DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Vertikalnom integracijom šumarstva i drvne industrije, troškovi za održavanje socijalnih funkcija šume prenose se samo na ove dvije privredne grane. To je moguće samo dok su troškovi drvne industrije niski, no kako i u ovoj privrednoj grani neće moći cijene rasti onim tempom kako je to negdje danas, ovakova integracija je samo privremena mjera. Perspektiva organizacije šumarstva, bar tako mislimo, je u trećem modelu, gdje će društvena zajednica doprinositi šumarstvu radi koristi koje šuma pruža svojim opstankom. Prof. dr Roko Benić SVE VEĆE ZNAČENJE REKREATIVNE VRIJEDNOSTI ŠUMA ANTE RADOVClC, đipl. ing. Proučavajući dokumente nekoliko posljednjih sjednica Evropske komisije za šumarstvo i njenih organa, sama se po sebi nameće misao o pravoj eskalaciji važnosti koja se pridaje rekreativnoj i zaštitnoj funkciji šume u većini zemalja Evrope, a naročito utjecaju što ga porast iskorištavanja ovih funkcija vrši na šumsku proizvodnju. Na posljednjoj sjednici Radne grupe za gospodarenje šumama Evropske komisije za šumarstvo, održanoj septembra prošle godine u Rimu, predstavnici svih evropskih zemalja svestrano su razmotrili pitanja koja šumarstvo mora riješiti što je moguće prije, da bi svoje osnove gospodarenja šumama uskladilo sa sve bržim porastom potražnje rekreacije u šumi. U osnovi se ova pitanja svode na: — utvrđivanje metodologije za kvantifikaciju i kvalifikaciju sadašnjih i budućih potreba za rekreacijom u šumi i mogućnosti zadovoljavanja ovih potreba; — istraživanje utjecaja razvoja turizma i svih vidova rekreacije na gospodarenje šumama; — utvrđivanje određene politike gospodarenja šumama u svijetlu sve masovnijeg iskorištavanja njihovih upotrebnih vrijednosti u svrhe odmora i razonode, i — traženje rješenja za financiranje ulaganja u ovaj vid upotrebe šuma, koja ne mogu teretiti šumsku proizvodnju. U razvijenim zemljama Evrope skup svih onih ljudskih aktivnosti koje zovemo zajedničkim nazivom »rekreacija« počeo se razvijati tridesetih godina ovog stoljeća. Sve do zadnjeg rata rekreacija je, međutim, bila gotovo isključivo privilegija imućnih slojeva društva ili pak neodoljiva potreba manje imućnih ljubitelja prirodnih ljepotata za boravkom u prirodi i za putovanjima. Do bržeg razvoja rekreacije svih vidova (izletništvo, turizam, sportski ribolov, piknikovanje, podizanje ljetnikovaca i vikendica, putovanja u druge * Rad je pod istim naslovom objavljen u časopisu Drvarski glasnik, br. 20, 1970. 100 |