DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1971 str. 60 <-- 60 --> PDF |
cfimpßsiji AKTUALNA PilANJA I PROBLEMI ŠUMARSTVA, DRVNE INDUSTRIJE I HORTIKULTURE Povodom proslave 50 godina osnivanja i rada Šumarskog fakulteta u Beogradu, održan je 29. siječnja 1971. god. Simpozij pod gornjim naslovom. Za područje šumarstva rad se odvijao u 4 sekcije i to: UZGAJANJE ŠUMA, UREĐIVANJE ŠUMA, ZAŠTITA ŠUMA. ORGANIZACIJA I EKONOMIKA ŠUMARSTVA. U sekciji »Uzgajanje šuma« održano je 16 referata, u sekciji »Uređivanje šuma« 10 referata, u sekciji »Zaštita šuma« svoje referate su iznjeli 6 autora, a u sekciji »Organizacija i ekonomika šumarstva« 12 autora. Simpozij za područje »Drvna industrija« i »Hortikultura« razmatrao je 9 odnosno 13 referata. Prije održavanja Simpozija izdana je knjiga s kratkim prikazima svih referata koji su na Simpoziju izloženi. Cjeloviti referati biti će štampani u posebnoj ediciji koja će izaći u toku ove godine. Informacije i sažetke nekih od referata održanih na Simpoziju donosimo u nastavku ovog prikaza. 1. UZGAJANJE ŠUMA Avdalović V., Antić M., Jovanović B., Šumarski fakultet Beograd: Pojavp. podzol?, pod aciđofilnom šumom jele na Goču. Do sada je podzol na teritoriji SR Srbije opisan na Goliji u regiji smreke (Jović, 1966). Kao klimaregionalna fitocenoza na Goču, na nadmorskoj visini od oko 800—1200 m, javlja se šuma bukve i jele (Abieto-Fagetum Galietosum rotundifolii) na kiselom smeđem zemljištu. U istom pojasu, pod utjecajem izuzetno kisele matične podloge — scricitskih kvarcita i nagiba, javljaju se u smjeru pojačane acidifikacije i siromašenja zemljišta slijedeće fitocenoze: Abieto — Fagetum luzuletosum na ekstremno kiselom smeđem zemljištu. Mvrtillo — Abietum leucobryetosum na tipičnom podzolu. Antić M., Jovanović B., Jović N., Munkačević V., Nikolandić S., Instiut »Dr. I. Đuričić« i Šumarski fakultet Beograd: Tipovi šuma beljsko lovno-šum 182 skog područja. Izvršeno je proučavanje, izdvajanje i kartiranje osnovnih tipova šuma u poplavnom području Dunava i Drave u Baranji, na Beljskom lovno šumskom području. Osnovni kriteriji pri izdvajanju tipova šuma bili su: vegetacija, zemljište i režim poplavnih i podzemnih voda. Naziv tipa šume je dat prema edifikatorskoj vrsti drveća i zemljištu. U aluvijalnim ravnicama Dunava i Drave proučeni su i utvrđeni slijedeći osnovni tipovi šuma: 1. Tip šume biiele vrbe sa potočnicom (Mysoto — Salicetum albae) na gleju; 2. Tip šume bijele vrbe sa šaševima (Cariceto — Salicetum albae) na — gleju; 3. Tip šume bijele vrbe sa ostrugom (Rubeto — Salicetum albae) na — gleju i jako vlažnoj aluvijalnoj pararendzini; 4. Tip šume crne johe (Ulmeto — Alnetum glutinosae) na dobroj razvijenoj prelaznoj aluvijalnoj pararendzini; 5. Tip brestovo — jasenove šume (Ulmeto — Fraxinetum typicum) na vlažnoj i umjerenoj vlažnoj aluvijalnoj pararendzini; 6. Tip šume lužnjaka, poljskog jasena i brijesta (Ulmeto — Fraxinetum quercetosum) na umjereno suhoj do umjereno vlažnoj pararendzini; 7. Tip šume bijele topole s poljskim jasenom i brijestom (Ulmeto — Fraxinetum populetosum) na srednje i dobro razvijenoj prelaznoj aluvijalnoj pararendzini; 8. Tip šume crne topole (Populetum nigrae) na dobro razvijenoj prelaznoj aluvijalnoj pararendzini; 9. Tip šume bijele topole (Populetum albae) na slabo razvijenoj prelaznoj aluvijalnoj pararendzini; 10. Tip »reliktne« šume lužnjaka s ostrugom (Rubeto — Ouercetum roboris »relictum«) na aluvijalnoj pararendzini; 11. Tip »reliktne« šume lužnjaka sa šaševima (Cariceto — Ouercetum roboris »relictum«) na jako vlažnoj aluvijalnoj pararendzini. U centralnom dijelu Baranje, gdje se vegetacija i zemljište razvijaju bez utjecaja poplava, proučeni su slijedeći tipovi šuma: 1. Tip šume lužnjaka (Querceto roboris) na slabo razvijenom černozemu-černozemolikom zemljištu: 2. Tip šume lužnjaka s grabom (Carpineto — Ouercetum roboris) na černozemu, lesiviranom i ogajnjačenom |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1971 str. 61 <-- 61 --> PDF |
černozemu; 3. Tip šume cera s grabom (Carpineto — Qiiercetum cerris) na gajnjači i lesiviranoj gajnjači. Proučeni tipovi šuma poslužili su za formiranje proizvodnih tipova šuma i izradu programa razvoja. Antić M., Mišić V., Instiut za biološka istraživanja Beograd: Porijeklo, razvoj i ekološka diferencijacija šumske vegetacije na Avali (na bazi fitocenološke i morfopedogenetske analize). Obzirom da su očuvani prirodni šumski tipovi na Avali, karakteristični za veći dio brdskog pojasa Srbije, poznavanje historijskog razvoja i sadašnje ekološko-fitocenološke diferencijacije ovih šuma može imati širje značenje, pogotovo što je metodološki pristup ovoj problematici u izvjesnom smislu originalan. Šumska zajednica je promatrana kao sistem ekološki i cenotički različitih varijanata, koje imaju između ostalog i svoj specifičan historijski sukcesivni razvitak. Očuvani fragmenti polidominantne zajednice mješovitog sastava (Acereto — Fraxineto — Carpineto — Fagetum mixtum, Mišić 1963), u širokim ljevkasto nroširenim djelovima, ukazuju na daleku prošlost brdske vegetacije: na bogate mješovite šume polidominantnog sastava u kojima nijedna vrsta nije postizavala apsolutnu dominaciju. Tipična mezofilna varijanta brdske bukove šume s lipom (Fagetum submontanum tilietosum, Jank. et Miš., 1960) na istočnoj strani Avale, nalazi se na dubokom smeđem zemliištu, dok se termofilna varijanta ovog tipa s veprinom (Ruscus aculeatus) na južnoj strani Avale nalazi na lesiviranom zemljištu, tipičnom za hrastovo-grabove šume. U radu je dalje proučen nostanak odnosno transformacija slijedećih tipova: hrastovo- grabova šuma s veprinom (Querceto- Carpinetum aculeatetosum Jov., 1951); kitnjakovo-jasenova šuma (Ouercetum montanum