DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 64 <-- 64 --> PDF |
cŠutnat&ka. 6a.&fet&üanjci O PITANJIMA MEHANIZIRANOG KORANJA JELE I SMREKE U OVISNOSTI O KONCENTRACIJI TRUPACA NA STOVARIŠTIMA Savez IT šumarstva i industrije za preradu drva Slovenije održao je Savjetovanje pod gornjim naslovom 18. XII. 1970. godine u Ljubljani. Na osnovu ranije pripremljenih i razaslanih materijala (glavni referat i dva koreferata), te filmova i diapozitiva prikazanih na Savjetovanju, Savez je prihvatio slijedeće preporuke i stajališta: 1. Prvenstveno je potrebno primijeniti tuđa iskustva i rezultate i na osnovu toga usmjeriti naša istraživanja, kako bi što brže i lakše došli do rješenja koja bi najbolje odgovarala raznim prilikama u našim gospodarskim uslovima. Za svaku priliku potrebno je također ocijeniti kakvu ekonomičnost omogućuje određeno rješenje. 2. Koranje ili bijeljenje je središnje pitanje strojne izrade četinjača. U vezi s tim istovremeno treba, naročito na centralnim stovarištima, težiti za kompleksnim mehaniziranjem svih drugih radova kao: trupljenje, sortiranje, mjerenje itd. Na stovarištima u drvno-industrijskim poduzećima treba ispitati svrsishodnost primjene mehanizacije, naročito kod sortiranja, te portable dizalice, kako bi se izbjegle suvišne investicije. Elektronska izmjera drva bi trebala biti tako izvedena, da istovremeno može zadovoljiti oba partnera, tj. dobavljača i preuzimača drva. 3. Posebno pitanje, koje je povezano s mehaniziranom izradom drva na skladištu, je racionalizacija transporta, a naročito uskladištenje trupaca. Taj problem je potrebno istovremeno rješavati, jer u šumarskoj proizvodnji otpadaju najveći troškovi upravo na uskladištenje trupaca, pa su ovdje moguće najveće uštede. Svrsishodno istraživanje bi zahtijevalo da ga u pogledu racionalizacije transporta trupaca vrši posebna istraživačka grupa, naročito zbog toga što je to povezano sa nizom specifičnih problema. To je u glavnom referatu i naglašeno. 4. Kod odlučivanja o vrsti, mjestu i stupnju mehanizacije skladišta potrebno je. obzirom na transport drva do skladišta, voditi računa prije svega o mogućoj i racionalnoj koncentraciji trupaca, a također treba imati u vidu kod toga i stovarišta drvno-industrijskih poduzeća. 5. Koncentriranje trupaca ima dva različita značenja. Prvo je sabiranje trupaca koje postižemo tako, da na određeno skladište usmjerimo što više trupaca, gdje su oni duže uskladišteni i stalno se dovažaju. Takvo koncentriranje je od odlučujućeg značenja za uvađanje mehaniziranog koranja kao i ostalu mehaniziranu izradu na skladištu. Drugo značenje ima koncentriranje sječina, bilo po površini ili po položaju i veličini sječina u određenoj godini, a o čemu neposredno ovisi racionalnost uskladištenja trupaca. Taj drugi razlog koncentriranja trupaca svakako utiče i na opseg i uspješnost prvospomenutog koncentriranja trupaca na stovarištima. 6. Ako je moguće koncentriranje trupaca u dovoljnoj količini, najrentabilnije je centralno stovarište za mehaniziranu izradu. Najmanje potrebnu količinu drva možemo izračunati kalkulacijom (oko 30.000 m3). Radi osnovnog ekonomskog principa, da se ne prekida prevoz i time ne prouzroči pretovarivanje drva, centralno stovarište u pravilu treba biti na kraju transportnog puta glavne količine trupaca, tj. na ili oko pilana, gdje se industrijski prerađuju trupci. No takove mogućnosti su za sada kod nas razmjerno rijetke. 