DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1971 str. 28 <-- 28 --> PDF |
UDK 634.0.165.7:634.0.176.1 Tilia spp. NEKA OPAŽANJA O SAMOOPLODNJI, UNUTARVRSNOJ I MEĐUVRSNOJ HIBKtDIZACUI NAŠIH AUTOHTONIH VRSTA LIPA Mr. JOSIP KARAVLA, đipl. ing. šum. Katedra za šumarsku genetiku i dendrologiju, Šumarskog fakulteta u Zagrebu UVOD Povećanjem potreba za drvnom kao i razvitkom naše drvne industrije, sve se veći broj vrsta drveća koristi u tehničke svrhe. Među takve vrste spadaju i Upe. One su zastupljene u našim šumama malim postotkom, ali postoji mogućnost da se poveća njihov udio jer su relativno brzorastuće vrste. Lipovina je kvalitetno drvo i ima široku primjenu u drvnoj industriji. U SR Hrvatskoj dolaze tri vrste lipa i to: malolisna (Tilia cor data Mill.), velelisna (Tilia platyphyllos Scop.) i srebrolisna (Tilia tomentosa Moench). Prema dosadašnjim istraživanjima i sakupljenom herbarskom materijalu izgleda da osim navedenih tipičnih vrsta dolaze i drugi oblici, koji se po svojim vanjskim morfološkim karakteristikama razlikuju od tipičnih vrsta. Osim toga postoje i različiti križanci između pojedinih vrsta. Prema Wagneru (1940, 1942, 1943) postoje u prirodi hibridi i to između velelisne i malolisne lipe (Tilia officinarum Crantz subsp. platyphyllos X T. cordata = T. vulgarisHayne), između velelisne i srebrnolisne lipe (T. officinarum Crantz subsp. platyphyllos X T. argentea = T. virescens Spach) te između malolisne i srebrnolisne lipe (T. cordata X T. argentea — T. Juranyiana Simk.). Do takve konstatacije došao je Wagner na osnovi morfologije lista, ploda i izbojaka kao i drugih taksonomskih oznaka lipa. Da bismo utvrdili da li može doći spontano do međuvrsne hibridizacije u prirodnim uvjetima kod naših triju autohtonih lipa, obavili smo umjetnu hibridizaciju. Roditeljska stabla lipa za kontroliranu hibridizaciju izabrali smo u postojećem parku Poljoprivrednoga i Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Odabrana su po dva stabla malolisne, velelisne i srebrnolisne lipe. Starost stabala je oko 30 godina Ona su vitalna i zdrava, a debla i krošnje su im dobro razvijene. METODA RADA Poznata je činjenica da se tehnika hibridizacije uvijek prilagođuje morfološkoj građi i biološkim svojstvima cvijeta. Kod lipa se cvjetovi pojavljuju u pazušnim listovima na ovogodišnjim izbojcima u paštitastim cvatovima na dugoj stapci. Uz jedan dio cvatne stapke prirastao je zalistak nalik na krilo, tzv. letni list. Cvjetovi su peterodjelni, dvospolni, pravilno građeni, zelenkastobijeli do žutobijeli. Na bazi vjenčića nalaze se s unutrašnje strane nektarije. Prašnici, kojih ima 15—80, skupljeni su po 5 u grupi. Prašnice se nalaze na prašničkim nitima (staminodijima) te svaka ima po dvije srašćene ili raz |