ornetosum Bor., 1955); klimatogena šuma cera i sladuna s veprinom (Ouercetum confertae cerris aculeatetosum Jov., 1951); najtermofilniji šumski tip šume medunca i crnog jasena na Avali (ass. Quercus pubescens + Fraxinus ornus). Gaji ć M., Šumarski fakultet Beograd: Biljnosociološka razmatranja asocijacije Ouercetum montanum Cer. et Jov., u Srbiji. Asocijacija kitnjaka predstavlja fitocenozu koja je, u odnosu na pojedina područja Srbije. prilično izdiferencirana. Razlike su uslovljene u prvom redu klimatskim faktorima. Obzirom na ove odlike kao i florističke karakteristike pojedinih područja Srbije, dosadašnji naziv ove asocijacije ima, po našem mišljenju, više zbirni karakter i on, po svoj prilici, obuhvaća više asocijacija ili subasocijacija. Gajić M., D i k 1 i ć N., Šumarski fakultet Beograd, Prirodnjački muzej Beograd: Novi varijetet klena (Acer campestre L.). Novi varijetet klena odlikuje se tupim i zaobljenim režnjevima koji podsjećaju na Acer obtusatum Kit. Razlikuje se od A. campestre L. var. normale Schwerin i od A. campestre L. var. lobatum Pax., koji također spadaju u grupu s tupim režnjevima, ali kod njih režnjevi nisu zaobljeni. Našem varijetetu smo dali naziv Aeer campestre L. var. Josifović, Gajić et Di´klić; u čast akademika dr. Mladena Josifovića. D i n i ć A., Institut za biološka istraživanja Beograd: Značaj eksperimentalne fitocenologije za šumarstvo. Eksperimentalna fitocenologija je relativno mlada nauka. Dugo vremena se pri izučavanju biljnih zajednica velika pažnja posvećivala proučavanju abiotskih faktora sredine i mnoge su pojave u vezi sa sastavom, strukturom i međusobnim odnosima vrsta objašnjavane pretežno ovim faktorima. Eksperimentalnim proučavanjem biljnih zajednica i staništa, paralelno s abiotičkim uvjetima sredine, obuhvaćeni su i međusobni odnosi biljnih vrsta i odnosi sinuzija u zajednici. Međusobni odnosi vrsta i njihovi odnosi s abiotskim uvjetima sredine različiti su u raznim tipovima šuma i na različitim staništima. Zbog toga se eksperimentalna fitocenološka istraživanja vrše u konkretnim sastojinama određenog tipa šume. Rezultati takvih istraživanja mogu pomoći u rješavanju konkretnih problema na terenu kao što su: introdukcija određene vrste drveta, prorede manjih ili većih razmjera, različiti načini sječe i dr. Ova istraživanja mogu imati značenje za specijalne krupne šumarske zahvate u borbi protiv erozije i kod pošumljavanja ogoljelih površina. Jankovi ć M. M.., Prirodno-matemat. fakultet Beograd: Visoko planinska šuma Pinus heldreichi i Pinus peuce i njen značaj u suzbijanju bujica, lavina i erozije u visokoplaninskim predjelima naše zemlje. Endemoreliktni borovi munika i molika izgrađuju jedan od najznačajnijih šumskih vegetacijskih pojaseva u Jugoslaviji i na Balkanskom poluotoku te čine čak i gornju šumsku granicu. Danas je ovaj pojas vegetacije narušen i degradiran. Na mnogim našim planinama je gornja šumska granica umjetno spuštena čak i za nekoliko stotina metara, pri čemu je stradao upravo pojas munike i molike. Ovime je otvoren put bujicama, eroziji i lavinama 183 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1971 str. 62 <-- 62 --> PDF |
mjeni u našim visokim čistim bukovim sastojinama, postavlja se niz zadataka uzgojne prirode, a koji su različiti od do sada primjenjivanjih. Da bi se što više udovoljilo stvarnim uzgojnim potrebama sastojina, to metoda za određivanje prirasta mora utvrditi toliki etat koji će u punoj mjeri osigurati izvođenje potrebnih uzgojnih mjera. Za razliku od prebornog gospodarenja, kod kojeg je sastojina uređajna jedinica za koju se osigurava trajnost prirasta, grupimično gospodarenje uzima gospodarsku klasu kao jedinicu trajnosti. U tome je bitna razlika nove metode u odnosu na dosadašnje. Nova metoda uključuje veći broj pokazatelja koji prikazuju gospodarsku klasu i na određeni način ih međusobno povezuje radi određivanja potrebnog iznosa etata. Milojković D., Šumarski fakultet Beograd: Deset godina primjene Gočke varijante kontrolne metode. Razrađena i prvi put primjenjena 1958 godine pri uređivanju šume Goč—Gvozdec, ova varijanta kontrolne metode doživjela je mogućnost ispitivanja ispravnosti i osnovnih koncepcija gospodarenja. Efekti primjene principa kontrolne metode su očigledni i premašuju sva predviđanja. Došlo je do snažnog povećanja tekućeg volumnog prirasta uz popravljanje kvalitete i strukture sastojina. Ujedno je zapažen čitav niz pojava, koje zahtijevaju daljnja istraživanja i analizu. M i r k o v i ć D., Šumarski fakultet Beograd: Opće tabele pada promjera i strukture volumena deblovine po 10 sekcija jednake relativne dužine. Na osnovi funkcije izvodnice stabla y2 = pxm izrađena je tabela relativnog učešća promjera u sredini na 10 sekcija relativne dužine 0,1 h i tabela učešća volumena pojedinih sekcija u ukupnom volumenu debla, a u zavisnosti od veličine parametra m u gornjoj funkciji. Komparacijom dobijenih rezultata sa sličnim podacima drugih autora koje su ovi dobili statističkim putem, ustanovljeno je zadovoljavajuće slaganje autorovih podataka o učešću gornjih promjera u osnovnom, a gotovo potpuno poklapanje u pogledu strukture volumena debla. Na bazi ovoga zaključuje se da primjenjena funkcija dobro opisuje oblik debla, a izrađene tabele dobijaju karakter općih. To ujedno otklanja potrebu izrade odgovarajućih tabela za pojedine vrste drveća. M i š č e v i ć V., S t a m e n k o v i ć V., Šumarski fakultet Beograd: Razvoj i prirast jedne mlade sastojine bijelog jasena (Fraxinus excelsior L.) na Majdanpečkoj domeni. 