DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Cana cv. regenerata, P. nigra var. italica Du Roi, P. tremula L. i P. alba L. Prva od njih spada u grupu t. zv. kanadskih topola, ili točnije euroameričkih hibrida, koji se kod nas u novije vrijeme uzgajaju na velikim površinama u formi plantaža, drvoreda, poljozaštitnih pojaseva i si. Jablan je varijetet crne topole, koji se uzgaja kao ukrasno drvo, naročito u drvoredima duž putova. Trepetljika i bijela topola su vrste koje kod nas nalazimo u čistim i mješovitim sastojinama. U pokus su, dakle, uzete najvažnije topole koje se kod nas uzgajaju bilo u prirodnim sastojinama ili u umjetnim nasadima. U botaničkoj sistematici dvije od njih (»kanadska topola« i jablan) spadaju u skupinu crnih topola (sekcija Aigeiros), a dvije (trepetljika i bijela topola) u skupinu bijelih topola (sekcija Leuce). Od crnih je topola jedna vrsta evropska (jablan), a druga križanac između evropske i američke (»kanadska topola«), dok od bijelih jedna pripada podsekciji Trepidae (trepetljika), a druga podsekciji Albidae (bijela topola). Kao što se iz naprijed navedenog vidi, pokusi su ograničeni samo na neke vrste roda Populus. Rod Salix nije mogao biti uzet u obzir, jer bi to zahtijevalo znatno povećanje opsega pokusa, za što nisu postojale tehničke mogućnosti. Gusjenice su uzgajane pojedinačno i grupno. Pojedinačno su se hranile u staklenim bočicama sadržine 250 ccm, gdje su kasnije provele i stadij kukuljice sve do izlaska leptira. U jednake bočice stavljeni su i parovi leptira radi kopulacije i odlaganja jaja. U svakoj generaciji i na svim vrstama hrane uzgajano je pojedinačno po 50 gusjenica. Grupni je uzgoj vršen u deset insektarija od žičane mreže, veličine 20 x 20 x 30 cm, u kojima se nalazilo po 50—100 gusjenica, već prema njihovoj starosti. Ovi su insektariji služili za utvrđivanje seksualnog indeksa leptira, a neki od njih i za rezervni uzgoj iz kojega su se nadomještale gusjenice uginule u pojedinačnom uzgoju. Laboratorij u kojemu su vršeni eksperimenti je manja zgrada s djelomično staklenim krovom i velikim prozorima, koji se mogu skinuti ili zamijeniti žičanom mrežom. Za čitavo vrijeme trajanja pokusa temperatura i relativna zračna vlaga registrirani su automatskim termo- i higrografom. Komparacija s odgovarajućim podacima meteorološke stanice Maksimir pokazala je da se temperatura i zračna vlaga nisu mnogo razlikovale od one u okolnoj prirodi. U toku laboratorijskih radova istražen je utjecaj hrane na broj i trajanje pojedinih larvalnih faza te ukupno trajanje stadija gusjenice, zatim na dijapauzu, mortalitet gusjenica, seksualni indeks, plodnost leptira i potencijal razmnožavanja topolina čupavog prelca. Srednje vrijednosti prikazane u tabelama obrađene su varijaciono-statističkom metodom. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Broj larvalnih faza Općenito se može reći da se u većine leptira iz podreda Macrolepidopteragusjenice presvlače 4—5 puta. Rjeđi je manji (svega 3) ili veći (7—8) broj presvlačenja. Prema Escherich u (1931) broj larvalnih faza različit je, ali konstantan za pojedine vrste leptira. Primijećeno je osim toga da se ženske gusjenice nekih vrsta presvuku jedan puta više nego muške, što bi se prema H e- ring u (1926) moglo dovesti u vezu s razlikom u veličini leptira različita spola. Autor navodi kao primjer neke Orgyia — vrste, kojih su mužjaci znatno manji 56 |