DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 34 <-- 34 --> PDF |
UDK 634.0.414.12.001.4:595.787 LABORATORIJSKA ISPITIVANJA EFIKASNOSTI NEKIH INSEKTICIDA PROTIV GUSJENICA GUBARA I. Spaić i B. Britvec UVOD Gubar (Lymantria dispar L.) je jedan od najvećih štetnika u našim hrastovim šumama i u voćnjacima. On pripada među štetnike koji se periodički masovno pojavljuju. Uzroci periodičkih masovnih pojava gubara nisu do danas dovoljno proučeni unatoč brojnim i obimnim istraživanjima. Međutim od godine 1874, dakle za skoro 100 godina, postoje dosta točni podaci o pojavljivanju gubara u nas te se znade da njegove gradacije traju 4—5 godina i da se ponavljaju veoma pravilno nakon latencije od 3—4 godine. U proteklom periodu od 100 godina najjača je pojava gubara bila u razdoblju od 1922—1927 godine, a došla je tim jače do izražaja jer su se pored gubara 1923—1925 godine pojavili na istim terenima još i zlatokraj, suznik i bijelac glogov. To je svakako bila naj katastrofalni ja zaraza gubara koja se pamti u nas (KOVACEVIC, 1956). Nakon posljednjeg rata imali smo u Jugoslaviji tri gradacije ovog štetnika, a sada je upravo počela i četvrta. Prva od njih trajala je od god. 1945—1950. Godine 1948. gubar je zarazio i obrstio, samo u Hrvatskoj, šume na površini od 187.000 ha i 2,5 milijuna voćaka, odnosno u Jugoslaviji on je zarazio oko 400.000 ha šuma i oko 6 milijuna voćaka. Druga poslijeratna gradacija gubara započela je 1953. i trajala do 1958. godine, a bila je još veća od prethodne jer je 1956. god. bilo u Hrvatskoj zaraženo preko 200.000 ha, a u Srbiji preko 600.000 ha šuma. Treća poslijeratna gradacija gubara u nas započela je god. 1962. i trajala je do god. 1966. Tada je samo u Hrvatskoj 1964. i 1965. god. bilo zaraženo oko 450.000 ha šuma. Godina 1970. smatra se već početkom nove, četvrte poslijeratne gradacije gubara u nas. Više od dvadeset godina gubar se u našim šumama suzbija kemijskim sredstvima primijenjenim pomoću aviona. Kao insekticid upotrebljava se isključivo DDT i to metodom toplih aerosola (toplo zamagljivanje). U posljednjoj gradaciji gubara god. 1965. tretirano je tom metodom u Hrvatskoj oko 110.000 ha šuma, a u Jugoslaviji čak oko 500.000 ha šuma (SCHMIDT, 1949; SPAlC, 1949, 1952, 1959; TOPALOVIC, 1970). Osvrnut ćemo se ukratko na značaj primjene DDT-a općenito u svijetu, kao i u našoj zemlji, gdje je njegova primjena u šumarstvu naročito velika. DDT je u povijesti čovječanstva odigrao osobito značajnu ulogu. Najmanje 27 bolesti, uključujući i one najopasnije, mogu se djelomično ili potpuno suzbijati primjenom DDT-a ili drugih insekticida protiv njihovih prenosilaca (WLITTEN, 1969). Tifus i malarija najpoznatiji su primjeri zato. Smatra se da je primjenom DDT-a protiv raznih člankonožaca do 1954. godine spriječeno naj |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 35 <-- 35 --> PDF |