1963 godine postavljena je jedna pokusna ploha u mladoj jasenovoj sastojim na Majdanpečkoj domeni. Ta je jednodobna sastojina bila 1969 godine stara 35 godina. Broj stabala po hektaru iznosio je 1963 god. 3.745 a 1969 god. 2.684 stabala. Za 6 godina broj stabala je opao za 28,3%. Ovaj podatak govori o burnom procesu diferenciranja i izlučivanja stabala u sastojim. Proces diferenciranja doveo je u tom periodu do pojave izvjesnih etaža u sastojim. U procesu diferenciranja veći broj stabala zaostajao je u porastu promjera nego u porastu visine. Srednja visina porasla je za 3,4 m, a srednji promjer sastojine za 2,9 cm. Tekući debljinski prirast sastojine u periodu 1963/69 godine iznosio je 3,1 mm, a visinski 41 cm. Tekući volumni prirast iznosio je 14,50 m3/ha. Za analizu prirasta i razvoja pojedinih stabala posjećeno je 12 stabala raznih kategorija i na njima je utvrđeno da je tekući visinski i debljinski prirast kulminirao gotovo kod svih stabala. Utvrđeno je da se minimalne vrijednosti debljinskog prirasta pojavljuju na visini 1,30 m do 3,30 m. Pani c D., Institut za šumarstvo i drvnu industriju Beograd: Pojava sušenja hrasta lužnjaka u šumi Rogot. Rogot je nizinska šuma uz rijeku Lepenicu. Šuma je umjetno podignuta oko 1930. godine žirom iz slavonskih šuma. Prije izvjesnog vremena zapaženo je sušenje lužnjaka u Rogotu. Uzroci se povezuju s regulacijom rijeke Lepenice, ali se isto tako dovode u vezu i sa uređajno-uzgojnim momentima. Svrha je ovog rada da se kroz uređajnouzgojne momente sagledaju mogućnosti saniranja pojave sušenje lužnjaka ili njegovog svođenja na snošljivu mjeru. Kod toga su razmatrane slijedeće postavke: — uloga sadnog materijala, odnosno provenijencije sjemena; — prednosti već zastupljenog varijeteta kasno listajućeg lužnjaka (Quercus robur var. tardissima Mat.); — važnost mjera njege; — uloga podstojne sastojine; — potreba gospodarenja s više ophodnji itd. Stamenković V., M i š č e v i ć V., Šumarski fakultet Beograd: Istraživanja rastenjr, u. debljinu kod jele u uvjetima Goča. Poznavanje, kako godišnjeg toka tako i toka rasten ja u toku čitavog života pojedinih stabala pa i čitave sastojine, ima izuzetno praktično i teoretsko značenje. Tekući (godišnji) prirast se obično određuje kao prosječna veličina i tekućeg periodičnog prirasta. Do sada nije bilo moguće da se tekući prirast određuje na bazi mjerenja pomoću nekog instrumenta koji bi bio u stanju da registrira relativno male promjene. Nabavkom pouzdanih instru 186 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1971 str. 63 <-- 63 --> PDF |
menata za praćenje debljinskog prirasta, autori su u vegetacijskim periodima 1969. i 1970. god. sproveli istraživanja njegovog toka. Istraživanja su obuhvatila više metoda i instrumenata za praćenje toka debljinskog rasten ja na raznim vrstama šumskog drveća u raznim ekološkim uvjetima. U ovom su radu prikazani samo rezultati dobijeni pomoću dendrografa na tri jelova stabla, kao i rezultati istraživanja toka i veličine slijedećih faktora vanjske okoline: — globalnog sunčevog zračenja u cal/cm2 površine zemlje; — temperatura zraka na visini od 2 m; — relativna vlaga zraka na visini od 2 m; — intenzite i količina padavina; — temperatura zemlje na 0,10 i 30 cm. Instrumenti su vrlo osjetljivi, pa se mogu očitavati i promjene od 0,001 pa čak i 0,0001 mm. T o m a n i ć L., Šumarski fakultet Beograd: Istraživanja utjecaja nekih prirodnih i ekonomskih faktora na dužinu proizvodnog procesa u šumama crnog bora. Izbor dužine trajanja proizvodnog procesa u jednodobnim šumama izuzetno je značajan zadatak planiranja budućeg gospodarenja. Podaci o trajanju ophodnje u šumama crnog bora su oskudni, tako da ne postoje pouzdani podaci za njeno određivanje. Stanje sastojina crnog bora u većini područja u našoj zemlji je nezadovoljavajuće. Radi potpunijeg upoznavanja opadanja produktivnosti sa starošću, korišćen je veći broj pokazatelja za sastojinu (srednji debljinski prirast, vrijeme prelaza, volumni prirast itd.). Rezultati istraživanja pokazuju: 1. Smanjivanje intenziteta prirasta sa starošću je značajno; 2. Izjednačenje tekućeg i prosječnog prirasta preostalog volumena nastupa oko 100. god. (između 80—120). 3. Izjednačenje tekućeg i prosječnog prirasta volumena kod pojedinačnih dominantnih stabala nastupa na I i II bonitetu između 110—130. god., a na III i IV čak i poslije 160. 4. Trupci I klase (promjer u sredini iznad 35 cm i dužinom preko 4 m) javljaju se oko: Z., Martinovi ć J., Pelce r Z., Instiimati razne sojeve. Autori smatraju da tut za šumarska istraživanja Zagreb: sadašnje stanje, organizacija i funkcioniIstraživanje tipova šuma u SR Hrvatskoj. ranje karantenske službe nije zadovoljaU Hrvatskoj se danas provode tipološka vajuće. istraživanja prema određenoj shemi. Tako definirani tipovi šuma mogu poslužiti za Marinkovi ć P., Šumarski fakultet istraživanja: uzgojnih i meliorativnih zaBeograd: Uloga Fomes annosus Fr. (Cooke) hvata ,introdukcije i konverzije, sjemen-u sušenju bora u kulturama i mogućnost I II90—100 130—14040— 50 60— 70 Cestar D., Hren III IV 190—200 ske rajonizacije i drugih specifičnih šumskih značajki. Autori smatraju, da je u okviru istraživanja tipova šuma, neophodno obuhvatiti slijedeće komponente: — geološko- litološku; — fitocenološku; — pedološku; — mikroklimatsku; — uzgojnu; — uređivačku; — ekonomsku. Sintezom rezultata pojedinih komponenata i traženjem zajedničkih pokazatelja definiraju se tipovi šuma prema cilju gospodarenja koji sadrži: — sastojinski oblik; — obhodnju i promjer sječne zrelosti; — normalno stanje i predviđenu optimalnu proizvodnju; — vrijednost sadašnjeg stanja sastojina prema normalnom stanju. 