DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1971 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Istraživajući činioce razlika u penetraciji srži i bijeljike, Krahmer i Cöte (39) su ustanovili da je stupanj kretanja tekućina u srži drva četinjača u direktnoj vezi sa stanjem ograđenih jažica. Tri su činioca koji reduciraju propusnost jažica. To su: a) Ireverzibilno zatvaranje jažica. Između torusa i nadsvođenja zatvorenih jažica mogu međutim postojati sitne kapilare, naročito, SI. 5. Dio inkrustirane membrane ograđene jažice srži goleme tuje (Thuja plicata, D. Don.); Reprodukcija iz Cote A. W. Jr.: »Structural factors affecting the permeability of wood«. — Journ. Polymer Sci.: Part C, No 2, 1983. (Elmiskop pov. 6.800x). ako su površine torusa dovoljno hrapave i grube i ako su nadsvođenja jažica sa unutarnje strane prekrivena bradavicama, b) Zatvaranje tih kapilara i membrana jažica ekstraktivnim tvarima. Ekstrakcijom organskim otapalima i vrućom vodom, mogu se ekstraktivne tvari odstraniti, što donekle pospješuje permeabilnost srži. c) Deponiranje ligno-kompleksnih supstanci, koje smanjuje propustnost zatvorenih jažica na isti način kao i ekstraktivne tvari, no te se supstance ne mogu ekstrakcijom ukloniti. Velik je broj istraživača koji su tražili mogućnost da se smanje razlike u permeabilnosti sirove i prosušene bjeljike. Već su Strasburger (70) i Griffin (24) ustanovili da ograđene jažice ostaju otvorene ako se sirovo drvo bjeljike prije sušenja moći u čistom etilnom alkoholu. Istom metodom poslužio se i Phillips (62) uranjajući sirovu bjeljiku drva duglazije (Pseudotsuga menziesii. Franco), bijelog bora (Pinus sylvestris, L.) i kalabrijskog crnog bora (Pinus nigra viar. calabrica, Schnied.) u 97°/o-tni etilni alkohol kroz 48 sati. Sušeći probe nakon ovog postupka u termostatu, autor je ustanovio da ova metoda ostavlja otvorene jažice nakon sušenja samo u bijeloj borovini i duglazijevini, dok je kod drva kalabrijskog crnog bora postupak neefikasan. Obrazlažući tu po133 |