DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 42 <-- 42 --> PDF |
nakon prskanja sušilo oko 45 minuta i što je sasvim sigurno kroz to vrijeme DDVP, kao veoma hlapiv spoj, većim dijelom nestao. Zato smo još u toku traja nja ovog pokusa (trećeg dana) postavili dodatni pokus (kombinacija br. 11), u ko jem smo stavili gusjenice gubara na još mokro lišće hrasta tretirano višom kon centracijom Nogosa. Rezultat se bitno razlikovao od onih u kombinacijama s po sušenim lišćem ti. nakon 1 dan, a možda još i prije efikasnost je bila 100%>. Ovo nas je navelo da čitav II pokus izvedemo tako da gusjenice budu stavljene od mah nakon prskanja na još sasvim mokro lišće. Kao što smo uvodno istakli, smatramo da je ovakav postupak bliži onome prigodom suzbijanja u prirodi, gdje gusjenice dolaze u dodir s mokrim lišćem odmah nakon tretiranja, pa čak i same budu zahvaćene tekućinom. U drugom pokusu, gdje su dakle gusjenice gubara stavljene na sasvim mo kro lišće, više koncentracije Nogosa i Orthodibroma ispoljile su efikasnost od 100°/o za svega 6 sati, a niža je koncentracija Nogosa takovu efikasnost ispoljila nakon 1 dan (možda i prije, ali u toku noći nismo provodili opažanja). Niža kon centracija Orthodibroma nakon 6 sati ispoljila je efikasnost od oko 93°/o i ona se do kraja pokusa praktički više nije mijenjala. U III pokusu lišće je opet ostavljeno da se nakon prskanja posuši, ali se ono posušilo za oko polovinu vremena brže nego u I pokusu jer je temperatura u vrijeme tretiranja tog dana bila blizu dnevnog maksimuma (27,1° C). Viša koncentracija Nogosa izazvala je, doduše, 100% efikasnost nakon 1 dan (A), ali se kod niže koncentracije Nogosa, kao i kod obje koncentracije Orthodibroma pokazalo da je i ovo kraće sušenje lišća prouzrokovalo znatan gubitak veoma hlapivih spojeva. Niža koncentracija Nogosa nakon 3 dana nije bila efikasnija od 34,2°/o, dok je Orthodibrom u višoj koncentraciji ispoljio efikasnost od 89,5°/o, a u nižoj ne više od 68,4°/o. U toku III pokusa proveli smo još jedno dodatno ispitivanje rezidualnog djelovanja Nogosa i to na slijedeći način. Budući da je pokus s višom koncentracijom Nogosa bio završen nakon 1 dan, to smo tog drugog dana na isto lišće stavili novih 40 gusjenica II i III stadija. Rezultati su pokazali da je efikasnost nakon 1 dan, na lišću prskanom prije 2 dana, bila samo 30,0°/o (Bi) i nakon 2 dana, na lišću prskanom prije 3 dana 55,0% (B-.:). Prema tome rezidualno djelovanje DDVP naglo se gubi. U usporedbi s preparatom na bazi standardnog DDT-a, Nogos i Orthodibrom pokazali su znatno brže djelovanje koje traje svega nekoliko sati. U tom smislu ovi preparati imali bi znatnu prednost pred ostalim ispitivanim insekticidima kao i pred standardnim DDT-em, jer bi svojim energičnim, ali veoma kratkim, skoro trenutnim djelovanjem uništili u šumi sve gusjenice gubara. Stradali bi vjerojatno i ostali štetni, ali i korisni kukci, koji bi se u tom času našli u šumi. Rezidualno djelovanje, koje s obzirom na gubara ne bi više bilo potrebno, a za korisne je kukce nepoželjno, i ne postoji. No to sve dolazi u obzir samo ako se nađe takav način aplikacije ovih preparata da može doći do izražaja njihova opisana biološka vrijednost. Smatramo da temperatura i relativna vlaga zraka nisu direktno utjecale na efikasnost Nogosa i Orthodibroma, ali su imale indirektan utjecaj na taj način što viša temperatura i niža relativna vlaga zraka pospješuju isparivanje insekticidnog depozita, što je za djelovanie ovih insekticida veoma važno. Ovi su, dakle, preparati efikasni samo ako su štetnici izloženi njihovom djelovanju neposredno nakon primjene. U slijedeću grupu mogli bismo svrstati one ispitivane insekticide koji su pokazali približno istu ili sličnu efikasnost kao i standardni DDT, odnosno koji |