DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1971 str. 21 <-- 21 --> PDF |
pokazalo je da se visinske krivulje sastojina starijih od 70 godina međusobno mnogo ne razlikuju što bi značilo da nema naročite potrebe mijenjati tarifu u hrastovim sastojinama, starijim od 70 godina. Ovog proljeća — u mjesecu travnju — pružila mi se prilika da svoja mjerenja provjerim sa svojim suradnicima sveuč. asistentima Meštrović Simom, dipl. inž. šumarstva i Križanec Radovanom, dipl. inž. šumarstva te sa studentima VIII semestra šumsko-gospodarskog smjera Zagrebačkog šumarskog fakulteta: Belančić Dragica, Bošnjak Terezija, Božić Ivanka, Brkić Branislav, Budimlija Đorđe, Bunjevac Mato, Butić Radoslav, Bwambale Tawitamwira, Caleta Mladen, Degmečić Šimo, Derenčinović Arinka, Dragaš Lazo, Dremil Guido, Dunđer Luka, Danić Zdravko, Dukić Ivan, Jakupić Jelena, Jelić Marko, Jović Jovo, Klen Eržebet, Klipa Mile, Kolarec Franjo, Kovač Ivo, Krneta Milan, Kukrić Slavko, Lisjak Zlatko, Malnar Ivan, Mamula Veljko, Meničanin Ljuban, Munižaba Milan, Pološki Vlado, Schwarzwald Zlatko, Starešinić Vlado, Stipac Mladen, Stjepanović Milenko, Šagovac Marijan, Šomođi Mirko, Šumanovac Ivan, Vinković Mirko, Vinski Mladen i Zuber Milan. Studente sam uputio u rad i objasnio im o čemu se radi i tako ih uključio u znanstveno-istraživački rad. POKUS U gospodarskoj jedinici »Josip Kozarac« izabrali smo u računskoj jedinici hrasta lužnjaka (ili u takozvanom »uređajnom razredu« hrasta lužnjaka) 7 sastojina odnosno 7 odsjeka kako slijedi: 1. 191/c (18 god.), II. 184/b (38 god.), III. 187/a (55 god.), IV. 141/c (77 god.), V. 164/a (95 god.), VI. 31/a (111 god.) i VII. 53/a (134 god.). Tako smo dobili reprezentante sedam dobnih razreda širine od po 20 godina. Studente smo podijelili u 7 grupa. Svaka je grupa dobila jednu sastojinu gdje je trebala izmjeriti po principu slučajnosti oko sedamdesetak totalnih visina hrasta lužnjaka pomoću hipsometra Blume-Leiss. Nakon terenskih mjerenja svaka je grupa konstruirala visinsku krivulju za svoju sastojinu. Tako smo dobili 7 visinskih krivulja za 7 dobnih razreda hrastove računske jedinice u šumi »Josip Kozarac«. Podaci o tim visinskim krivuljama nalaze se u tabeli 1 pod oznakom (h). To je prikazano na si. 1 gdje rimski brojevi označavaju visinske krivulje u pojedinim dobnim razredima. Na toj slici se uočava ono što smo htjeli istražiti, tj. kako se pomiče visinska krivulja s obzirom na starost sastojine. Pomicanje visinske krivulje iz prvog dobnog razreda u drugi, iz drugog u treći, pa i iz trećeg u četvrti je očito. Drugim riječima krivulje I, II, III. i IV. dobnog razreda međusobno su prilično odijeljene za razliku od krivulja V, VI. i VII. koje se međusobno približavaju. Šta to znači? Odgovor je jasan: mlade sastojine brže prirašćuju u visinu od srednjodobnih sastojina koje dalje vrlo polagano rastu u visinu tako da se visinske krivulje za V, V. i VII. dobni razred međusobno malo razlikuju. Iz toga se jasno vidi da je pomak visinske krivulje u mladim sastojinama velik, u srednjodobnim malen a u starim neznatan. Da bismo vidjeli kakvu to reperkusiju ima na tarife, konstruirali smo pomoću 7 visinskih krivulja 7 tarifa. To smo učinili uz pomoć njemačkih dvoulaznih tablica drvnih masa za hrast prema Schwappachu. Tako konstruirane tarife nalaze se u tabeli 1 pod oznakom (v). Ako ih usporedimo s Emrovićevim ili Alganovim tarifama, vidjet ćemo da se vrlo dobro podudaraju. Iz te kom 143 |