manje 5 milijuna smrtnih slučajeva bolesti. Takvi rezultati, postignuti samo za jedno desetljeće, zaista imponiraju i jedva su do sada nadmašeni s nekim drugim preparatima, možda s antibioticima (MÜLLER, 1959). Osim u medicini i veterini DDT je našao veoma široko područje primjene i u poljoprivredi i šumarstvu. Koliko je obimna primjena DDT-a u nas pokazuje primjer suzbijanja gubara. Ako uzmemo da je 1965. godine zamagljeno oko 500.000 ha šuma s najmanje 2 lit/ha preparata, to predstavlja utrošak od 100 vagona preparata na bazi DDT-a samo u šumarstvu u toj godini. Primjena DDT-a protiv gusjenica gubara u nas je praktički potpuno zadovoljila: efikasnost je bila dobra i unatoč relativno duljoj jednostranoj primjeni nije do sada primijećena pojava rezistentnosti. Za usporedbu spomenimo primjer krumpirove zlatice, koju se također od početka njene pojave u zapadnim krajevima naše zemlje skoro isključivo suzbijalo s preparatima na bazi DDT-a i lindana, ali je do pojave rezistentnosti zlatice prema ovim sredstvima došlo već 1965. god. ili još ranije (METZ, 1967; MACELJSKI, 1967). Možda su razlozi za to u tome što zlatica ima dvije, a gubar jednu generaciju godišnje, kao i činjenica da zlatica nije periodički nego permanentni štetnik no, naravno, mogući su i drugi razlozi (vrsta kukca, fiziološka dispozicija i dr.). Ipak, ako bi se i ubuduće nastavilo suzbijati gubara s DDT-em, trebalo bi možda računati i s mogućnošću pojave rezistentnosti gubara prema tom insekticidu. Široki spektar djelovanja DDT-a, kako na štetnike tako i na korisne kukce (predatore, parazite) i druge organizme u prirodi, nije se do sada vidnije negativno ispoljio u našim šumama gdje se gubar suzbija ovim insekticidom, ali je nedvojbeno da je takvog djelovanja bilo odnosno da i danas postoji. Međutim općenito široka primjena DDT-a, kako u našoj zemlji tako i drugdje u svijetu, pored spomenutih svojstava i uz osobito znatnu perzistentnost DDT-a u prirodi, zatim kumulativna svojstva DDT-a i dr., dovela je s vremenom do opće prisutnosti ovog insekticida u prirodi. Iako su neka svojstva DDT-a danas dobro poznata, za ilustraciju njegove perzistentnosti u tlu spomenimo nekoliko primjera. U jednom slučaju 7 godina nakon tretiranja tla s DDT-em u tlu se nalazilo još 80% (ANONYMUS, 1952), a u drugom slučaju još 29% (ANONYMUS, 1954) od aplicirane količine tog insekticida. Čini se da mikroorganizmi ne razgrađuju DDT u tlu (DOANE, 1962). Smatra se da je zagađenost biosfere ovim insekticidom tolika da praktički danas više nije moguće naći živi organizam (biljku, životinju ili čovjeka) u kojemu ne bi bilo DDT-a. Biološkim lancem prenošenja iz jednog organizma u drugi, a osobito hranom animalnog porijekla, dolazi i do povećanja njegovog sadržaja u organizmima, naročito u masnim tkivima. DDT je danas stalno prisutan oko nas i u nama. DDT je konstatiran u vodi jezera i mora, u planktonu, u ribama i pticama (PRZYGODDA, 1964; IZVJEŠTAJ NAUČNOG SAVJETA PREDSJEDNIKA SAD, 1963), a pomoću riba dokazani su njegovi tragovi i na udaljenosti od 900 km od mjesta primjene (OSTOJIČ. 1964). Dokazano je postojanje DDT-a u masnom tkivu stanovnika raznih država kao na pr. SAD, Kanade, SR Njemačke, Mađarske, Francuske (prema MAIER-BODE 1965) i naše zemlje (ADAMOVIC i sur., 1969). Iz ovih se podataka vidi, među ostalim, da ova saznanja nisu nova. Do danas nema jasnih dokaza da bi prisustvo DDT-a u biosferi djelovalo štetno na život čovjeka, kao krajnje točke u biološkom lancu. Međutim sumnja da bi daljnja široka i permanentna primjena DDT-a mogla po ljudsko potomstvo rezultirati neželjenim štetnim posljedicama, kojih se domet ne može u potpunosti sagledati, opravdana je. Mnoge su zemlje radi toga uvele ograni |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 36 <-- 36 --> PDF |