3. ZAŠTITA ŠUMA V u k i ć e v i ć E., A v d a 1 o v i ć V., Šumarski fakultet Beograd: Utjecaj otrovnih plinova na vegetaciju i zemljište oko rudnika Zajača. Autori u referatu iznose rezultate istraživanja u as. Musceto-Fagetum Jov. koja je pod stalnim utjecajem otrovnih plinova, posebno SCh, rudnika antimona Zajača. Praćen je utjecaj otrovnih plinova na vegetaciju i zemljište u raznim fazama asocijacije. U radu je naročita pažnja posvećena biljkama u prizemnom sloju kao i površinskom sloju zemljišta. Krstić M., P e t r o v i ć M., Šumarski fakultet Beograd: Značenje karantene i karantenskih biljnih bolesti u šumskoj privredi. U referatu je naveden 21 patogeni organizam, uzročnik biljnih bolesti na šumskom drveću, od značenja za unutrašnju i vanjsku karantenu. Pri tome se vodilo računa da vanjskom karantenom budu obuhvaćene najvažnije patogene vrste koje se u našu zemlju mogu prenijeti iz Evrope uglavnom sadnim materijalom, a sa američkog kontinenta Septoria musiva Pk. i Ceratocystis fagacearum (Bretz.) Hunt., koje se mogu unijeti reznicama i plodovima kestena. Za unutrašnju karantenu predloženi su organizmi koji već po bonitet srednje stablo 80— 90 110—120 najdeblje stablo V., Kovačevi ć stoje, a za koje se predpostavlja da mogu |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1971 str. 64 <-- 64 --> PDF |
njenog suzbijanja. Fomes annosus je prvi put zabilježen na Deliblatskom pijesku početkom svibnja 1969. god. u kulturi običnog bora, staroj 8—10 godina. U početku je zapaženo pojedinačno sušenje, ali se ono vrlo brzo proširilo i zahvatilo preko 120 stabala na površini od oko 1 ha. Na osušenim stablima ustanovljene su brojne karpofore F. annosus. U svrhu saniranja objekta, sva su stabla s vidnim simptomima oboljenja posječena u razini zemlje, a njihovi presjeci tretirani kemijskim sredstvima (Na-pentachlorphenat, boraks i urea). Sva tri sredstva su dala pozitivne rezultate i spriječila regeneraciju karpofora F. annosus. Rypace k V., Univerzitet Brno ČSSR: Promjene fizičkih svojstava smrekovine razne volumne težine izazvane bijelom i smeđom truleži. Za istraživanje je korišćena smrekovina volumne težine 0,44 i 0,59 g/cm3. Sterilne probe, dimenzija 5,0 X 2,5 X 1,5 cm, bile su izložene djelovanju gljive Ganoderma applanatum (Pers.) Pat. koja izaziva bijelu trulež i gljiva Serpula lacrymans (Zacq.) Fr. koja izaziva smeđu trulež. Istraživanja su dala slijedeće rezultate: — pod djelovanjem gljive G. applanatum smanjuje se volumna težina drva proporcionalno s gubitkom težine, dok se pod djelovanjem gljive S. lacrymans volumna težina smanjuje postepeno do određenog stupnja i dalje se ne mijenja; — zavisnost između bubrenja i volumne težine drva izražena je linearno kod bijele truleži, dok kod smeđe truleži ova zavisnost vrijedi samo do 25% gubitka na težini. Kod većih razaranja bubrenje se naglo povećava; — kod bijele truleži eksponencijalno se povećava upijanje vlage s opadanjem vol. težine, a kod smeđe truleži ova zavisnost je ista samo do 25% gubitka na težini, a kasnije se upijanje naglo povećava; — pri većem smanjenju težine od 257c, sadržaj celuloze u drvu napadnutom smeđom truleži opada na 12 od početnog sadržaja i približava se sadržaju lignina ili su čak isti. Kod drva napadnutog bijelom truleži odnos između sadržaja celuloze i lignina za čitavo vrijeme djelovanja praktički se ne mijenja. Siđor Ć., Ž i v o j n o v i ć D., Pasterov zavod Novi Sad i Šumsko industrijski kombinat Pančevo: Neki rezultati ispitivanja djelovanja biopreparata sa Bacillus thuringiensis na pagusjenice borovih zo- Ija. Biopreparati s Bacillus thuringiensis pokazali su patogeno djelovanje na pagusjenice riđe i smeđe borove zolje (Neodiprion pini L.). Korišćeni preparati domaće proizvodnje »Baktulat« i inozemni prepa rati »Entobakterin« i »Plantibac« imali su različito djelovanje na pagusjenice, ali najveću efikasnost pokazali su prilikom tretiranja najmlađih stupnjeva razvitka larvi. Simptomi bolesti koju izaziva B. thuringiensis na pagusjenice borovih zolja slični su simptomima koje izaziva na larvama Lepidoptera. 4. ORGANIZACIJA I EKONOMIKA ŠUMARSTVA Andrejević M., Zavod za vodostopanstvo Skopje: Mogućnosti i pravci razvoja šumske privrede sa stajališta kompleksnog iskorišćivanja zemljišta. Brdskoplaninski tereni Makedonije zauzimaju 2,035.000 ha ili 80,;Vo površine. Sadašnja struktura korišćenja zemljišta je: šume 41%, pašnjaci 26,5;7o, obradive površine 17,2V», goleti 10,0%, neplodno 5,1%. Stanje šumskog fonda u Makedoniji, u komparaciji s ostalim republikama je: SR BiH 141 m3, SR Crna Gora 116 m3, SR Hrvatska 100 m3, SR Srbija 95 m3 i SR Makedonija 73 m3 po hektaru površine pod šumom. Iz ovih se podataka vidi da je najlošije stanje u Makedoniji, a uzrok tome je, pored ostalog, stalno prisustvo stoke u šumama te republike. Dobrijević S., Savezna privredna komora: Ulaganja u šumarstvu u poslijeratnom periodi;. Zatečeno stanje u šumarstvu Jugoslavije poslije rata nametalo je potrebu intenzivnijeg ulaganja u ovu privrednu granu. Od 1945. godine do danas izvršeno je pošumljavanje 471.000 ha novih površina i izvršeni su radovi u postojećim šumama na površini od 2,925.600 ha. Izgrađeno je 15.865 km puteva .uključujući postojeće komunikacije, dostignuta je otvorenost šuma 3.8 km na 1.000 ha šuma. Ako sva ulaganja svedemo na cijene iz 1969. godine, onda je do sada u šumarstvo uloženo oko 7.513 miliona dinara ili prosječno godišnje 300,5 miliona dinara. Sva su ta ulaganja bila uglavnom iz vlastitih sredstava. Obim sječa posljednjih 15 godina kretao se oko 13 miliona m3 ukupne mase godišnje. Šumarstvo kao bazna grana u kompleksu: šumarstvo-drvna industrija- industrija celuloze i papira zahtijeva veeć ulaganje i prihvatljivije uslove. Ulaganja u šumske komunikacije trebaju se tretirati kao ulaganja u infrastrukturu, što sve treba doprinijeti maksimalnom korišećnju potencijala naših šuma. Doleža l B., Šumarski fakultet Brno: Razvoj šumske privrede srednje Evrope poslije drugog svjetskog rata i njen odraz |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1971 str. 65 <-- 65 --> PDF |
