DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1971 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Budući da tekućine prolaze iz traheide u traheidu preko parova ograđenih jažica, one su jedan od najvažnijih faktora o kojima ovisi longitudinalna permeabilnost drva četinjača (2). Zbog te činjenice, ograđene jažice bile su predmetom brojnih istraživanja. Gotovo prije 90 godina su Russow (63) i Bay- ley (2) uočili da dio membrane jažice, koji okružuje torus, nije homogene građe već posjeduje izdužene radijalno orijentirane otvore. Pojavom elektronskog mikroskopa, ispitivanjem provodnje suspenzija titanium dioksida (TiCh) i ugljika kroz drvo (2, 11, 44, 49) i primjenom tehnike repliciranja pri istraživanju strukture ograđenih jažica traheida četinjača (19, 26, 27, 39, 44, 52, 55) to je dokazano. Ujedno je otkriveno da membranu ograđenih jažica četinjača čine radijalno orjentirani mikrofibrili i svežnjevi mikrofibrila, formirajući prave otvore između torusa i ruba jažica (si. 2). Kako su se ta istraživanja vršila uglavnom na vrstama drva iz porodice Pinaceae, daljnja su istraživanja pokazala da jažice mnogih četinjača drugih porodica nemaju razvijen torus i da se struktura membrana jažica razlikuje od strukture membrana jažica vrsta drva porodice Pinaceae (15, 26, 32, 39, 46, 47). Na temelju dosadašnjih istraživanja strukture ograđenih jažica traheida četinjača razlikujemo pet osnovnih tipova. To su: Pinus, Araucaris, Thujopsis, Gnetum i Cycas tip (47). Jedino Pinus tip, koji dolazi kod vrsta drva iz porodice Pinaceae, ima potpuno razvijen torus izgrađen iz koncentrično raspoređenih mikrofibrila. Međuprostori mikrofibrila torusa ispunjeni su ligno-kompleksnim inkrustacijama. Membranu jažica čine radijalno raspoređeni mikrofibrili ili svežnjevi mikrofibrila. Kod ostalih porodica torus je slabije razvijen ili se uopće ne formira, a membrane jažica čine gušće raspoređeni mikrofibrili u radjalnom ili djelomično mrežastom rasporedu. Promjer mikrofibrila membrane jažica iznaša oko 150—200 Ä, a svežnjeva mikrofibrila i nekoliko puta više. Filtracijom suspenzije čestica titanium dioksida veličine 40—240 mu. kroz sirovo drvo kavkaske jele (Abies nordmanniana, Spach), goleme tuje (Thujaplicata, D. Don) i obične američke tuje (Thuja occidenlalis, L.), Liese i Bauch (49) su ustanovili da membrana jažica obične američke tuje ima otvore između fibrila veličine do 600 mu., goleme tuje do 180 mu, a kavkaske jele do 200 mu.. Uz to što oblik, veličina i broj jažica varira prema vrsti drva, jažice znatno variraju i unutar svakog pojedinog stabla. Broj i veličina ograđenih jažica aksijalnih traheida raste od srčike prema kori, a njihov oblik se mijenja (4). Istraživanja Thomasa i Schelda (71) na drvu kanadske čuge (Tsuga canadensis, Carr.) pokazuju da broj ograđenih jažica aksijalnih traheida poraste za 2 do 3 puta od 10. do 60. goda. Promjer jažica također raste od srčike prema kori. Na temelju gornjih mjerenja, autori su ustanovili da površina koju zauzimaju jažice na radijalnim membranama aksijalnih traheida poraste za 2 do 3 puta, čime svakako raste i propustna moć aksijalnih traheida. U sirovoj bjeljici to rusi zajedno sa membranama parova ograđenih jažica zauzimaju centralni položaj, što omogućuje laki prolaz tekućine iz jedne traheide u drugu. Laka longitudinalna permeabilnost drva četinjača znatno se reducira za vrijeme sušenja bjeljike i procesa osržavanja jer se parovi ograđenih jažica susjednih traheida zatvaraju, tj. torus se prislanja uz jedan od porusa para jažice. (SI. 1 E). Time je veza između susjednih traheida prekinuta (63, 70). |