^ čenu ili privremenu ili trajnu zabranu primjene DDT-a. Slične mjere mogu se očekivati i u nas. Općenito, perzistentni pesticidi postepeno se zamjenjuju s manje perzistentnim. Smatra se da — zavisno od vrste preparata, njegovih fizikalno-kemijskih svojstava, karaktera toksičnosti prema čovjeku i razmjerima upotrebe — trajnost zadržavanja preparata u slobodnoj prirodi treba biti od nekoliko dana do 1—2 vegetacijske sezone, a u organizmu čovjeka i životinja nekoliko sati do, u najgorem slučaju, nekoliko dana (MELJNIKOV, 1970). Zbog svega ovoga, 1970. godine proveli smo niz pokusa u laboratoriju u svrhu pronalaženja pogodnog insekticida, koji bi se umjesto DDT-a upotrebljavao protiv gubara. U SAD su pokusi s istom namjerom provedeni devet godina ranije. Keller i suradnici (1962 a, b) ispitivali su efikasnost oko tridesetak raznih insekticida protiv gusjenica gubara, od kojih se manji dio nalazi kod nas u prometu. DOANE (1966) je ispitivao efikasnost insekticida SD 8447 (Gardona), triklorfona i Thuricida. Konačno, 1967. god. laboratorijska i terenska ispitivanja desetak preparata u istom pravcu proveli su MERRIAM i suradnici (1970). U nas su provedena ispitivanja pojedinih preparata protiv gusjenica gubara, kao na pr. bromofosa (BRITVEC, 1965)2. ISPITIVANI PREPARATI U naše smo pokuse prije svega uvrstili one insekticide, za koje postoje izgledi da bi se kod nas mogli uspješno primjenjivati protiv gusjenica gubara. Nadalje željeli smo da ti insekticidi budu relativno manje otrovni od DDT-a za toplokrvne organizme. U tom su pogledu, barem što se tiče LDso, iznimke diazinon i fosalon te diklorvos, koji se međutim odlikuje izrazitom neperzistentnošću. U pokus su bili uključeni ovi insekticidi: Preparat Proizvađač Insekticid LDso (mg/kg) Diazinon ulje 20 Pinus 20 °/o diazinon oko 100 Dipterex SL 50 Pinus 50 %> triklorfon 625 Gardona 50%> WP Radonja 50 °/o tetraklorvinfos 4000—5000 Metation E-50 Radonja 50 % fenitrotion 500—673 Nexagan EC 40%> Chromos 40 % bromofos-etil oko 240 Nogos 50 EC Chromos 50 °/o diklorvos-DDVP 50—80 Orthodibrom EC Crohoms 64,5% naled 430 Radotion E-50 Radonja 50 °/o malation 1375 Zolone liquide Chromos 35 °/o fosalon 135 Pantakan E-16,5°/o Chromos 16,5% DDT 250 DDT preparat Pantakan služio je kao standardno komparativno sredstvo. METODIKA I PROVEDBA POKUSA Budući da je već ranije ustanovljeno (ANDROIC 1951, SPAIĆ 1949, 1952, 1965 i dr.) da su mlađi razvojni stadiji gusjenica gubara znatno osjetljiviji od onih u IV i kasnijim stadijima, to smo u pokus uključili u pravilu gusjenice II i * Kada je ovaj rad bio predan u tisak, objavljen je u »Biljnom lekaru« br. 6, Beograd 1970 (izašao u travnju 1971) članak Ostojić N. — Zabel A.: Prilog proučavanju vrednosti nekih insekticida u suzbijanju gubara. U radu se iznose rezultati ispitivanja efikasnosti šest preparata. 86 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 37 <-- 37 --> PDF |