u šumaiskoj nauci i praksi. Šumska privreda srednje Evrope poslije 2. svjetskog rata dospjela je do prelomnog razdoblja. Razlozi ovome su povećavanje opće društvenog značenja šume kao hidrološkog, klimatskog i rekreativnog faktora pri formiranju životne sredine, zatim prijelaz na gospodarenje na malim površinama, upottrebe moderne tehnike u transportu, iskorišćivanju i dr. Efektivan način gospodarenja u šumi zahtijeva rješavanje pitanja izgradnje unutrašnjeg prostora sastojine, kao preduslov uspješne organizacije gospodarenja, posebno obzirom na stvaranje mogućnosti mehanizirane koncentracije drva. Znatan zadatak pripada privrednom uređivanju šuma kao djelatnosti koja harmonizira razne vrste privrednih mjera u šumi i koja pomoću šumskih privrednih planova ostvaruje u šumskim pogonima najnovija dostignuća šumarske nauke. Svi navedeni zadaci šumske prakse moraju biti dobro fundirani organiziranim istraživačkim radovima. Neophodno je osim toga razraditi koncepciju fundamentalnih istraživanja, posebno u oblasti šumske biologije i nauke o proizvodnim procesima šumskih sastojina. N i k o 1 i ć S., Šumarski fakultet Beograd: Tehnološko-ekonomski aspekti izrade šumskih sortimenata na stovarištima. U praksi se sve više ispoljava problem privlačenja (transporta) prostornog drva od panja do pomoćnog stovarišta. Općenito, izrada sortimenata u šumi kod panja ima niz nedostataka u vezi prikrajanja oblovine i dr. Izrada šumskih sortimenata na stovarištima nakon izvlačenja dijelova ili cijelih debala ima niz prednosti i mana. Glavne prednosti su koncentriranje drvne mase na stovarištima sa svrhom racionalnijeg prikrajanja, mehanizacije radnih operacija i unifikacije prve faze transporta. Nedostaci su: štete na preostalim stablima i podmlatku, privlačenje dijelova debla koja se neće iskoristiti, jače tupljenje i trošenje lanaca motornih pila zbog pijeska, zemlje i dr. koji se utisnu u koru prilikom vuče, jedan dio drva debljih grana ostaje u šumi, organizacija rada je složena i ovisnost pojedinih faza međusobno je velika, a neophodno je stovarište dovoljne površine. Petrovi ć Lj., Šumarski fakultet Beograd: Osvrt na neka pitanja stvaranja i raspodjele dohotka u šumsko-privrednim organizacijama. Dohodak u šumsko-privrednim organizacijama sve više afirmira ove organizacije kao socijalističke robne proizvođače i dovodi do uspostavljanja socijalističkih samoupravnih proizvodnih od nosa u ovoj grani. U vezi toga, rad razmatra slijedeća pitanja: — dohodak kao društveno- ekonomsku kategoriju koja podrazumijeva izgrađivanje novog socijalističkog načina proizvodnje s osvrtom na aktualnost ovog pitanja, njegovu složenost i delikatnost; —neke karakteristike rada i proizvodnje u šumskoj privredi koje proizlaze iz posebnih uvjeta u kojima se rad i proizvodnja obavljaju, kao i neke karakteristike biološke reprodukcije šume; — organizacija udruženog rada u šumskoj privredi, predmet njenog poslovanja, okviri i mogućnosti samoupravnog odlučivanja u vezi sa šumom koja ima osim privrednog i opće društveno značenje; — uvjeti stvaranja dohotka u šumsko-privrednim organizacijama, posebni faktori koji utječu na njegovu veličinu i mogućnosti utvrđivanja dohotka; — raspodjela dohotka u šumskoprivrednim organizacijama. Primarna raspodjela kao faktor određivanja ekonomskog položaja tih organizacija, njihov odnos prema društveno-političkim zajednicama (sekundarna raspodjela). Interna raspodjela dohotka (raspodjela na fondove i osobne dohotke). Problemi u vezi s ovom raspodjelom, posebno odnos radnog kolektiva šumsko-privredne organizacije prema izdvajanju dijela dohotka u proširenu reprodukciju koja se odnosi na šumu, obzi rom na dugoročnost proizvodnje. Raši ć P., Šumsko gazdinstvo Niš: Planiranje i raspodjela dohotka na radne jedinice u šumskom gazdinstvu Niš. Šumsko gospodarstvo Niš pristupilo je od 1965. god. sistematskom rješavanju gornje problematike i stvorilo jedan zaokruženi i konkretni sistem planiranja i obračuna dohotka na nivou radnih jedinica. Kroz sistem obrazaca, čijom se pojedinačnom obradom osigurava cjelina planiranja, stvorena je sistematičnost u radu, tako da se primjenom svih obrazaca dobiva financijski plan radne jedinice i njen planirani dohodak. U raspodjeli dohotka po radnim jedinicama, karakteristično je za radne jedinice da one: — samostalno vrše raspodjelu dohotka koji po obračunu ostaje; samostalno raspodjeljuju stimulacije koje su ostvarene prema određnom kriteriju i samostalno formiraju prodajne cijene svojih proizvoda. U radu su iznijeta iskustva i praktična rjeešnja u vezi poslovanja po radnim jedinicama. Ona potvrđuju da su rezultati poslovanja znatno bolji od prethodnih godina, a osim toga proces oslobađanja rada, proces neposrednog samoupravljanja u ovakovim uvjetima dolazi do sve snažnijeg izražaja. Potvrda ovom zaključku odrazila se i u poslovanju 189 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1971 str. 66 <-- 66 --> PDF |
