DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 65     <-- 65 -->        PDF

nu ne može računati s centralnim stovarištima
s mehanizacijom, pogotovo zato
što na takove slučajeve kod nas otpada
pretežna količina drva četinjača. Ovdje se
moraju predviđene potrebe šumarstva i
drvne industrije najočitije ispoljiti u skupnim
istraživačkim zadacima. Ponekad će
to biti moguće brzo riješiti, a ponekad će
trebati dosta strpljivosti i smišljenog ispitivanja.
Zato treba također razmišljati i


o »pokretnim stovarištima« ili o skladištima
sa samohodnim strojevima, koji bi obilazili
više skladišta. Pri tome treba posebno
ocijeniti, koja dodatna strojna izrada
dolazi u obzir osim koranja, a da je racionalna.
Zato ne treba biti nestrpljiv, ier
bi nepromišljena rješenja sigurno više
škodila nego koristila. Privremena rješenja
bi kočila razvoj k intenzivnijim kasnijim
rješenjima.
10. Za uspješno i kvalitetno koranje
strojem vrlo je značajno da se izvrši prije
nego što se kora osuši. Zato moramo također
uzeti u obzir vremenski raspored
dovoza trupaca na stovarište, odnosno do
stroja za koranje ili se moramo pobrinuti
da omekšamo osušenu koru.
11. Izradom debala na skladištu uštedi
se nešto na gubitku u dužini (nadmjeraV
jer otpada dvostruko trupljenje. Na centralnim
skladištima, do kojih se dovaža
drvo javnim prometnicama, treba računati
s dovozom ograničeno dugih dijelova debla,
od oko 12 do 14 m. Na šumskim stovarištima,
uz kamionske ceste, gdje stiže
drvo samo po šumskim prometnicama,
može se također dopremati i duža deblovina,
a što ovisi od mogućnosti uskladišten
ja. Zato moramo kod »pokretnih stovarišta
« dužinu deblovine posebno analizirati.
12. Osim primjene elektronske izmjere
sortimenata, također treba misliti i na elektronsko
registriranje i obračunavanje
trupaca. Kod toga moramo imati u vidu,
da pri elektronskoj izmjeri jednake mase
drva malih dimenzija uštedimo više nego
kod debelog drva, i to radi većeg broja
komada u 1 m3, a i radi toga što su greške
kod mjerenja promjera relativno veće
nego kod debelog drva. Takav način mjerenja
drva bi se s vremenom mogao posredno
koristiti za izmjeru i u šumi, čime
bi se izbjeglo višekratno mjerenje.
13. U inozemstvu je utvrđeno i naglašava
se da piljenje neokoranih trupaca u
zimskoj sezoni nije prikladno i ekonomično,
što također i kod nas nije preporučljivo,
premda se otpaci drva, zajedno sa
korom, mogu koristiti za proizvodnju iverica
i vlaknatica. Izbjegavanje ručnog koranja
trupaca prištedi se razmjerno malo.
Radi zajedničkog interesa ne smiju se zanemariti
potrebe celulozne industrije. Uskraćivanje
pilanskih otpadaka celuloznoj
industriji učinit će da će ta industrija biti
prisiljena uzimati trupce na štetu pilanske
industrije, a to je još neracionalnije.


14. Iskorišćenje ili odstranjivanje dobijene
kore na stovarištima je problem kojega
bi trebalo usporedno istraživati i rješavati
tako, da primijenimo inozemna iskustva.
Za očekivati je, da će strana istraživanja
s vremenom dovesti do racionalne
upotrebe kore, tako da barem nebi više
bilo financijske štete strojnoga koranja.
15. Uz transporter za sortiranje u piranskom
pogonu se mora računati sa dovoljnim
brojem i kapacitetom sortiranih polja
ili pak na posebne prostore za okorane
trupce, budući da zbog šumskih vremenskih
prilika, doprema trupaca nije jednakomjerna.
Mora se uzeti u obzir i konzerviranje
(polijevanje) trupaca, da se. nebi
radi duljeg ležanja raspucali. Osim toga,
moramo kod skladišnog prostora uzeti u
obzir još i određenu rezervu za slučaj promjene
etata, odnosno nejednakomierne
dopreme trupaca.
16. Trupci sa korom su bolje sačuvani
i čišći, zato povećavaju učinak, odnosno
smanjuju troškove kod industrijske prerade.
Ipak je teško ustanoviti koliko iznaša
ta ušteda. I kvaliteta proizvoda obrađenih
trupaca također je bolja, u prvom redu
tamo gdje se inače dovažaju na piljenje
loši i raspuknuti trupci. Nasunrot tome,
mora se uzeti u obzir da se kod sirovih
trupaca povećavaju troškovi radi sušenja,
odnosno radi manipulacije sa sirovim
piljenim drvom, no ipak su oni razmjerno
manji, osim ako nisu izloženi vjetru.
Nabrojene koristi podnose razne dodatne
izdatke i tako doprinose ekonomičnosti
strojnog koranja.
17. O drvu iz privatnog sektora, koje
nije uključeno u šumarske pogone ili koje
ne dolazi u obzir za direktan prevoz na
mehanizirana skladišta, treba posebno raspraviti,
bez obzira na lokalne okolnosti i
mogućnosti. Ipak kod toga se ne misli da
bi bilo potrebno za tu drvnu masu osnovati
posebna stovarišta s mehanizacijom,
nego bi trebalo u danim okolnostima omogućiti
najsvrsishodnija rješenja. Privatnim
vlasnicima šuma je potrebno objasniti, da
je ručno koranje (bez doprinosa i režija)
za njih rentabilnije od strojnog. U takvim
slučajevima bi kupci morali stimulirati
ručno koranje s tim da bi plaćali razmjerno
višu cijenu za okorano drvo, što bi bilo
obostrano korisno. U nekim slučajevima bi
privatnike upućivali na lokalne pilane.
Naime, treba uzeti u obzir da je proizvodnju
u privatnom sektoru mnogo teže organizirati
nego u sektoru SLP .