7. Svrsishodno koncentriranje trupaca u pilani je moguće najefikasnije postići također i udruživanjem manjih pilanskih pogona; to je međutim predmet posebne rasprave. Zato je sporazumno rješavanje istaknutih pitanja između šumarstva i drvne industrije potrebno i korisno. Ono uključuje također i pitanje participacije kod investiranja i dohodaka. 8. Treba težiti za tim, da se na istom mehaniziranom skladištu okora ili izradi svo drvo četinjača, tj. različito debeli i različiti sortimenti. Gdje bi na centralnom skladištu došla u obzir strojna izrada svega drva četinjača i kada bi količina trupaca prelazila kapacitet većeg stroja za koranje (na pr. »Cambio — 66«), ekonomičnije bi bilo korati drvo malih dimenzija s istim, ali manjim strojem (promjera do 20 ili do 35 cm, koji obradi oko 10.000 do 20.000 m3 na godinu). 9. Pitanje mehaniziranog koranja drva četinjača, ipak se mora istovremeno rješavati i ondje, gdje se u doglednom vreme114 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 65 <-- 65 --> PDF |
nu ne može računati s centralnim stovarištima s mehanizacijom, pogotovo zato što na takove slučajeve kod nas otpada pretežna količina drva četinjača. Ovdje se moraju predviđene potrebe šumarstva i drvne industrije najočitije ispoljiti u skupnim istraživačkim zadacima. Ponekad će to biti moguće brzo riješiti, a ponekad će trebati dosta strpljivosti i smišljenog ispitivanja. Zato treba također razmišljati i o »pokretnim stovarištima« ili o skladištima sa samohodnim strojevima, koji bi obilazili više skladišta. Pri tome treba posebno ocijeniti, koja dodatna strojna izrada dolazi u obzir osim koranja, a da je racionalna. Zato ne treba biti nestrpljiv, ier bi nepromišljena rješenja sigurno više škodila nego koristila. Privremena rješenja bi kočila razvoj k intenzivnijim kasnijim rješenjima. 10. Za uspješno i kvalitetno koranje strojem vrlo je značajno da se izvrši prije nego što se kora osuši. Zato moramo također uzeti u obzir vremenski raspored dovoza trupaca na stovarište, odnosno do stroja za koranje ili se moramo pobrinuti da omekšamo osušenu koru. 11. Izradom debala na skladištu uštedi se nešto na gubitku u dužini (nadmjeraV jer otpada dvostruko trupljenje. Na centralnim skladištima, do kojih se dovaža drvo javnim prometnicama, treba računati s dovozom ograničeno dugih dijelova debla, od oko 12 do 14 m. Na šumskim stovarištima, uz kamionske ceste, gdje stiže drvo samo po šumskim prometnicama, može se također dopremati i duža deblovina, a što ovisi od mogućnosti uskladišten ja. Zato moramo kod »pokretnih stovarišta « dužinu deblovine posebno analizirati. 12. Osim primjene elektronske izmjere sortimenata, također treba misliti i na elektronsko registriranje i obračunavanje trupaca. Kod toga moramo imati u vidu, da pri elektronskoj izmjeri jednake mase drva malih dimenzija uštedimo više nego kod debelog drva, i to radi većeg broja komada u 1 m3, a i radi toga što su greške kod mjerenja promjera relativno veće nego kod debelog drva. Takav način mjerenja drva bi se s vremenom mogao posredno koristiti za izmjeru i u šumi, čime bi se izbjeglo višekratno mjerenje. 13. U inozemstvu je utvrđeno i naglašava se da piljenje neokoranih trupaca u zimskoj sezoni nije prikladno i ekonomično, što također i kod nas nije preporučljivo, premda se otpaci drva, zajedno sa korom, mogu koristiti za proizvodnju iverica i vlaknatica. Izbjegavanje ručnog koranja trupaca prištedi se razmjerno malo. Radi zajedničkog interesa ne smiju se zanemariti potrebe celulozne industrije. Uskraćivanje pilanskih otpadaka celuloznoj industriji učinit će da će ta industrija biti prisiljena uzimati trupce na štetu pilanske industrije, a to je još neracionalnije. 