III stadija. U tim stadijima nastoji ih se suzbijati i u prirodi. Međutim kako ni u prirodi nisu sve gusjenice jednake starosti, nego se uz one mlađih stadija nalaze i one starije, to smo u naše pokuse uvrstili i jedan dio starijih gusjenica koje su nam stajale na raspolaganju, ali zasebno od onih mlađih. Gusjenice smo hranili isključivo lišćem hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Uzgojili smo ih u laboratoriju posebno za svaki pokus tako da smo na raspolaganju uglavnom uvijek imali potreban broj gusjenica II i III stadija. Za treći pokus, koji je sproveden krajem prve polovine lipnja, gusjenice smo uzgojili iz jajnih legala, koja su neko vrijeme stajala u hladioniku. Za vrijeme tog pokusa lišće hrasta već je bilo nešto starije, dakle i tvrde nego ono u doba prirodne pojave gubara. Mi nismo primijetili da su gusjenice imale poteškoća s tim lišćem. Grančice s lišćem stavili smo u bočice s vodom i učvrstili ih vatom. Lišće s gusjenicama držali smo u drveno-žičanim kavezima (dimenzije 30 x 20 x 20 cm), kakovi se običavaju koristiti za slične pokuse. Kavezi su bili smješteni u jednoj zidanoj kućici — insektariju u vrtu sa žičanom mrežom na prozorima, tako da su za vrijeme pokusa u svim kavezima vladale prilike u pogledu temperature i vlage veoma slične onima u prirodi. U svemu su bila tri pokusa: I pokus postavljen je 25. IV. Tada je poprskano lišće hrasta ostavljeno da su posuši, a zatim su na njega stavljene gusjenice gubara II i III stadija, osim u kombinaciji br. 9, gdje su bile IV stadija. II pokus, postavljen 9. V. U tom su pokusu gusjenice bile stavljene na još sasvim mokro lišće hrasta. Iako se za ispitivanje preparata protiv defolijatora općenito preporučuje da se lišće poslije tretiranja najprije posuši pa da se tek tada na njega stave gusjenice (KEMPER i sur., 1969), a takav postupak pojedini istraživači i navode (MERRIAM i sur., 1970), mi smo smatrali poželjnim da se ispita i ovakovo djelovanje preparata tim više, jer smo u pokusu imali i neke vrlo hlapive insekticide (DDVP, naled). Osim toga taj je način bliži onome u praktičnom suzbijanju jer u prirodi gusjenice ne dolaze u dodir samo sa suhom prevlakom insekticida nakon tretiranja. I u ovom su pokusu sve gusjenice bile II i III stadija osim u kombinaciji br. 9, gdje su bile IV stadija. III pokus, postavljen 10. VI. Ovaj je pokus postavljen na isti način kao i pokus I, tj. na lišću se nakon prskanja najprije posušila insekticidna emulzija, a zatim su na njega stavljene gusjenice. Svi su preparati ispitivani u dvije koncentracije, od kojih je ona viša utvrđena za dozu od 1 kg/ha aktivne tvari i računajući na primjenu od 1.000 lit/ha tekućine, dok je niža koncentracija bila 4 puta manja od više. Efikasnost preparata izračunavali smo po SCHNEIDER-ORELLI-evoj formuli: P — K °/o = X 100 gdje je 100 — K P = % mrtvih u pokusu, a K = % mrtvih u kontroli. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 38 <-- 38 --> PDF |
