DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 48 <-- 48 --> PDF |
c4kiuelna pcßblematika NEKA MIŠLJENJA 0 POLOŽAJU ŠUMARSTVA, NJEGOVOM DOHOTKU ! ORGANIZACIJI U ovom prikazu obrađujemo ovu problematiku prema članku Prof. M. Prodana »Die Fragwürdigkeit forstlicher Rationalisierungsvorschläge « objavljenom u časopisu »Der Forst-und Holzwirt« — Nr. 14-1970. Ekonomski položaj šumarstva u industrijskom društvu predmet je mnogih rasprava kako među šumarima tako i među svim građanima bez obzira kojom se djelatnošću bave. Naime svuda u svijetu, a naročito u industrijski razvijenim zemljama, uviđa se i sve više dolaze do izražaja tako zvane socijalne funkcije šume tj. koristi što ih šuma daje ljudskoj zajednici svojim postojanjem i utjecajem na zrak, režim voda i potrebama rekreacije gradskog stanovništva. Ove koristi je teško izraziti novcem i financiranje raznih mjera u šumarstvu, da se osiguraju ove funkcije šume, snosi obično cijelo društvo putem financiranja iz društvenih sredstava. U zadnje vrijeme se o tome problemu naročito mnogo raspravlja u Njemačkoj. Ukoliko je šumarstvo organizirano na bazi poduzeća, koje treba da se izdržava iz direktnih proizvoda šume (glavni i sporedni proizvodi), a za socijalne funkcije ne prima nikakve naknade od društva, šumarstvo dolazi u položaj da sve više postaje nerentabilna djelatnost. Naime, troškovi u šumarstvu konstantno rastu radi porasta osobnih dohodaka i materijalnih troškova, a prihodi se uglavnom smanjuju pa i ako se cijene proizvoda povećavaju, jer svjetski porast cijene šumskih proizvoda ne prati porast troškova. Doduše mjerama racionalizacije se pad prihoda od šumarstva usporava odnosno troškovi smanjuju, ali tendencija opadanja prihoda ostaje i konačno će ipk dovesti do gubitaka u šumarstvu. U Njemačkoj smatraju da koncem ovoga stoljeća neće biti ni jedne šume, koja će biti rentabilna. Model ovakove organizacije šumarstva nazvan je u Njemačkoj modelom bez perspektive. INDUSTRIJSKI RAZVOJ » MODEL 1. DEZPERSPEKTIVNA ORGANIZACIJA ŠUMARSTVA Grafički smo ga prikazali na grafikonu 1 (vidi si. 1). Da se ova tendencija uspori i što je moguće više šumarstvo osamostali u svojim djelatnostima, provodi se vertikalna organizacija šumarstva i drvne in |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 49 <-- 49 --> PDF |
dustrije. Naime u drvnoj industriji dohodak kao i u svim industrijskim djelatnostima raste, jer je porast troškova manji od porasta vrijednosti proizvoda. Model vertikalne integracije šumarstva i drvne industrije prikazan je shematski na grafikonu 2. (vidi si. 2). INDUSTRIJSKI RAZVOJ MODEL 2. VERTIKALNA INTEGRACIJA ŠUMARSTVA i DRV. INDUSTRIJE I u jednom i u drugom modelu organizacije nisu uzete u obzir socijalne funkcije šume, za izvršenje kojih treba da doprinosi društvena zajednica. U slučaju gdje društvena zajednica daje doprinos šumarstvu, zbog toga što se šume moraju održavati radi njihovih socijalnih funkcija, vrijedi tzv. univerzalni model organizacije šumarstva (vidi grafikon na si. 3). MODEL 3. UNIVERZALNI MODEL ORGANIZACIJE [Socijalno-ekonomski model) Danas se u industrijski razvijenim zemljama svijeta smatra da je to jedini perspektivni model šumarstva i da će u budućnosti društvena zajednica morati sve više doprinositi za izvršenje tih tzv. socijalnih funkcija šume. Danas u svijetu, bar u Evropi, održavanje šuma traži sve veće troškove, koje one svojim proizvodima ne mogu pokriti. U našoj organizaciji šumarstva rješava se to povišenjem cijene proizvoda i mjerama racionalizacije, no kako se pokazalo u industrijski razvijenim zemljama Evrope, takovo stanje se neće moći dugo održati. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Vertikalnom integracijom šumarstva i drvne industrije, troškovi za održavanje socijalnih funkcija šume prenose se samo na ove dvije privredne grane. To je moguće samo dok su troškovi drvne industrije niski, no kako i u ovoj privrednoj grani neće moći cijene rasti onim tempom kako je to negdje danas, ovakova integracija je samo privremena mjera. Perspektiva organizacije šumarstva, bar tako mislimo, je u trećem modelu, gdje će društvena zajednica doprinositi šumarstvu radi koristi koje šuma pruža svojim opstankom. Prof. dr Roko Benić SVE VEĆE ZNAČENJE REKREATIVNE VRIJEDNOSTI ŠUMA ANTE RADOVClC, đipl. ing. Proučavajući dokumente nekoliko posljednjih sjednica Evropske komisije za šumarstvo i njenih organa, sama se po sebi nameće misao o pravoj eskalaciji važnosti koja se pridaje rekreativnoj i zaštitnoj funkciji šume u većini zemalja Evrope, a naročito utjecaju što ga porast iskorištavanja ovih funkcija vrši na šumsku proizvodnju. Na posljednjoj sjednici Radne grupe za gospodarenje šumama Evropske komisije za šumarstvo, održanoj septembra prošle godine u Rimu, predstavnici svih evropskih zemalja svestrano su razmotrili pitanja koja šumarstvo mora riješiti što je moguće prije, da bi svoje osnove gospodarenja šumama uskladilo sa sve bržim porastom potražnje rekreacije u šumi. U osnovi se ova pitanja svode na: — utvrđivanje metodologije za kvantifikaciju i kvalifikaciju sadašnjih i budućih potreba za rekreacijom u šumi i mogućnosti zadovoljavanja ovih potreba; — istraživanje utjecaja razvoja turizma i svih vidova rekreacije na gospodarenje šumama; — utvrđivanje određene politike gospodarenja šumama u svijetlu sve masovnijeg iskorištavanja njihovih upotrebnih vrijednosti u svrhe odmora i razonode, i — traženje rješenja za financiranje ulaganja u ovaj vid upotrebe šuma, koja ne mogu teretiti šumsku proizvodnju. U razvijenim zemljama Evrope skup svih onih ljudskih aktivnosti koje zovemo zajedničkim nazivom »rekreacija« počeo se razvijati tridesetih godina ovog stoljeća. Sve do zadnjeg rata rekreacija je, međutim, bila gotovo isključivo privilegija imućnih slojeva društva ili pak neodoljiva potreba manje imućnih ljubitelja prirodnih ljepotata za boravkom u prirodi i za putovanjima. Do bržeg razvoja rekreacije svih vidova (izletništvo, turizam, sportski ribolov, piknikovanje, podizanje ljetnikovaca i vikendica, putovanja u druge * Rad je pod istim naslovom objavljen u časopisu Drvarski glasnik, br. 20, 1970. 100 |