, sveuč. asistent u Zavodu za pedologiju Poljoprivrednoga i Šumarskog
fakulteta. Laboratorijska istraživanja obavljena su u istom Zavodu.

V. METODA RADA
Terenski radovi

Pokus je postavljen u nizu pokusnih ploha površine 0,5 ha sa zaštitnim pojasom
širine 5 metara po blok-metođi u 4 varijante s po tri repeticije. Ukupno
je postavljeno 12 pokusnih ploha na kojima je obavljena prethodna izmjera
svih stabala (opsezi u prsnoj visini i totalne visine svih stabala optičkim hipsometrom).
Klasifikacija stabala obavljena je po biološko-gospodarskoj metodi
prof, dr Dekanica . Nakon studijske analize dobivenih rezultata, obavljena
je intenzivna proreda po metodi navedene klasifikacije stabala u sastojini. Zatim
je ponovo obavljena klasifikacija i izmjera svih stabala. Na svim stablima
označene su trajnom bojom za permanentna mjerenja točke na 1,3 m visine.
Sva stabla proizvodnog dijela sastojine obrojčana su trajnom bojom. Pokusne
plohe su fiksirane betonskim humcima, a granične linije pokusnih ploha i posebno
zaštitnih pojasa obilježene su prstenima pomoću trajne boje. Svi ti radovi
obavljeni su za mirovanja vegetacije 1966/67. godine.

Prva varijanta pokusnih ploha s tri repeticije su komparativne ili kontrolne
(nulte) plohe s brojčanim oznakama 1, 7 i 10.
Druga varijanta s po tri repeticije, tretirana s NPK, su pokusne plohe 2,

5 i 11.

Treća varijanta s tri repeticije, tretirane s P, su pokusne plohe 3, 8 i 12.

Četvrta varijanta s tri repeticije, tretirane s NP, su pokusne plohe 4, 6 i 9.

ŠUMARSKI LIST 7-8/1971 str. 7 <-- 7 --> PDF

KLIMADIJAGRAM PO H.WALTERU

KLIMADIAGRAM IM SINNE VON H. WALTER

mm
100
38/4 c
80 40
IT] 27,8
60 30
21,8*
«0 20

20 10

- 5/4
-22,3´
a - METEOROLOŠKA STANICA -WETTERWARTE

b = NADMORSKA VISINA -SEEHÖHE

C = BROJ GODINA OPAŽANJA -ZAHL DER BEOBACHTUNGSJAHRE
d = PROSJEK GODIŠNJIH TEMPERATURA - MITTEL DER JÄHRLICHEN TEMPERATUREN

e = PROSJEK GODIŠNJIH KOLIČINA OBORINA - MITTEL DER JÄRUCHEN NIEDERSCHLAGSMENGEN

f = PROSJECI MJESEČNIH TEMPERATURA ZRAKA -MITTLERE MONATLICHE LUFTTEMPERATUREN
g = HUMIDNI PERIOD -HUMIDE PERDDE
h = RAZDOBLJE UMJERENO SUHOG VREMENA - PERIODE DER TROCKENHEIT

i = PROSJECI OBORINA PO MJESECIMA -MITTLERE MONATLICHE NIEDERSCHLAGSMENGEN

j = MJESECI SA SREDNJIM MINIMUMOM TEMPERATURE ISPOD 0´C

MONATE MIT EINEM MITTLEREN MINIMUM UNTER 0´C

k = MJESECI SA APSOLUTNIM MINIMUMOM TEMPERATURE ISPOD O´C
MONATE MIT EINEM ABSOLUTEN MINIMUM UNTER O´C

I = APSOLUTNI MAKSIMUM TEMPERATURE -ABSOLUTES TEMPERATURMAXIMUM

m = SREDNJI MAKSIMUM TEMPERATURE NAJTOPLIJEG MJESECA.