posljednjih pet godina, a što pokazuje slinose se rezultati proučavanja proizvodnje jedeća tabela: travnatih sagova za: trenutno dobivanje dekorativnih travnatih površina, oblaganje škarpi, ukrašavanje sajamskih površiX! na, ukrašavanje enterijera i dr. Travnati po zaposl nom ´ 1965 2826 100% 2422 lOOVo 576 100% 1966 2942 100%) 2251 96´% 626 109% 1967 2902 104% 2530 105*/« 1030 178% 1968 4169 147%> 3087 127% 1065 179»/« 1969 4603 164´% 3191 132% 1102 1911»/» dohod Dohodak ´J-l O dohodak o rt a a o ja c ´3 ni Üo S u č e v i ć M., B o j i ć G., Savezna privredna komora Beograd: Kretanja i razvoj vanjsko trgovinske razmjene proizvoda šumarstva i drvne industrije u proteklom periodu. Proizvodi šumarstva i drvne industrije imaju dugu tradiciju u vanjsko trgovačkoj razmjeni. Drvo i proizvodi iz drva su u ukupnom izvouz učestvovali u periodu 1919—1940 sa 37,8´%> po težini i 20,3´% po vrijednosti, a u periodu 1946— 1955 sa 36,6´%> po težini i 25,9% po vrijednosti. Učešće izvoza u ukupnoj proizvodnji, naročito kada se radi o proizvodima drvne industrije, u stalnom je porastu. Tako u 1950. g. je on iznosio 24,4°/» ukupne proizvodnje, a u 1968. g. 38´%. Izmjenom strukture proizvodnje mijenjala se i struktura izvoza. Učešće proizvoda finalne prerade drva povećalo se u proizvodnji od 27,4´% u 1945. g. na 64,2% u 1969. g., a u izvozu od 37,5% u 1946. g. na 71,8% u 1969. g. Amerika učestvuje u izvozu naših finalnih proizvoda i to sa 34,8"/o po vrijednosti. Srednjoročnim planom 1971—1975. godine predviđena je stopa rasta izvoza za drvnu industriju od 7,7%». Najveće povećanje izvoza predviđa se kod građevinskih elemenata 13,1´%, ploča iz drva 12,5"/«, furnira 9,6*%, namještaja 9,2% i kod rezane građe 0,4"/o. HORTIKULTURA Anti ć M., Šumarski fakultet Beograd: D i m o v i ć D., Republički pokret gorana, Stevaneević S., SIK Bosansko Grahovo: Treset Livanjskog: polja i njegova primjena u proizvodnji travnih tepiha. Između mnogobrojnih primjena koje treset nalazi u hortikulturi, proizvodnja travnatih sagova ima izuzetnu vrijednost. Prve takove sagove proizveo je R. Recker u Njemačkoj 1953. g. Kod nas su 1965. g. prve travnate sagove proizveli Antić i Anđelković od treseta Vršačkih ritova. Iste je godine započela i kompleksna studija treseta Livanjskog polja. U ovom radu iz sagovi pokazuju slijedeće odlike: podnose sušu, lako zahti dugotrajnu prezime, jevaju ili vrlo rijetko ih treba kositi, mogu se proizvesti ne u vrlo kratkom vremenu (4 nedjelje), podnose transport na velike udaljenosti. Vukičević E., Mijanović O., Šumarski fakultet Beograd: Mogućnost primjene vrsta paprati u ozeljenjavanju naselja. U referatu su prikazane vrste paprati — klasa Filicinae. Sve vrste su sređene po sistematskom redu i o svakoj od njih date su osnovne morfološke karakteristike. Za autohtone vrste dane su opće ekološke karakteristike staništa u kojima one od prirode rastu, a za one koje su uzgajaju opisani su uvjeti u staklenicima pod kojima se razvijaju. Obrađeno je ukupno 50 vrsta i njihovih formi. D i m o v H., Šumarsko-tenhička visoka škola Sofija: Mogućnosti korišćenja gotovith betonskih elemenata u izgradnji zelenih površina. Proučavanja koja treba da prethode proizvodnji montažnih elemenata, zahtijevat će izradu univerzalnih oblika, a što će omogućiti mnogobrojne i raznovrsne kombinacije u izgradnji različitih arhitektonskih uređaja u zelenim površinama. 2 u j o v i ć K., Šumarski fakultet Beograd: Dužina života Cetina nekih vrsta Abies u uvjetima staništa Beograda i okoline. U radu se iznose orijentacioni rezultati o dužini trajanja iglica domaće, kavkaske, jednobojne i španjolske jele, čiji se primjerci najčešće upotrebljavaju u ozelenjavanju Beograda i okolice. K o j i ć M., Mijanović O., Šumarski fakultet Beograd: Mogućnosti korišćenja nekih autohtonih zeljastih biljaka kao perena za proljetni i jesenski period cvijetanja na zelenim površinama naselja. U radu je ukazano značenje vremena cvijetanja perenskih vrsta cvijeća, a s tim u vezi i osiguravanje neprekidne smjene cvijetanja u toku cijele vegetacijske periode. Prema vremenu cvijetanja izvršena je analiza asortimana perenskih vrsta cvijeća na zelenim površinama u Beogradu i široj okolici. Prema dobij enim rezultatima izdvojena su dva deficitarna perioda (rano proljeće i kasna jesen). Za ove periode taksativno su nabrojene vrste koje se uzgajaju, a koje su registrirane na dva i više lokaliteta. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1971 str. 67 <-- 67 --> PDF |
M i j a t o v i ć M., Šumarski fakultet Beograd: Izbor pogodnih vrsta trava i njihovih smjesa za različite kategorije travnjaka u javnom zelenilu. U radu su izneseni rezultati višegodišnjih ispitivanja pogodnosti pojedinih vrsta trava i smjesa za travnjake u javnom zelenilu, koji su dobiveni u pokusima i široj praksi na različitim staništima u SR Srbiji. Posebno je proučavano reagiranje trava i smjesa na različite uvjete staništa, klimu, zemljišni supstrat, intenzitet mjera njege i korišćenja. Puhalev G., Koleva P., Šumarskotehnička škola Sofija: Za tehničko-ekonomske pokazatelje pri projektiranju zelenih površina. Po funkcionalnoj namjeni i ekonomskoj suštini zelene površine spadaju među neproduktivne osnovne fondove. Određivanje rashoda koje zajednica daje za izgradnju parkova, pomoću odgovarajućih pokazatelja ekonomičnosti i efikasnosti projektnih rješenja, pitanje je od teoretskog i praktičnog značenja. U referatu su takovi pokazatelji predmet detaljnog razmatranja i podijeljeni su u tri grupe: — opći pokazatelji; — pokazatelji za okvirno planska rješenja; — pokazatelji za biološko inženjerska rješenja. Osim za projektiranje, ovi se pokazatelji mogu koristiti i pri ocjeni zelenih površina i njihove rekonstrukcije u procesu održavanja. Simi ć N., Šumarski fakultet Beograd: Uloga svjetlosti i prostora u hortikulturnim rješenjima. Svjetlost je najčešće zanemarena komponenta u hortikulturnim koncepcijama. Međutim, u uslovljavanju cjelovitijeg estetskog dojma njezina je uloga vrlo složena i značajna. Izvor svijetla, obimom i intenzitetom, predstavlja značajan faktor da jedna određena vrtna ili parkovna cjelina bude dopadljiva. Budući da apsolutna asimetrija ne postoji, usklađivanje kompozicionih elemenata s prostorom u suštini je samo pitanje mogućnosti narušavanja sklada, uvjetovanog idealnom geometrijskom simetrijom koja ima svoje zakonitosti. Znalački iskorišćen prostor vrlo se lako preobražava u