METEOROLOŠKI PODACI Za vrijeme pokusa vladale su temperature iskazane u tab. 1 i na grafikonu. U tabeli oznake 0 dan, (dan postavljanja pokusa), 1 dan, 2 dana itd. služe za usaglašavanje s analognim oznakama u kasnijim tabelama, u kojima na pr. rezultat kod oznake 3 dan znači rezultat nakon 3 dana. DNEVME TEMPERATURE U ZAQREBU U TOKU POKUSA 1970. Q0DINE °C 30 I. pokus II.pokus III. pokus. 25 max. —srednja min. -* i 20 \-~—i prosjekza poljus 15 10 5 25. 26. 27. 28. 29. 30. 1. 9. 10. 11. 12. 13. U. 10. 11. 12. 13. IV. V. V. VI Kao što se vidi iz tabele odnosno grafičkog prikaza, temperature su se za vrijeme pojedinih pokusa veoma razlikovale. Temperature su od jednog do drugog pokusa bivale prosječno sve više. Uspoređujući prvih 5 dana, temperatura je u II pokusu bila prosječno za 4.2° C viša nego u I pokusu. Za vrijeme III pokusa (za 4 dana) temperatura je bila prosječno za 4,7° C viša nego u II pokusu. Prosječna razlika u temperaturi između I i III pokusa bila je 8,5° C. Najveća kolebanja temperature bila su za vrijeme I pokusa: tada je drugog dana pokusa (to je u tabeli 1 dan) zabilježena maksimalna temperatura od 23´° C, a kasnije je u toku pokusa bivalo sve hladnije, tako da je sedmog dana (u tabeli 6 dan) zabilježena minimalna temperatura od svega 0,7° C. Zbog toga je temperature u vrijeme I pokusa teško uspoređivati s onima u II i III pokusu, kada su kolebanja bila znatno manja. S tog smo razloga iz I pokusa, za usporedbu, uzeli prosječnu temperaturu samo za prvih 5 dana trajanja pokusa. Kako se iz tab. 2 razabire, to je za ocjenjivanje efikasnosti preparata dovoljno. Rezultati pokusa u takvim uvjetima pokazali su da od petog do sedmog dana trajanja pokusa nije bilo promjene u efikasnosti preparata. To nas navodi na zaključak da ovakvi i slični pokusi ne bi ni trebali trajati duže od 5 punih dana. Smatramo, nadalje, da su upravo niske temperature u drugom dijelu I pokusa uvjetovale 88 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 39 <-- 39 --> PDF |
dobru uzdržanost grančica s lišćem kao i da su visoke temperature za vrijeme III pokusa uvjetovale da je pokus trajao samo 4 dana. TAB. 1 — TEMPERATURE ZA VRIJEME POKUSA Temperatura °C I pokus min. maks. sr. dnevna 0 dan 25. IV 10,7 20,2 15,7 1 » 26. IV 12,3 23,0 17,9 2 » 27. IV 7,4 17,3 11,7 3 » 28. IV 7,5 12,4 8,9 4 » 29. IV 5,8 10,3 7,2 5 » 30. IV U 9,2 4,6 6 » 1. V 0,7 8,6 4,7 7 » 2. V 2,2 11,1 7,1 II pokus 0 dan 9. V 8,7 21,0 16,2 1 » 10. V 11,3 22,7 17,9 2 » 11. V 12,2 19,8 14,8 3 » 12. V 11,0 18,9 17,3 4 » 13. V 11,9 21,4 16,4 5 » 14. V 13,7 23,2 17,9 III pokus 0 dan 10. VI 15,8 27,1 20,1 1 » 11. VI 15,2 25,0 20,3 2 » 12. VI 17,1 27,3 22,0 3 » 13. VI 17,4 29,0 22,5 Relativna vlaga zraka tokom I pokusa iznosila je prosječno 75,9% (s kolebanjima od 40—100%), u II pokusu prosječno 65,7% (43—82%) i u III pokusu prosječno 69,0% (48—95%). PRVI POKUS U ovom je pokusu u svakoj kombinaciji bilo po 30 gusjenica II i III stadija, Nakon prskanja lišće se sušilo oko 45 minuta, osim u kombinaciji br. 11, gdje su gusjenice stavljene na mokro lišće. U ovoj kombinaciji tretiranje je obavljeno 2 dana kasnije nego u ostalim kombinacijama, a prvo je očitavanje rezultata izvršeno 1 dan nakon tretiranja i tako je upisano u tabeli. Sigurno je da je ovaj preparat i prije tog roka ispoljio određeno (vjerojatno znatno) djelovanje, ali ono nije registrirano. Poznavajući svojstva ovog i nekih drugih sličnih preparata, a na temelju razlike rezultata u kombinacijama 6, 7 i 11 odlučili smo da u II pokusu gusjenice budu stavljene na mokro lišće. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 40 <-- 40 --> PDF |
