DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 64     <-- 64 -->        PDF

cŠutnat&ka. 6a.&fet&üanjci


O PITANJIMA MEHANIZIRANOG KORANJA JELE I SMREKE U OVISNOSTI
O KONCENTRACIJI TRUPACA NA STOVARIŠTIMA


Savez IT šumarstva i industrije za preradu
drva Slovenije održao je Savjetovanje
pod gornjim naslovom 18. XII. 1970.
godine u Ljubljani. Na osnovu ranije pripremljenih
i razaslanih materijala (glavni
referat i dva koreferata), te filmova i diapozitiva
prikazanih na Savjetovanju, Savez
je prihvatio slijedeće preporuke i stajališta:


1. Prvenstveno je potrebno primijeniti
tuđa iskustva i rezultate i na osnovu toga
usmjeriti naša istraživanja, kako bi što
brže i lakše došli do rješenja koja bi najbolje
odgovarala raznim prilikama u našim
gospodarskim uslovima. Za svaku priliku
potrebno je također ocijeniti kakvu
ekonomičnost omogućuje određeno rješenje.
2. Koranje ili bijeljenje je središnje pitanje
strojne izrade četinjača. U vezi s tim
istovremeno treba, naročito na centralnim
stovarištima, težiti za kompleksnim mehaniziranjem
svih drugih radova kao: trupljenje,
sortiranje, mjerenje itd. Na stovarištima
u drvno-industrijskim poduzećima
treba ispitati svrsishodnost primjene mehanizacije,
naročito kod sortiranja, te portable
dizalice, kako bi se izbjegle suvišne
investicije. Elektronska izmjera drva bi
trebala biti tako izvedena, da istovremeno
može zadovoljiti oba partnera, tj. dobavljača
i preuzimača drva.
3. Posebno pitanje, koje je povezano s
mehaniziranom izradom drva na skladištu,
je racionalizacija transporta, a naročito
uskladištenje trupaca. Taj problem je potrebno
istovremeno rješavati, jer u šumarskoj
proizvodnji otpadaju najveći troškovi
upravo na uskladištenje trupaca, pa su ovdje
moguće najveće uštede. Svrsishodno
istraživanje bi zahtijevalo da ga u pogledu
racionalizacije transporta trupaca vrši posebna
istraživačka grupa, naročito zbog
toga što je to povezano sa nizom specifičnih
problema. To je u glavnom referatu i
naglašeno.
4. Kod odlučivanja o vrsti, mjestu i stupnju
mehanizacije skladišta potrebno je.
obzirom na transport drva do skladišta,
voditi računa prije svega o mogućoj i racionalnoj
koncentraciji trupaca, a također
treba imati u vidu kod toga i stovarišta
drvno-industrijskih poduzeća.
5. Koncentriranje trupaca ima dva različita
značenja. Prvo je sabiranje trupaca
koje postižemo tako, da na određeno skladište
usmjerimo što više trupaca, gdje su
oni duže uskladišteni i stalno se dovažaju.
Takvo koncentriranje je od odlučujućeg
značenja za uvađanje mehaniziranog koranja
kao i ostalu mehaniziranu izradu na
skladištu. Drugo značenje ima koncentriranje
sječina, bilo po površini ili po položaju
i veličini sječina u određenoj godini,
a o čemu neposredno ovisi racionalnost
uskladištenja trupaca. Taj drugi razlog
koncentriranja trupaca svakako utiče i na
opseg i uspješnost prvospomenutog koncentriranja
trupaca na stovarištima.
6. Ako je moguće koncentriranje trupaca
u dovoljnoj količini, najrentabilnije je
centralno stovarište za mehaniziranu izradu.
Najmanje potrebnu količinu drva
možemo izračunati kalkulacijom (oko
30.000 m3). Radi osnovnog ekonomskog
principa, da se ne prekida prevoz i time
ne prouzroči pretovarivanje drva, centralno
stovarište u pravilu treba biti na kraju
transportnog puta glavne količine trupaca,
tj. na ili oko pilana, gdje se industrijski
prerađuju trupci. No takove mogućnosti
su za sada kod nas razmjerno rijetke.
7. Svrsishodno koncentriranje trupaca u
pilani je moguće najefikasnije postići također
i udruživanjem manjih pilanskih
pogona; to je međutim predmet posebne
rasprave. Zato je sporazumno rješavanje
istaknutih pitanja između šumarstva i
drvne industrije potrebno i korisno. Ono
uključuje također i pitanje participacije
kod investiranja i dohodaka.
8. Treba težiti za tim, da se na istom
mehaniziranom skladištu okora ili izradi
svo drvo četinjača, tj. različito debeli i
različiti sortimenti. Gdje bi na centralnom
skladištu došla u obzir strojna izrada svega
drva četinjača i kada bi količina trupaca
prelazila kapacitet većeg stroja za koranje
(na pr. »Cambio — 66«), ekonomičnije
bi bilo korati drvo malih dimenzija
s istim, ali manjim strojem (promjera do
20 ili do 35 cm, koji obradi oko 10.000 do
20.000 m3 na godinu).
9. Pitanje mehaniziranog koranja drva
četinjača, ipak se mora istovremeno rješavati
i ondje, gdje se u doglednom vreme114