izuzetno korisnu estetsku komponentu. S t i 1 i n o v i ć S.. Šumarski fakultet Beograd: O nekim problemima standardizacije sadnica iz rasadnika. U interakciji između genetske konstitucije biljaka i vanjske sredine, a pri postojećim tehničkim uslovima proizvodnje i tehnici rada u našim rasadnicima, dolazi do stvaranja vrlo različitih fenotipova. Fenotipska varijabilnost sadnica u rasadniku može biti posljedica unutrašnjih činilaca i vanjskih faktora od kojih u rasadničkoj proizvodnji od presudno utjecaja mogu biti: položaj rasadnika, uvjeti ishrane, osobine upotrebljenog sjemena i gustoća sadnica u sijalištu odnosno rastilištu. Po ovom pitanju jasno se ispoljava uzročna veza između navedenih faktora i numeričkih vrijednosti onih karakteristika koje se najčešće koriste prilikom Masiranja sadnica (visina, promjer korjenovog vrata, težina itd.). T u c o v i ć A., Šumarski fakultet Beograd: Orijentacija u oplemenjivanju drveća i žbunja za potrebe ozelenjavanja gradskih, industrijskih i turističkih naselja. Radi uzgajanja novih hortikulturnih sorti prilagođenih specifičnim uvjetima gradskih, industrijskih i turističkih naselja, rad na oplemenjivanju drveća i žbunja za potrebe ozelenjavanja naselja treba neophodno obuhvatiti više osnovnih zadataka koji su u ovom radu taksativno nabrojeni. Odabiranje dobrih genotipova u procesu oplemenjivanja mora obuhvatiti što kompleksnije čitav proces biljne proizvodnje, kako bi genetski efekt oplemenjivanja bio što veći. Izabrane provenijencije, sjemenske objekte, hibridna potomstva inducirane mutacije i si. treba obavezno provjeravati u generativnim klonskim i drugim testovima jer oni osiguravaju ubrzavanje i skraćivanje toka oplemenjivanja. Zahvaljujući metodama oplemenjivanja, danas već hortikulturni stručnjaci ne koriste više isključivo sadni materijal autohtonih i alohtonih vrsta stvorenih slobodno u prirodi već i brojne kulturne sorte sa željenim genetičkim svojstvima. F u k a r e k P., Šumarski fakultet Sarajevo: Značaj nekih naših autohtonih vrsta grmlja u hortikulturnoj praksi. U spisku ukrasnih vrsta drveća i grmlja koje se koristi u ozelenjavanju parkova i nasada nalazimo pretežno vrste stranog porijekla. Naši parkovi obiluju vrstama roda Forsvthia koji su hibridi ili porijeklom iz istočne Azije, iako imamo isto tako lijepu autohtonu na Balkanskom poluotoku (Forsytia europaea Degen et Baldacci). Osim ove autohtone balkanske vrste, postoji još niz drugih vrijednih vrsta u autohtonoj flori Balkana. To su među ostalim: Petteria ramentacea (Sieb.) Presi, Moltkia petraea (Trattinik) Reichenbach, Sibirea croatica Deoen, Daphne blagayana Freyer, Viburnum maculatum Pantoczek, Lonicera glutinosa Visiani, nekoliko vrsta roda Spiraea te veliki broj autohtonih vrsta rodova Cytisus L. i Genista L. O pojedinim navedenim vrstama dati su detaljni podaci o prirodnom arealu i o mogućnostima uzgoja u uvjetima izvan prirodnog areala. St. Bađun |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1971 str. 68 <-- 68 --> PDF |
cScucna litecatuca Universita Degli Stuđi Di Padova, Facolta Di Agraria: ANNALI DEL CENTRO DI ECONOMIA MONTANA DELLE VENEZIE, Volume Settimo, 1966—1967, Padova 1969. Nedavno je izašao iz tiska sedmi volumen Anala Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Padovi, koji obuhvaća na 422 strane ove četiri studije: 1. Andrea F a m i g 1 i e 11 i - E m i 1 S c h m i d : Fitocenosi forestali e fasce di vegetazione đell´ Appennino lucano centrale (Gruppe del Volturino e zone contermini). U ovoj radnji autori su opisali izradu karte šumskih zajednica za centralni dio Apenina. Oni su se služili onom metodom rada pomoću koje je izrađena vegetacijska karta Švicarske. U istraživanoj zoni, najvažnije fitocenoze se sastoje od šuma Quercus cerris, Q. pubescens, Fagus silvatica i Abies alva. Studija ima 177 strana s bogatim dokumentacijskim i ilustracijskim materijalom. 2. Andrea Famiglietti: L´ assolazione sui Colli Euganei. »Assolazione« je broj sunčanih sati koje određeni lokalitet koristi za vrijeme jedne godine. Količina energije, prihvaćana na različitim točkama zemlje, ovisi o topografskim elementima: ekspozicija, inklinacija, geografska širina itd. Autor je izradio kartu o broju sunčanih sati u toku jedne godine za malene čestice područja »Colli Euganei«. Smatra, da je takva karta vrlo korisna za šumare, agronome, pejsažne arhitekte, urbaniste i o- stale. Dakako, da spomenuta karta služi samo kao dopuna pri sintezi svih ostalih ekoloških faktora. Radnja je tiskana na 123 stranice. 3. Giorgio Marcuzzi: Osservazioni ecologiche sulla fauna del suolo di alcune regioni forestali italiani. U toj radnji opisane su glavne ekološke karakteristike triju talijanskih šumskih distrikata (Cadore, Euganean brda i Abruzzo). Za svaki distrikt autor daje kvantitativne podatke o edafskoj fauni. Prikazana je geografska distribucija i autekologija ovih zooloških grupa (Nematoda, Lumbricidae, Myriapoda, Chilopoda, Protura, Psocoptera, Thysanoptera, Hymenoptera, Coleoptera i Molusca). Izvršena je također usporedba ekoloških karakteristika spomenutih šumskih distrikata s nekim evropskim zemljama. Ova radnja ima 126 stranica. 