DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1971 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Iz dosadašnjih izlaganja vidljivo je da ekstrakcija drva organskim otapalima pospješuje permeabilnost drva nakon sušenja. (6, 16, 17, 20, 39, 42, 66, 74). Iako su eksperimentalna istraživanja pokazala dobre rezultate, ovakav bi se tretman u praksi pokazao veoma opasnim i neekonomičnim. Mikološka su istraživanja pokazala da gljive, uzročnici plavetila i plijesni drva četinjača, svojim djelovanjem također povećavaju permeabilnost drva. Hife tih gljiva prvenstveno penetriraju u parenhimske stanice drvnih trakova, a tek kod intenzivnijeg razvoja prodiru i u susjedne aksijalne traheide i traheide trakova. One iz stanice u stanicu parenhima prodiru pretežno kroz jažice, ali isto tako mogu prodirati i direktno kroz membrane stanica. Kod intenzivnijeg razvoja djelomično ili čak potpuno encimatski razgrađuju samo parenhimske stanice, dok kompaktne membrane aksijalnih traheida i traheida trakova ne razgrađuju. Kroz njih se šire čineći jedino otvore na njihovim membranama i na torusima njihovih ograđenih jažica. (37, 40, 41, 48, 54, 57, 58, 59, 64, 65). Istraživanja o djelovanju bakterija na drvo pokazala su da drvo napadnuto bakterijama izvanredno povećava svoju permeabilnost. Bakterije prvenstveno djeluju na parenhimske stanice drvnih trakova, razgrađujući akumulirane hranjive supstance, a zatim i same membrane stanica parenhima trakova. Kod jačeg napada šire se i u susjedno staničje, gdje razgrađuju jedino membrane i toruse ograđenih jažica aksijalnih traheida i traheida trakova (si. 7) (16, 21, 22, 23, 34, 35, 56). SI. 7. Membrana i torus ograđene jažice bjeljike mamutovca (Sequoiadendron giganteum, Buchh.); Na površini torusa vide se bakterije; Reprodukcija iz Collett B. M.: »Scanning electron microscopy: A review and report of research in wood science «. — Wood and fiber, Vol. 2, No 2, 1970. (Scannelmiskop pov. 2.100x). |