MITTLERES TEMPERATURMAXIMUM DES WÄRMSTEN MONATS

n = SREDNJE KOLEBANJE TEMPERATURE -MITTLERE TEMPERATURSCHWANKUNG

O = SREDNJI MINIMUM TEMPERATURE NAJHLADNIJEG MJESECA

MITTLERES TEMPERATURMINIMUM DES KÄLTESTEN MONATS

P = APSOLUTNI MINIMUM TEMPERATURE -ABSOLUTES TEMPERATURMINIMUM
r = PROSJEK TEMPERATURA VEGETACIJSKIH PERIODA -TEMPERATURMITTEL DER VEGETATIONSPERIODEN

Sl. Fig. 3

201

ŠUMARSKI LIST 7-8/1971 str. 6 <-- 6 --> PDF

200

ŠUMARSKI LIST 7-8/1971 str. 5 <-- 5 --> PDF

199

ŠUMARSKI LIST 7-8/1971 str. 4 <-- 4 --> PDF

nabavci i dobavljanju gnojiva na čemu mu zahvaljuj emo kao i M. R o n č e-
v i ć u, poslovođi Šumarije Lipovljani, na izmjeri stabala u sastojinama.

Izabrane sastojine za pokuse pripadaju zajednici hrasta kitnjaka i običnog
graba (Querco-Carpinetum croaticum Horv.) te su na istraživanom području
u svome optimumu. Tla gdje uspijevaju te sastojine odgovaraju obradivim poljoprivrednim
zemljištima i lako se pretvaraju u prvorazredne oranice.

Pokusne plohe su postavljene u sastojinama predjela »Jamaričko Brdo«
Šumarije Lipovljani, koje po svojim ekološkim — a samim time i gospodarskim

— značajkama pripadaju tipu (Querco-Carpinetum caricetosum pilosae Horv.),
a dolaze na podzoliranim tlima. Po svojim karakteristikama te su sastojine približni
reprezentant toga područja.
Sastojine su nastale prirodnom regeneracijom oplodnim sječama na velikim
površinama uz unošenje hrasta lužnjaka. Zir hrasta lužnjaka je unošen
podsijavanjem pred dovršeni sijek. Dijelom zbog loše izvođenih oplodnih sječa,
a još više zbog zakašnjele njege tih sastojina došlo je do dominantnog udjela
običnog graba. Naravno, to su uvjetovala i njegova biološka svojstva u odnosu
na takva svojstva kitnjaka i bukve.

II. PROBLEM
Provedbom proreda i primjenom gnojidbe u prirodnim mješovitim sastojinama
trebamo dobiti odgovor koja gnojiva i kod kojih vrsta šumskog drveća
rezultiraju takvim prirastom koji će gospodarski opravdati fertilizaciju navedenih
sastojina. Osnovni cilj u sastojinama na kojima su postavljeni pokusi jest
proizvodnja hrastovine (hrasta kitnjaka i lužnjaka). Tome cilju prvenstveno su
podređene metode i intenziteti prorjeđivanja (reguliranje omjera smjese permanentno
do konca ophodnje u korist hrasta i što normalnijega priliva svjetla
glavnim nosiocima proizvodnje, tj. najbolje razvijenim stablima) uz povećanje
takve proizvodnje primjenom fertilizacije. Uglavnom su dvije bitne karakteristike
pokusa: intenzivne prorede i jertilizacija pri uzajamnom djelovanju.

III. KARAKTERIZACIJA PODRUČJA ISTRAŽIVANJA
Predjel »Jamaričko brdo« koji čini zapadni ogranak masiva planine Psunja
nastavaju šume, uglavnom cenoze hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-
Carpinetum croaticum Horv.), tvoreći regularne sastojine visokoga uzgojnog
oblika (SI. 1). Apsolutna nadmorska visina toga predjela kreće se od 122 do 226