TAB. 2 — REZULTATI I POKUSA R. br. kombinacije Preparat i koncentracija 1 % 2 efikasnosti nakon 3 4 5 7 dan dana dana dana dana dana 1 Gardona 0,2°/o 60,0 77,0 97,0 100 2 3 4 5 6 7 8 Gardona 0,05°/o Gardona 0,0125°/o Dipterex 0,2% Dipterex 0,05% Nogos 0,2% Nogos 0,05% Pantakan 0,6% 53,2 20,0 73,3 46,6 70,0 22,3 65,5 73,4 22,3 76,6 60,0 70,0 22,3 82,8 83,0 43,4 80,0 73,4 70,0 22,3 100 97,0 63,4 100 93,5 73,4 22,3 97,0 70,0 97,0 76,7 22,3 97,0 70,0 97,0 76,7 22,3 9 10 Gardona 0,05% (IV Netretirano St) 17,0 0,0 17,0 0,0 20,0 0,0 43,4 0,0 43,4 0,0 43,4 0.0 11 Nogos 0,2% (mokro) 100 DRUGI POKUS U ovom su pokusu u svim kombinacijama gusjenice stavljane na mokro lišće od prskanja, bez sušenja. U svim kombinacijama bilo je po 40 gusjenica II i III stadija, osim u kombinacijama br. 3 i 8 tj. kod DDT-a, gdje ih je bilo po 30 i u kombinaciji br. 9 gdje je bilo 20 gusjenica IV stadija. Kod kombinacija br. 12 i 22 unatoč nepromijenjenog stanja u tim kavezima, izračunata efikasnost nakon 3 i 4 dana nešto je manja nego ranije radi mortaliteta u kontroli. Međutim grafičkim interpoliranjem rezultata sigurno bi se postigla krivulja progresivne efikasnosti. TAB. 3 — REZULTATI II POKUSA R. br. Preparat i koncentracija % efikasnosti nakon kombinacije 6 1 2 3 4 5 sati dan dana dana dana dana 1 Gardona 0,2% 33,3 64,2 94,9 100 2 Gardona 0,05% 21,4 54,8 87,2 100 3 Pantakan 0,15°/o 71,4 82,1 96,4 100 4 Dipterex 0,2°/o 59,0 87,3 97,4 100 5 Dipterex 0,o"5% 69,2 79,5 92,3 94,8 97,4 97,4 6 Nogos 0,2% 100 7 Nogos 0,05% 97,4 100 8 Pantakan 0,6% 82,8 93,1 100 9 Dipterex 0,2% (IV st) 38,1 61,9 80,8 95,2 100 10 Netretirano 0,0 0,0 0,0 2,5 2,5 2.5 11 Orthodibrom 0,155% 100 12 Orthodibrom 0,039% 92,9 92,9 92,9 92,8 92,8 95,2 13´ Diazinon 0,5% 39,0 92,7 100 14 Diazinon 0,125% 15,4 87,2 92,3 100 15 Zolone 0,33% 17,5 85,0 97,5 100 16 Zolone 0,082% 12,5 72,5 85,0 94,9 97,5 100 17 Nexagan 0,25% 51,3 61,5 94.9 100 18 Nexagan 0,062% 2,7 48,7 86,5 94,5 100 19 Metation 0,2% 22,5 87,5 87,5 92,4 94,9 100 20 Metation 0,05% 2,5 48,7 61.5 71,1 73,7 76,3 21 Radotion 0,2% 5.0 20.0 35,0 46,1 51,3 64,1 22 Radotion 0,05% 10,0 22,5 25,0 23,1 23,1 25,6 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 41 <-- 41 --> PDF |
TREĆI POKUS U ovom pokusu lišće je nakon prskan ja ostavljeno da se posuši pa su onda na nj stavljane gusjenice. U svim kombinacijama ovog pokusa bilo je po 40 dusjenica II i III stadija, osim u kombinaciji br. 9 gdje su bile IV stadija. U kombinaciji br. 6, nakon što su uginule gusjenice (A) uklonjene, na isto lišće koje je dan ranije bilo tretirano stavljeno je novih 40 gusjenica II i III stadija (B), kako bi se ispitalo rezidualno djelovanje ovog preparata. Prema tome, u ovom su kavezu bila dva pokusa, s tim da rezultat pod Bi predstavlja efikasnost nakon 1 