4. Andrea Famiglietti: Indagine sperimentale sull´ evoluzione di una abetinr, disetanea in Cadore. Cilj ove radnje je istražiti evoluciju tla i vegetacije jedne jelove šume u Dolomitima (Cadore), u vremenu od 1955—1963. godine. Radnja je tiskana na 64 stranice. Istraživanje je izvršeno na jednoj parceli šume Borca di Cadore koja pripada hladnijem »Fagetumu« prema Pavariu. Prof. Andre Famiglietti je utvrdio regresiju smreke na račun jele i bukve te govori i obrazlaže izmjenu tih vrsta drveća. Interesantna su zapažanja o mortalitetu jele i smreke. Autorovi pokusi potvrđuju već raniju spoznaju da je smreka nesposobnija od jele da se dulje vremena održi pod zasjenom starijih stabala. Evolucija šume je povoljna s obzirom na oovećanje drvne zalihe, temeljnice i prirasta koji u prosjeku doseže iznos od 9 m3 ha godišnje. Temeljnica iznosi 33,4 m"´ha, ali autor smatra da još nije postigla optimalni iznos. Publikacija je tiskana na vrlo finom papiru, bogato je opremljena, a naročito su vrijedni prilozi vegetacijskih karata koje su izrađene pod rukovodstvom prof, dr Lučio S u s m e 1-a, direktora Šumarskog Instituta Sveučilišta u Padovi. Prof. đr Dušan Klepac Boletin del Servicio de Piagas Forestales — Bilten Servisa za zaštitu šuma, znanstveno- istraživačke i operativne ustanove Španjolske sa sjedištem u Madridu. Časopis objavljuje radove suradnika Servisa kao i radove ostalih znanstvenih radnika koji obrađuju problematiku zaštite šuma. Pojavljuje se dva puta godišnje. Prvi je broj izašao iz tiska 1958. godine i od tada je izdano ukupno 25 brojeva. Ovdje donosimo kratki prikaz sadržaja posljednjeg broja (br. 25, 1970. god.). |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1971 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Agenj o R.: »Četverorepac« ili »Planikin leptir« Charaxes jasius (L., 1767).. Morfološko-sistematska studija jednog od naljepših leptira Španjolske koji živi na planici (Arbutus unedo)*, ali ne čini nikakve štete. Zato autor preporučuje gradskim vlastima Madrida da se ova vrsta umjetno prenese na planike u parkovima grada, ukazujući na primjere gradova Londona, Amsterdama i Kopenhagena, gdje se troše znatne svote novca za uzgoj osobito dekorativnih, ali ne i štetnih leptira u gradskim parkovima i nasadima u čisto estetske svrhe. Aparisi C. i Cadahia D.: Pokus insekticidima protiv hrastova savijača (Tortrix viridana L.) i drugih defolijatora crnike (Quercus ilex L.). Hrastov savijač predstavlja glavnog štetnika na crniki koja je osobito važna na jugu i jugoistoku Španjolske zbog produkcije žira. Česta upotreba DDT-a u prahu na nekim područjima uzrokovala je stanovitu rezistenciju savijača prema ovom insekticidu. Zato su provedeni eksperimenti sa raznim mješavinama praškovitih insekticida sa svrhom da se pronađe kombinacija koja bi bila najpogodnija za masovnu upotrebu protiv defolijatora na crniki. Kao takva pokazala se mješavina od ffVo DDT-a i 2% Malathiona, ´koja je usvojena za upotrebu u slijedećim akcijama kemijskog suzbijanja. Garcia de Viedma M.: Priručnik za prepoznavanje leptira. Sadrži fotografije u bojama 101. vrste štetnih šumskih leptira koji žive u Španjolskoj, uz dodatak još 12 slika u crnobijeloj tehnici Microlepidoptera, nekoliko puta uvećanih. U tekstu se nalaze podaci o geografskom rasprostranjenju, bionomiii, ekologiji, biljkama-hraniteljicama i štetama koje čine prikazane vrste. Rad je namijenjen u prvom redu studentima šumarstva kao pomoćno sredstvo u izvođenju praktikuma iz šumarske entomologije kao i diplomiranim inženjerima šumarstva koji se eu praksi često susreću s problemom determinacije gospodarski važnih šumskih štetnika. Torres Juan J.: Nova bolest proljetne đefolijacije tooola. Do prije nekoliko godina je u Španjolskoj proljetnu defolijaciju toDola uzrokovala gotovo isključivo rđa Melampsora allii-populina Kleb. Od nedavna se, međutim, u nasadima topola naglo proširila gljivica Venturia populina Vuill. koja čini slične štete. U radu su prikazane najvaž * Planika se nalazi i u grbu španjolskog glavnog grada (op. autora). nije karakteristike ove bolesti topola kao i način suzbijanja. Gandullo J. M. i Sanchez-Palomare s O.: Neke poteškoće u rastu kultura ili mladih autoktonih sastojina četinjača u madridskoj pokrajini. U nekim mladim sastojinama četinjača u pokrajini Madrid primijećene su malformacije i anomalije u rastu bora, koje se nisu mogle pripisati ni štetnicima ni bolestima. Proučavajući geološke, edafske i klimatske faktore ove pokrajine došlo se do zaključka, da je tome uzrok kombinirano djelovanje ljetnih suša i poteškoća u prodiranju korijenja do dubljih slojeva u tlu. Već prema grupama opisanih tala preporučuju se određeni zahvati i kulturni radovi radi rješavanja ovog šumsko-uzgojnog problema. Ortiz de la Torre F.: Rezultati unošenja umjetnih gnijezda u jednu pašnjačku šumu u pokrajini Sevilja. U radu se opisuju rezultati eksperimenata sa umjetnim gnijezdima sjenica Parus coeruleus i P. major u jednoj 800 ha velikoj šumi hrasta plutnjaka i crnike u pokrajini Sevilja. Podaci dobiveni sa 10 uzoraka dozvoljavaju komparaciju rezultata s obzirom na njihove različite karakteristike kao i zapažanja o gnijezdenju i razvojnom ciklusu u proljeće 1970. god. Proučavao se također utjecaj nekih klimatskih faktora na prirodno i umjetno gnijezdenje ptica. Leyv a E.: Sadašnja situacija u svijetu s obzirom na štetnike eukaliptusa (nastavak). Dok su u prvom dijelu ovog rada (Plagas forestales, br. 24, 1969. god.) prikazani najvažniji štetni insekti eukaliptusa u Australiji i čitavom svijetu, u ovom se nastavku, drugom i posljednjem, navode manje važni štetnici o kojima se iznose poneki detalji i države u kojima su konstatirane štete. Na kraju je rada dodana veoma opsežna bibliografija o ovom problemu. Enrique z L.: Fluidnost u formulacijama za zaprašivanje. Autor prikazuje jednu praktičnu laboratorijsku metodu za određivanje fluidnosti u insekticidnom prahu. Prema toj metodi uspoređuju se među sobom razni ekscioijenti (nosioci), razne formulacije sa istim ekscipijentom i razni insekticidni produkti iste formulacije. U svim je eksperimentima Dotvrđena praktičnost metode u svrhu klasifikacije prema indeksu fluidnosti koji je autor ovdje definirao i za koji je utvrdio da se slaže sa konvencionalnim testovima i eksperimentima. 193 |