DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 35 <-- 35 --> PDF |
manje 5 milijuna smrtnih slučajeva bolesti. Takvi rezultati, postignuti samo za jedno desetljeće, zaista imponiraju i jedva su do sada nadmašeni s nekim drugim preparatima, možda s antibioticima (MÜLLER, 1959). Osim u medicini i veterini DDT je našao veoma široko područje primjene i u poljoprivredi i šumarstvu. Koliko je obimna primjena DDT-a u nas pokazuje primjer suzbijanja gubara. Ako uzmemo da je 1965. godine zamagljeno oko 500.000 ha šuma s najmanje 2 lit/ha preparata, to predstavlja utrošak od 100 vagona preparata na bazi DDT-a samo u šumarstvu u toj godini. Primjena DDT-a protiv gusjenica gubara u nas je praktički potpuno zadovoljila: efikasnost je bila dobra i unatoč relativno duljoj jednostranoj primjeni nije do sada primijećena pojava rezistentnosti. Za usporedbu spomenimo primjer krumpirove zlatice, koju se također od početka njene pojave u zapadnim krajevima naše zemlje skoro isključivo suzbijalo s preparatima na bazi DDT-a i lindana, ali je do pojave rezistentnosti zlatice prema ovim sredstvima došlo već 1965. god. ili još ranije (METZ, 1967; MACELJSKI, 1967). Možda su razlozi za to u tome što zlatica ima dvije, a gubar jednu generaciju godišnje, kao i činjenica da zlatica nije periodički nego permanentni štetnik no, naravno, mogući su i drugi razlozi (vrsta kukca, fiziološka dispozicija i dr.). Ipak, ako bi se i ubuduće nastavilo suzbijati gubara s DDT-em, trebalo bi možda računati i s mogućnošću pojave rezistentnosti gubara prema tom insekticidu. Široki spektar djelovanja DDT-a, kako na štetnike tako i na korisne kukce (predatore, parazite) i druge organizme u prirodi, nije se do sada vidnije negativno ispoljio u našim šumama gdje se gubar suzbija ovim insekticidom, ali je nedvojbeno da je takvog djelovanja bilo odnosno da i danas postoji. Međutim općenito široka primjena DDT-a, kako u našoj zemlji tako i drugdje u svijetu, pored spomenutih svojstava i uz osobito znatnu perzistentnost DDT-a u prirodi, zatim kumulativna svojstva DDT-a i dr., dovela je s vremenom do opće prisutnosti ovog insekticida u prirodi. Iako su neka svojstva DDT-a danas dobro poznata, za ilustraciju njegove perzistentnosti u tlu spomenimo nekoliko primjera. U jednom slučaju 7 godina nakon tretiranja tla s DDT-em u tlu se nalazilo još 80% (ANONYMUS, 1952), a u drugom slučaju još 29% (ANONYMUS, 1954) od aplicirane količine tog insekticida. Čini se da mikroorganizmi ne razgrađuju DDT u tlu (DOANE, 1962). Smatra se da je zagađenost biosfere ovim insekticidom tolika da praktički danas više nije moguće naći živi organizam (biljku, životinju ili čovjeka) u kojemu ne bi bilo DDT-a. Biološkim lancem prenošenja iz jednog organizma u drugi, a osobito hranom animalnog porijekla, dolazi i do povećanja njegovog sadržaja u organizmima, naročito u masnim tkivima. DDT je danas stalno prisutan oko nas i u nama. DDT je konstatiran u vodi jezera i mora, u planktonu, u ribama i pticama (PRZYGODDA, 1964; IZVJEŠTAJ NAUČNOG SAVJETA PREDSJEDNIKA SAD, 1963), a pomoću riba dokazani su njegovi tragovi i na udaljenosti od 900 km od mjesta primjene (OSTOJIČ. 1964). Dokazano je postojanje DDT-a u masnom tkivu stanovnika raznih država kao na pr. SAD, Kanade, SR Njemačke, Mađarske, Francuske (prema MAIER-BODE 1965) i naše zemlje (ADAMOVIC i sur., 1969). Iz ovih se podataka vidi, među ostalim, da ova saznanja nisu nova. Do danas nema jasnih dokaza da bi prisustvo DDT-a u biosferi djelovalo štetno na život čovjeka, kao krajnje točke u biološkom lancu. Međutim sumnja da bi daljnja široka i permanentna primjena DDT-a mogla po ljudsko potomstvo rezultirati neželjenim štetnim posljedicama, kojih se domet ne može u potpunosti sagledati, opravdana je. Mnoge su zemlje radi toga uvele ograni |