DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1971 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Agenj o R.: »Četverorepac« ili »Planikin leptir« Charaxes jasius (L., 1767).. Morfološko-sistematska studija jednog od naljepših leptira Španjolske koji živi na planici (Arbutus unedo)*, ali ne čini nikakve štete. Zato autor preporučuje gradskim vlastima Madrida da se ova vrsta umjetno prenese na planike u parkovima grada, ukazujući na primjere gradova Londona, Amsterdama i Kopenhagena, gdje se troše znatne svote novca za uzgoj osobito dekorativnih, ali ne i štetnih leptira u gradskim parkovima i nasadima u čisto estetske svrhe. Aparisi C. i Cadahia D.: Pokus insekticidima protiv hrastova savijača (Tortrix viridana L.) i drugih defolijatora crnike (Quercus ilex L.). Hrastov savijač predstavlja glavnog štetnika na crniki koja je osobito važna na jugu i jugoistoku Španjolske zbog produkcije žira. Česta upotreba DDT-a u prahu na nekim područjima uzrokovala je stanovitu rezistenciju savijača prema ovom insekticidu. Zato su provedeni eksperimenti sa raznim mješavinama praškovitih insekticida sa svrhom da se pronađe kombinacija koja bi bila najpogodnija za masovnu upotrebu protiv defolijatora na crniki. Kao takva pokazala se mješavina od ffVo DDT-a i 2% Malathiona, ´koja je usvojena za upotrebu u slijedećim akcijama kemijskog suzbijanja. Garcia de Viedma M.: Priručnik za prepoznavanje leptira. Sadrži fotografije u bojama 101. vrste štetnih šumskih leptira koji žive u Španjolskoj, uz dodatak još 12 slika u crnobijeloj tehnici Microlepidoptera, nekoliko puta uvećanih. U tekstu se nalaze podaci o geografskom rasprostranjenju, bionomiii, ekologiji, biljkama-hraniteljicama i štetama koje čine prikazane vrste. Rad je namijenjen u prvom redu studentima šumarstva kao pomoćno sredstvo u izvođenju praktikuma iz šumarske entomologije kao i diplomiranim inženjerima šumarstva koji se eu praksi često susreću s problemom determinacije gospodarski važnih šumskih štetnika. Torres Juan J.: Nova bolest proljetne đefolijacije tooola. Do prije nekoliko godina je u Španjolskoj proljetnu defolijaciju toDola uzrokovala gotovo isključivo rđa Melampsora allii-populina Kleb. Od nedavna se, međutim, u nasadima topola naglo proširila gljivica Venturia populina Vuill. koja čini slične štete. U radu su prikazane najvaž * Planika se nalazi i u grbu španjolskog glavnog grada (op. autora). nije karakteristike ove bolesti topola kao i način suzbijanja. Gandullo J. M. i Sanchez-Palomare s O.: Neke poteškoće u rastu kultura ili mladih autoktonih sastojina četinjača u madridskoj pokrajini. U nekim mladim sastojinama četinjača u pokrajini Madrid primijećene su malformacije i anomalije u rastu bora, koje se nisu mogle pripisati ni štetnicima ni bolestima. Proučavajući geološke, edafske i klimatske faktore ove pokrajine došlo se do zaključka, da je tome uzrok kombinirano djelovanje ljetnih suša i poteškoća u prodiranju korijenja do dubljih slojeva u tlu. Već prema grupama opisanih tala preporučuju se određeni zahvati i kulturni radovi radi rješavanja ovog šumsko-uzgojnog problema. Ortiz de la Torre F.: Rezultati unošenja umjetnih gnijezda u jednu pašnjačku šumu u pokrajini Sevilja. U radu se opisuju rezultati eksperimenata sa umjetnim gnijezdima sjenica Parus coeruleus i P. major u jednoj 800 ha velikoj šumi hrasta plutnjaka i crnike u pokrajini Sevilja. Podaci dobiveni sa 10 uzoraka dozvoljavaju komparaciju rezultata s obzirom na njihove različite karakteristike kao i zapažanja o gnijezdenju i razvojnom ciklusu u proljeće 1970. god. Proučavao se također utjecaj nekih klimatskih faktora na prirodno i umjetno gnijezdenje ptica. Leyv a E.: Sadašnja situacija u svijetu s obzirom na štetnike eukaliptusa (nastavak). Dok su u prvom dijelu ovog rada (Plagas forestales, br. 24, 1969. god.) prikazani najvažniji štetni insekti eukaliptusa u Australiji i čitavom svijetu, u ovom se nastavku, drugom i posljednjem, navode manje važni štetnici o kojima se iznose poneki detalji i države u kojima su konstatirane štete. Na kraju je rada dodana veoma opsežna bibliografija o ovom problemu. Enrique z L.: Fluidnost u formulacijama za zaprašivanje. Autor prikazuje jednu praktičnu laboratorijsku metodu za određivanje fluidnosti u insekticidnom prahu. Prema toj metodi uspoređuju se među sobom razni ekscioijenti (nosioci), razne formulacije sa istim ekscipijentom i razni insekticidni produkti iste formulacije. U svim je eksperimentima Dotvrđena praktičnost metode u svrhu klasifikacije prema indeksu fluidnosti koji je autor ovdje definirao i za koji je utvrdio da se slaže sa konvencionalnim testovima i eksperimentima. 193 |