DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 37 <-- 37 --> PDF |
III stadija. U tim stadijima nastoji ih se suzbijati i u prirodi. Međutim kako ni u prirodi nisu sve gusjenice jednake starosti, nego se uz one mlađih stadija nalaze i one starije, to smo u naše pokuse uvrstili i jedan dio starijih gusjenica koje su nam stajale na raspolaganju, ali zasebno od onih mlađih. Gusjenice smo hranili isključivo lišćem hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Uzgojili smo ih u laboratoriju posebno za svaki pokus tako da smo na raspolaganju uglavnom uvijek imali potreban broj gusjenica II i III stadija. Za treći pokus, koji je sproveden krajem prve polovine lipnja, gusjenice smo uzgojili iz jajnih legala, koja su neko vrijeme stajala u hladioniku. Za vrijeme tog pokusa lišće hrasta već je bilo nešto starije, dakle i tvrde nego ono u doba prirodne pojave gubara. Mi nismo primijetili da su gusjenice imale poteškoća s tim lišćem. Grančice s lišćem stavili smo u bočice s vodom i učvrstili ih vatom. Lišće s gusjenicama držali smo u drveno-žičanim kavezima (dimenzije 30 x 20 x 20 cm), kakovi se običavaju koristiti za slične pokuse. Kavezi su bili smješteni u jednoj zidanoj kućici — insektariju u vrtu sa žičanom mrežom na prozorima, tako da su za vrijeme pokusa u svim kavezima vladale prilike u pogledu temperature i vlage veoma slične onima u prirodi. U svemu su bila tri pokusa: I pokus postavljen je 25. IV. Tada je poprskano lišće hrasta ostavljeno da su posuši, a zatim su na njega stavljene gusjenice gubara II i III stadija, osim u kombinaciji br. 9, gdje su bile IV stadija. II pokus, postavljen 9. V. U tom su pokusu gusjenice bile stavljene na još sasvim mokro lišće hrasta. Iako se za ispitivanje preparata protiv defolijatora općenito preporučuje da se lišće poslije tretiranja najprije posuši pa da se tek tada na njega stave gusjenice (KEMPER i sur., 1969), a takav postupak pojedini istraživači i navode (MERRIAM i sur., 1970), mi smo smatrali poželjnim da se ispita i ovakovo djelovanje preparata tim više, jer smo u pokusu imali i neke vrlo hlapive insekticide (DDVP, naled). Osim toga taj je način bliži onome u praktičnom suzbijanju jer u prirodi gusjenice ne dolaze u dodir samo sa suhom prevlakom insekticida nakon tretiranja. I u ovom su pokusu sve gusjenice bile II i III stadija osim u kombinaciji br. 9, gdje su bile IV stadija. III pokus, postavljen 10. VI. Ovaj je pokus postavljen na isti način kao i pokus I, tj. na lišću se nakon prskanja najprije posušila insekticidna emulzija, a zatim su na njega stavljene gusjenice. Svi su preparati ispitivani u dvije koncentracije, od kojih je ona viša utvrđena za dozu od 1 kg/ha aktivne tvari i računajući na primjenu od 1.000 lit/ha tekućine, dok je niža koncentracija bila 4 puta manja od više. Efikasnost preparata izračunavali smo po SCHNEIDER-ORELLI-evoj formuli: P — K °/o = X 100 gdje je 100 — K P = % mrtvih u pokusu, a K = % mrtvih u kontroli. |