m. Površina tih šuma iznosi cea 1500 hektara.
Klim a toga područja je umjereno kontinentalna, a prikazana je klimadiagramom
prema podacima meteorološke stanice III reda u Lipovljanima.
Udaljena je od pokusnih ploha oko 8 km (SI. 3). Kasni mrazevi su opasni za
bukvu, hrast kitnjak i hrast lužnjak. Mokri snijeg često prouzrokuje štete savijajući
i lomeći stabalca u mladim i gustim sastojinama. Velike štete prouzrokovao
je u sastojinama istraživanog područja ledeni ovoj na granama i grančicma
stabala (smrzavanje kiše uslijed pothlađivanja godine 1961. koji je svojom
težinom lomio i izvaljivao uglavnom stabla s lijepom i dobro razvijenom
krošnjom).

U vegetacijskom periodu padne preko 50°/o od ukupne godišnje količine
oborina. U tom periodu ima najviše oborina u svibnju i lipnju, što je vrlo povoljno,
jer je vegetacija u naponu razvitka.

ŠUMARSKI LIST 7-8/1971 str. 3 <-- 3 --> PDF

ŠUMARSKI LI ST

SAVEZ INŽENJERA J TBHNICARA ŠUMARSTVA I
DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE

GODIŠTE 95 SRPANJ — KOLOVOZ GODINA 1971.

DDK 634.0.562.22:634.0.237.41:634.0.187

INTENZIVIRANJE PROIZVODNJE DRVA U CENOZI HRASTA KITNJAKA
I OBIČNOG GRABA (Ouerco-Carpinetum croaticum Horv.) PRIMJENOM
INTENZIVNIH PROREDA I FERTILIZACIJE RAZLIČITIM MINERALNIM
GNOJIVIMA

Prof. đr IVO DEKANIČ,
Katedra za uzgajanje šuma, Šumarski fakultet, Zagreb

I. UVOD
Na području Šumarije Lipovljani, bivšeg Šumskog gospodarstva »Garjevica
« u Kutini, došlo se komparativnim istraživanjima utjecaja različitih načina
(metoda) i intenziteta proreda u mladim mješovitim sastojinama do pozitivnih
rezultata primjenom »intenzivnih« proreda. Na osnovi dobivenih rezultata
i stečenih iskustava željeli smo poći korak dalje u povećanju količine i
kvalitete drvne materije kao i skraćivanju proizvodnog ciklusa (ophodnje) u
prirodnim sastojinama navedenog područja. Postavili smo cilj da uz primjenu
intenzivnih proreda istražujemo i djelovanje gnojidbe nekim mineralnim gnojivima
u sastojinama koje su u naponu proizvodnih mogućnosti. Kod tih istraživanja
morali smo se ograničiti na određeni prostor kao i na određenu smjesu
i količinu gnojiva te na jednu dob mješovitih prirodnih sastojina.

Pokusi su bili postavljeni zahvaljujući punoj podršci i financijskoj pomoći
Šumskog gospodarstva »Garjevica« u Kutini, a posebno Šumarije Lipovljani i
njezina upravitelja ing. M. Markanovića . Koristimo priliku da im se za
uloženi trud i napor najljepše zahvalimo.

Ta istraživanja potaknuo je i financijski potpomogao Jugoslavenski poljoprivredno
šumarski centar — služba šumske proizvodnje — te im se i ovom
prilikom najljepše zahvaljujemo.

Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija SR Hrvatske zainteresiralo
se za takve pokuse i dalo financijsku pomoć na čemu smo im zahvalni.

INA — Tvornica umjetnih gnojiva u Kutini je također jedan od ravnopravnih
partnera koja je podržavala i financijski potpomagala naše pokuse pa
i njoj dugujemo našu zahvalnost.

Posebno se zahvaljujemo na velikoj pomoći prilikom izvođenja obimnih
terenskih radova ing. S. M a t i ć, sveuč. asistentu u Katedri za uzgajanje šuma.
Ing. Đ. K o v a č i ć, iz Šumskog gospodarstva »Garjevica« u Kutini, brinuo se o

197