DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 69 <-- 69 --> PDF |
glavne sastojine i meliorativne zahvate koji spadaju u domenu njege šume. Ovakve kompleksne sječe najbolje pogoduju biokemijskoj aktivnosti mikroorganizama u tlu. Tek je u dogledno vrijeme proučena ovisnost između intenziteta i karaktera sječe na jednoj strani i izručenja CO2 na drugoj strani. Ta ovisnost nije strogo zakonita; u stanovitim slučajevima jače prorede povećavaju izlučenje CO2 za 72% ,dok u drugim slučajevima, iza pojačane prorede, nastupa smanjenje aktivnosti mikroorganizama i prema tome slabiji proces izlučenja ugljičnog dioksida. Autor je svoje oglede vršio u smrekovim šumama različitih asocijacija (tilietosum, oxalidosum, tiliooxalidosum), u svim mjesecima vegetacionog perioda (koncem svakog mjeseca u jednakim intervalima). Rezultati bi se mogli sintezirati ovako. Ovisnost između izlučenja CO2 i produktivnosti dotične šume neosporna je. Periodičnost izlučenja CO2 treba smatrati vrlo osjetljivim pokazateljem bioloških procesa u tlu. Proučavanje tog procesa treba nastaviti. Danilov M., Krasnov A.: O toksičnosti vlijanija sosnovoga potkornoga klopa na sosnu obyknovennuju (Toksično djelovanje borove stjenice na bijeli bor). Borova stjenica (Aradus cynnamomeus Panz) je česta štetočina u mladim sastojinama bijelog bora. Najveće štete nastaju na kserofilnim staništima i u sušnim godinama. Autor opisuje načine i posljedice oštećenja. Treba još provjeriti pretpostavku, da stjenica izlučuje i ubrizgava u kambijalni sloj neke toksičke tvari, tj. da se ne radi samo o mehaničkom (relativno neznatnom) oštećenju živog tkiva drveta), nego i o toksičnom djelovanju tog uboda. Ta je pretpostavka na mjestu, ali oglede treba nastaviti i omasoviti. Cyplakova O., Derjužin P.: Sosnovyj potkornyj klop (Aradus cynnamomeus Panz.) v kulturan listvennicy Voronežskoj oblasti (Borova stjenica (Aradus cynnamomeus Panz.) u kulturama ariša Voroneške oblasti). Prethodni članak (Danilova i Krasnova) osvrće se isključivo na štete na bijelom boru ne spominjajući druge četinare koji također mogu osjetno stradati. U ovoj raspravi govori se o pojavi Aradusa na svim vrstama ariša evrazijskog kontinenta (Larix sibirica Ldb., L. Sukaczewi Djl., L. decidua Mili.. L. dahurica Terz, i L. lentolepis Cord.). Izgleda da je daurski ariš manje otporan od evropskog (L. decidua) i japanskog (L. leptopepis). Nikitin I.: Opyt vyrascvanija sosny obyknovennoj s pomošćju intensivnyh ru bok uhoda i raspahivanija meždurjadij (Ogledi na uzgoj bijelog bora uz intenzivne meliorativne sječe i preora van ja između redova). Autor smatra da spomenuti način uzgajanja bijelog bora treba bezuvjetno preporučiti. Pri tome treba imati u vidu i ponašanje breze kao stalne pratilice bora na velikom dijelu njegova areala. Ako se breza u dobi od 5—6 godina ne posječe, ne možemo se nadati uspjehu čak ni onda ako se dosljedno pridržavamo svih ostalih preporučenih mjera. Dakle ta sječa breze treba da bude prvi korak. Mladi brezovi panj evi slobodno mogu konkurirati boru: važno je da njihovi izdanci ne prerastu bor. Tek nakon te prve mjere dolazi niega samih borića i obavezno oranje intervala između redova stabalaca. Zabilježeni su vrlo dobri rezultati u pet sekcija tretiranih različito, ali uz isti (svakako obavezni) uvjet preoravanja »međuredova«. Gurjev T.: O sravniteljnvh isnvtanijah kruglyh i plastinčatih špal (O komparativnom ispitivanju okruglih i tesanih pragova). Na mnogim šumsko industrijskim kolosjecima SSSR upotrebljavaju se okrugli, neizrađeni pragovi čija duljina varira ođ 1,8 m do 5 m, a promjer od 8 cm na više. Na jedan kilometar dolazi 1400 do 2600 takvih primitivnih pragova, a to znači velike uštede na radnoj snazi i na transportu materijala od mjesta izrade do kolosjeka. Međutim financijski je efekat unotrebe takvih pragova više nego dubiozan. Autor navodi niz argumenata u korist napuštanja takvog načina »uštede« rada i sredstava. Propisno tesani prag je idealno prilagođen svojoj namjeni koju ne može ostvariti »oblica«, ti. okrugli Drag. Upotreba potonjeg povlači za sobom mnoge štetne posljedice za održavanje samog kolosjeka i za eksploataciju pogonskog i inog inventara. Vasiljev P.: Voprosy ekonomičeskoj ocenki lesnyh resursov (Problematika ekonomske procjene šumskih resursa). Šume SSSR zauzimaju ogroman teritorij. Čiste sječe se vode na površini od preko 2,500.000 ha. Cea 50°/o te površine regenerira se vještačkim putem. Uspjesi su uglavnom značajni. U mnosim oblastima evropskog dijela SSSR zabilježeno je povećanje postotka šumovitosti u periodi 1956—1966 za više neso trećinu. Tako ie napr. u Kalininskoj oblasti šumovitost povećana sa 27,1% na 36,2%>, a u Smolenskoj sa 21,5 na 30,3%. Ima cijelih republika u kojima je taj porast znatan kao što su napr. Letonska SSR i Estonska SSR. Fi 119 |