DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 62 <-- 62 --> PDF |
i obrazovanje odgovarajućih kadrova. U tome i je poseban doprinos Šumarskog fakulteta što je, prateći privredna i društvena kretanja, pravovremeno pristupio obrazovanju takvih stručnjaka koji će moći uspješno rješavati pitanja tehnike, tehnologije i unapređenja proizvodnje u odgovarajućim novo nastalim strukama. Sadržaj nastavnih planova mijenjao se u proteklom periodu shodno procesu formiranja novih odsjeka i kao odraz napretka nauke i razvoja šumarskih djelatnosti. Najviše promjena pretrpio je šumarski odsjek iz kojeg su izdvojene discipline koje su činile osnovu i sastavni dio novo formiranih odsjeka, odnosno novih oblasti stručne djelatnosti, a uvođene su discipline koje su nastale razvojem šumarske struke u užem smislu i pojavom nove stručne problematike. Opće im je obilježje da u dovoljnoj mjeri inzistiraju na teoretskoj spremi i neophodnoj praktičnoj primjeni«. U daljnjem izlaganju razmatra značenje nastavno pokusnih objekata za potrebe šumarske i drvarske nastave i ističe njihovu važnost za terensku nastavu (teoretska i praktična) i održavanje znanstvenih i stručnih skupova za stručnjake iz proizvodnje. Govoreći o postdiplomskoj nastavi i broju diplomiranih inženjera, razmatra veličinu doprinosa Šumarskog fakulteta u Beogradu razvitku struke i unapređenju proizvodnje. Osim razvijanja nastave u proteklom periodu, razvijen je i naučno-istraživački rad na fakultetu. On se odvijao s promjenljivim intenzitetom, zavisno od općih i unutrašnjih stavova i mogućnosti. Najnovija organizacija naučno-istraživačkog rada na fakultetu, iako na početku svog razvoja, prema dosadašnjim rezultatima u istraživanju i povezivanju istog s obrazovnim radom i proizvodnjom, govori da je u osnovi nađen put integriranju obrazovnog i naučno-istraživačkog rada i oba s proizvodnjom. Danas kao i ranije rezultati toga rada saopćavaju se javnosti preko brojnih stručnih i naučnih časopisa ili samostalnih edicija. Do sada je objavljeno preko 2.500 naučnih i stručnih radova i udžbenika. Ističući potrebu suradnje na polju nastave i naučno-istraživačkog rada, nastavlja da je »fakultet u svojoj djelatnosti obuhvatio i suradnju s privredom. Obim i vrsta te suradnje zavisili su od mnogih faktora, ali uvijek je bila prisutna želja da se suradnja usavršuje i proširuje. Priroda struke za koje se spremaju kadrovi na fakultetu iziskivala je obostranu suradnju. Zato je ona prisutna od prvih dana rada fakulteta, a s razvojem nastave i naučnog rada stalno se proširivala i sadržajno obogatila. Postignuti stupanj treba i dalje proširivati i razvijati, unoseći nove vidove suradnje, tim prije što naš društveno-ekonomski razvitak ide u pravcu sve većeg učešća privrede u definiranju obrazovnih i naučno- istraživačkih zadataka i materijalnog osiguravanja njihovog izvršavanja«. Na završetku svog izlaganja Prof. dr. Lj. Petrović je rekao »Naš pogled u ovom trenutku nije i nesmije biti usmjeren na prošlost. Analiziranjem rada u proteklom vremenu sagledavamo i određujemo pravce daljnjeg razvitka. Dosadašnja osvjedočena spremnost fakulteta da prati društvena kretanja i tehničko-tehnološki razvitak, utvrđuje uvjerenje da će i u buduće pravovremeno i uspješno određivati pravac obrazovanja kadrova i sadržaj naučne i stručne aktivnosti.« Svečana akademija je nastavljena podjelom Posebnih Povelja i Povelja, a završena je umjetničkim programom kojeg su izveli članovi KUD »I. Lola Ribar «. St. Bađun |