DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 62     <-- 62 -->        PDF

i obrazovanje odgovarajućih kadrova. U tome i je poseban doprinos Šumarskog
fakulteta što je, prateći privredna i društvena kretanja, pravovremeno pristupio
obrazovanju takvih stručnjaka koji će moći uspješno rješavati pitanja tehnike,
tehnologije i unapređenja proizvodnje u odgovarajućim novo nastalim
strukama. Sadržaj nastavnih planova mijenjao se u proteklom periodu shodno
procesu formiranja novih odsjeka i kao odraz napretka nauke i razvoja šumarskih
djelatnosti. Najviše promjena pretrpio je šumarski odsjek iz kojeg su izdvojene
discipline koje su činile osnovu i sastavni dio novo formiranih odsjeka,
odnosno novih oblasti stručne djelatnosti, a uvođene su discipline koje su nastale
razvojem šumarske struke u užem smislu i pojavom nove stručne problematike.
Opće im je obilježje da u dovoljnoj mjeri inzistiraju na teoretskoj spremi
i neophodnoj praktičnoj primjeni«. U daljnjem izlaganju razmatra značenje
nastavno pokusnih objekata za potrebe šumarske i drvarske nastave i ističe
njihovu važnost za terensku nastavu (teoretska i praktična) i održavanje znanstvenih
i stručnih skupova za stručnjake iz proizvodnje. Govoreći o postdiplomskoj
nastavi i broju diplomiranih inženjera, razmatra veličinu doprinosa Šumarskog
fakulteta u Beogradu razvitku struke i unapređenju proizvodnje. Osim
razvijanja nastave u proteklom periodu, razvijen je i naučno-istraživački rad
na fakultetu. On se odvijao s promjenljivim intenzitetom, zavisno od općih i
unutrašnjih stavova i mogućnosti. Najnovija organizacija naučno-istraživačkog
rada na fakultetu, iako na početku svog razvoja, prema dosadašnjim rezultatima
u istraživanju i povezivanju istog s obrazovnim radom i proizvodnjom,
govori da je u osnovi nađen put integriranju obrazovnog i naučno-istraživačkog
rada i oba s proizvodnjom. Danas kao i ranije rezultati toga rada saopćavaju
se javnosti preko brojnih stručnih i naučnih časopisa ili samostalnih edicija.
Do sada je objavljeno preko 2.500 naučnih i stručnih radova i udžbenika. Ističući
potrebu suradnje na polju nastave i naučno-istraživačkog rada, nastavlja
da je »fakultet u svojoj djelatnosti obuhvatio i suradnju s privredom. Obim i
vrsta te suradnje zavisili su od mnogih faktora, ali uvijek je bila prisutna želja
da se suradnja usavršuje i proširuje. Priroda struke za koje se spremaju kadrovi
na fakultetu iziskivala je obostranu suradnju. Zato je ona prisutna od
prvih dana rada fakulteta, a s razvojem nastave i naučnog rada stalno se proširivala
i sadržajno obogatila. Postignuti stupanj treba i dalje proširivati i razvijati,
unoseći nove vidove suradnje, tim prije što naš društveno-ekonomski
razvitak ide u pravcu sve većeg učešća privrede u definiranju obrazovnih i naučno-
istraživačkih zadataka i materijalnog osiguravanja njihovog izvršavanja«.
Na završetku svog izlaganja Prof. dr. Lj. Petrović je rekao »Naš pogled u ovom
trenutku nije i nesmije biti usmjeren na prošlost. Analiziranjem rada u proteklom
vremenu sagledavamo i određujemo pravce daljnjeg razvitka. Dosadašnja
osvjedočena spremnost fakulteta da prati društvena kretanja i tehničko-tehnološki
razvitak, utvrđuje uvjerenje da će i u buduće pravovremeno i uspješno
određivati pravac obrazovanja kadrova i sadržaj naučne i stručne aktivnosti.«


Svečana akademija je nastavljena podjelom Posebnih Povelja i Povelja, a
završena je umjetničkim programom kojeg su izveli članovi KUD »I. Lola Ribar
«. St. Bađun