DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1971 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Za bukvu nismo imali tri nego samo dvije repeticije, tako da su za bukvu stupnjevi slobode za F3 i 3 te tablični F3/3 = 9,28, što je također veće od izračunatoga i prema tome nije signifikantno. Rezultati istraživanja za sve tri repeticije po pojedinim varijantama, prikazani u Tab. 20, pokazuju po vrstama drveća i ukupno za sastojinu omjer smjese, intenzitet prorede i godišnji prirast za proizvodni i pomoćni dio sastojine te ukupno za pojedinu vrstu drveća i sastojinu. VII. DISKUSIJA Analizom varijance dokazana je signifikantnost između fertilizacije i prirasta temeljnice, tj. debljinskog prirasta kod hrasta lužnjaka. S obzirom da je hrast vrsta drveća koja po postavljenom cilju gospodarenja treba biti na koncu ophodnje u apsolutnoj dominaciji (sada sudjeluje u masi s 36—40%, a na kraju ophodnje najmanje s cea 80%), to ćemo razmatrati povećanje debljinskog prirasta — kao najčistijeg indikatora prirasta kvalitete i kvantitete drvne mase — u odnosu na različitu primjenu gnojiva po vrstama i količini uz primjenu intenzivnih proreda. Prosječni debljinski prirast za sve tri repeticije u proizvodnom dijelu sastojine iznosio je: Varijanta (tretman) Intenzitet prored e Hrast lužnjak Za sve vrste u sastojini O 35°/o 24 mm 19 mm NPK 33% 31 mm 21 mm P 33% 21 mm 18 mm NP 29% 27 mm 20 mm Proizvodnj a drvne tvari prosječno za sve tri repeticije bila je: Drvna masa m3/ha Prosječni godišnji prirast m3/na Varijanta Hrast Sve vrste Hrast Sastojina lužnjak sastojine 31a* 38,86 101,80 0 4,52 11,74 34 * 56,92 148,76 31a 38,44 103,26 NPK 6,08 13,50 34 62,78 157,28 31a 41,78 109,88 P 4,48 11,46 34 59,66 155,68 31a 39,16 111,90 NP 4,84 12,80 34 58,52 163,14 * 31a = starost sastojine nakon provedene prorede i prve godine gnojidbe * 34 = starost sastojine nakon četiri godine gnojidbe |