DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 70 <-- 70 --> PDF |
nancijski efekat takvog porasta teško je fiksirati jer to ne dopušta vrlo niski nivo šumske takse na panju, dok diferencijalna renta uopće ne dolazi u obzir u šumskom gospodarstvu SSSR. Grubo uzevši, godišnji troškovi resora šumarstva SSSR iznose 580—600 miliona rubalja. Godišnji je prihod svakako manji, on je još uvijek nepoznanica, a bilo bi potrebno da se taj prihod počne utvrđivati na stvarno metodološkoj osnovici i po točno određenom sistemu koji bi pokazivao više analogija sa ispitivanjima toka ekonomskih procesa u agrarnoj produkciji. Bitjukov N.: O klimatičeskoj i gidrologičeskoj roli bukovyh lesov černomorskoga poberežja Kavkaza (O klimatskoj i hiđrološkoj ulozi bukovih šuma crnomorske regije Kavkaza). Bukove šume Krasnodarskog kraja ođ visokom produktivnošću. Dio koji se pruža skoro paralelno sa istočnom obalom Crnog mora ima prosječni obrast 0,75 i visoki bonitet koji bi se dao izraziti brojkom 1,9. Prema tome i gospodarska je vrijednost tamošnjih šuma vrlo velika. Međutim, još je veća korist tih šumskih kompleksa ako ih posmatramo iz aspekta klimatološke i hiđrološke njihove uloge. Povoljno djelovanje na vodni bilans nije ograničeno na šumska staništa u užem smislu, nego se prostire na čitavi teritorij. Ovdje svoju privrednu djelatnost šumar mora planirati tako da se ne poremeti ni jedan od elemenata tog bilansa. Podzorov I.: Vlijanie geomagnitnog polja na prorastanie semjan hvojnyh porod (Upliv geomagnetizma na klijanje sjemena četinara). Pored čitavog niza tropizama, kojima se biljna fiziologija bavi već dulje vremena (geotropizam, fototropizam, različiti kemotropizmi i si.), u posljednje vrijeme mnogo se poklanja pažnje i geomagnetotropizmu, tj. uplivu smjerova geomagnetskog polja pri klijanju i razvitku kotiledona. Ogledi sa sijanjem proklijalog sjemena bora, smreke i sibirskog ariša uvjerljivo su pokazali da se sjemenke zasijane korjencicima okrenutim jugu brže razvijaju nego one sa korjencicima okrenutim sjeveru. Posebno je zanimljiva autorova tvrdnja (također eksperimentalno provjerena) da je ta razlika ,tj. razlika u brzini klijanja i razvitka, izrazitija ako se sjetva obavlja za uštana, a neznatna ako se sije za mlađaka. Broj 6 — 1970. Ivanjuta V.: Biometričeskij analiz taksovoj stoimosti lesa (Biometrijska analiza taksacije šuma). Ako šumsku biometriku razmatramo kao nauku o masovnim varijacionim procesima, onda treba pokloniti ozbiljniju pažnju praktičnoj strani te šire problematike u koju bez sumnje spada analiza taksacione vrijednosti šume. Autor, čiji udžbenik i priručnik »Uvod u šumsku biometriju « je štampan prije 2 godine, ukratko se i u ovom članku osvrće na »ove duboke i složene probleme suvremene šumsko gospodarske nauke«. Soveršajev V.: Soderžanie i lokalizacija nukleinovyh kislot v semenah sosny v period pokoja i prorastanija (Sadržaj i lokalizacija nukleinskih kiselina u sjemenu bora za vrijeme mirovanja i klijanja). Stadij »mirovanja« sjemena je jedan od osnovnih činilaca za proces razmnožavanja viših biljaka. Trajanje takvog mirovanja kod pojedinih biljnih vrsta određuju različiti mehanizmi koji privremeno obustavljaju ili na neki način usporavaju proces klijanja. Taj proces je bez sumnje jedan od najznačajnijih etapa u biljnoj ontogenezi. Proces je praćen porastom sadržaja nukleinskih kiselina. Primjena novijih metoda biokemije, specijalno primjena histokemijskih metoda, dopušta detaljnije proučavanje i tumačenje ontogenetskih procesa. Titov I.: O zakonomernyh svjazjah morfologičeskih priznakov elovoga podrosta (O zakonitostima u vezi morfoloških karakteristika smrekovih mladika). Na temelju solidnog materijala utvrđeno je da se parametri morfoloških karakteristika smrekovih mladika, koji su rasli pod sklopom materinske sastojine, oblikuju po striktnim biološkim zakonima i vjerno odražavaju njegovo stanje i perspektivnost. Autor se služi nizom formula koje mu pomažu u rješavanju ove dosta složene problematike, a dvije tabele ilustriraju rezultate do kojih je on došao. Toskina I.: Opyty po zašćite drevesiny od mebeljnog točiljšćika (Ogledi na zaštiti drveta od kukca Anobium punctatum Deg). Razni autori u više navrata tretirali su problem preventivnih mjera neophodnih u borbi protiv ovog štetnog insekta, ponekad prave kuge kućnog namještaja. Prvenstveno su preporučivani kloroorganski insekticidi, a također i neki drugi. Svaki je od njih imao po neki nedostatak i naš ie cilj — veli autor — izbor sredstava čije bi trajanje bilo veće od dosadanjih insekticida, koja ne bi toksički djelovala na čovj-e ka ni negativno na vanjski izgled namještaja, odnosno na mehanička svojstva samog drveta. |