14. Iskorišćenje ili odstranjivanje dobijene kore na stovarištima je problem kojega bi trebalo usporedno istraživati i rješavati tako, da primijenimo inozemna iskustva. Za očekivati je, da će strana istraživanja s vremenom dovesti do racionalne upotrebe kore, tako da barem nebi više bilo financijske štete strojnoga koranja. 15. Uz transporter za sortiranje u piranskom pogonu se mora računati sa dovoljnim brojem i kapacitetom sortiranih polja ili pak na posebne prostore za okorane trupce, budući da zbog šumskih vremenskih prilika, doprema trupaca nije jednakomjerna. Mora se uzeti u obzir i konzerviranje (polijevanje) trupaca, da se. nebi radi duljeg ležanja raspucali. Osim toga, moramo kod skladišnog prostora uzeti u obzir još i određenu rezervu za slučaj promjene etata, odnosno nejednakomierne dopreme trupaca. 16. Trupci sa korom su bolje sačuvani i čišći, zato povećavaju učinak, odnosno smanjuju troškove kod industrijske prerade. Ipak je teško ustanoviti koliko iznaša ta ušteda. I kvaliteta proizvoda obrađenih trupaca također je bolja, u prvom redu tamo gdje se inače dovažaju na piljenje loši i raspuknuti trupci. Nasunrot tome, mora se uzeti u obzir da se kod sirovih trupaca povećavaju troškovi radi sušenja, odnosno radi manipulacije sa sirovim piljenim drvom, no ipak su oni razmjerno manji, osim ako nisu izloženi vjetru. Nabrojene koristi podnose razne dodatne izdatke i tako doprinose ekonomičnosti strojnog koranja. 17. O drvu iz privatnog sektora, koje nije uključeno u šumarske pogone ili koje ne dolazi u obzir za direktan prevoz na mehanizirana skladišta, treba posebno raspraviti, bez obzira na lokalne okolnosti i mogućnosti. Ipak kod toga se ne misli da bi bilo potrebno za tu drvnu masu osnovati posebna stovarišta s mehanizacijom, nego bi trebalo u danim okolnostima omogućiti najsvrsishodnija rješenja. Privatnim vlasnicima šuma je potrebno objasniti, da je ručno koranje (bez doprinosa i režija) za njih rentabilnije od strojnog. U takvim slučajevima bi kupci morali stimulirati ručno koranje s tim da bi plaćali razmjerno višu cijenu za okorano drvo, što bi bilo obostrano korisno. U nekim slučajevima bi privatnike upućivali na lokalne pilane. Naime, treba uzeti u obzir da je proizvodnju u privatnom sektoru mnogo teže organizirati nego u sektoru SLP . |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 66 <-- 66 --> PDF |
18. Za koranje i makljanje većih količ. ina bukovog celuloznog drva, kao i za makljanje okoranog celuloznog drva četinjača, prema inozemnim saznanjima su najracionalniji tvornički uređaji za čišćenje, no njih u Sloveniji još nema. Dok se oni ne dobiju i dok još nije riješeno kompletno strojno koranje na stovarištima, preporuca se mehanizirati svo makljanje celuloznog drva, s manjim, jeftinijim nokretnim strojevima, koji su ekonomični već kod 1000—2000 prm na godinu, nremda mogu obraditi i tri puta toliku količinu. Makljati se može na šumskim skladištima s pokretnim strojevima ili pak u tvornici sa sličnim, ali stabilnim strojevima. 19. U suglasju sa sva tri Poslovna udruženja, potrebno je osnovati istraživačke grupe koje su predložene u glavnom referatu i s njima raspraviti predloženu metodiku istraživanja za rješavanje tih pitanja. Komisija: Prof. ing. Zdravko Turk, Ljubljana Ing. Dušan Dobnik, LIP Sloven Gradec Ing. Slobodan Rajić, Papirles, Medvode 6. B. |