dan na lišću koje je tretirano prije 2 dana, a B2 predstavlja efikasnost nakon 2 dana na istom lišću, tretiranom prije 3 dana. I u ovom pokusu kod kombinacije br. 11 efikasnost se (računski) nešto smanjila radi mortaliteta u kontroli, iako je u međuvremenu stanje u kavezu bilo nepromijenjeno. Nešto slično može se uočiti i u kombinciji br. 22. TAB. 4 — REZULTATI III POKUSA R. br. Preparat i koncentracija % efikasnosti nakor i kombinacije 1 dan 2 dana 3 dana 00,0 35,0 78,9 I Gardona 0,2% 90,0 100 2 Gardona 0,05%> 52,5 77,5 100 3 Pantakan 0,15% 15,4 82,1 100 4 Dipterex 0,2% 95,0 100 5 Dipterex 0,05% 55,3 89,5 100 (i Nogos 0,2% A- 100 Bi- 30,0 B2- 55,0 7 Nogos 0,05% 27,5 35,0 34,2 8 Pantakan 0,6% 67,5 97,5 100 9 Dipterex 0,2% (IV st) 20,0 60,0 100 10 Netretirano 0,0 0,0 5,0 11 Orthodibrom 0,155% 60,0 90,0 89,5 12 Orthodibrom 0,039% 62,5 62,5 68,4 13 Diazinon 0,5% 75,0 100 14 Diazinon 0,125% 5,0 7,5 13,2 15 Zolone 0,33% 85,0 92,5 100 16 Zolone 0,082% 5,0 35,0 78,9 17 Nexagan 0,25% 87,5 92,5 100 18 Nexagan 0,062% 55,0 90,0 100 19 Metation 0,2% 57,5 100 20 Metation 0,05% 20,0 35,0 50,0 21 Radotion 0,2% 10,0 40,0 76,3 22 Radotion 0,05% 0,0 0,0 0,0 RAZMATRANJE REZULTATA POKUSA Iz podataka tabela o efikasnosti i brzini djelovanja preparata u uvjetima ovih laboratorijskih pokusa može se uočiti ovo: Nogos i Orthodibrom, koji su i inače međusobno slični, u uvjetima ovih pokusa pokazali su najbrže djelovanje. Nogos je u I pokusu, doduše, pokazao relativno slabo djelovanje i to u višoj koncentraciji nakon 5 dana 76,7°/o odnosno samo 22,3% u nižoj koncentraciji. Na osnovu ovako slabih rezultata ovog preparata, a poznavajući inače njegova svojstva i način djelovanja (BRITVEC i BAUER, 1970, a, b), pretpostavili smo da je uzrok tome u činjenici što se lišće |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 42 <-- 42 --> PDF |
nakon prskanja sušilo oko 45 minuta i što je sasvim sigurno kroz to vrijeme DDVP, kao veoma hlapiv spoj, većim dijelom nestao. Zato smo još u toku traja nja ovog pokusa (trećeg dana) postavili dodatni pokus (kombinacija br. 11), u ko jem smo stavili gusjenice gubara na još mokro lišće hrasta tretirano višom kon centracijom Nogosa. Rezultat se bitno razlikovao od onih u kombinacijama s po sušenim lišćem ti. nakon 1 dan, a možda još i prije efikasnost je bila 100%>. Ovo nas je navelo da čitav II pokus izvedemo tako da gusjenice budu stavljene od mah nakon prskanja na još sasvim mokro lišće. Kao što smo uvodno istakli, smatramo da je ovakav postupak bliži onome prigodom suzbijanja u prirodi, gdje gusjenice dolaze u dodir s mokrim lišćem odmah nakon tretiranja, pa čak i same budu zahvaćene tekućinom. U drugom pokusu, gdje su dakle gusjenice gubara stavljene na sasvim mo kro lišće, više koncentracije Nogosa i Orthodibroma ispoljile su efikasnost od 100°/o za svega 6 sati, a niža je koncentracija Nogosa takovu efikasnost ispoljila nakon 1 dan (možda i prije, ali u toku noći nismo provodili opažanja). Niža kon centracija Orthodibroma nakon 6 sati ispoljila je efikasnost od oko 93°/o i ona se do kraja pokusa praktički više nije mijenjala. U III pokusu lišće je opet ostavljeno da se nakon prskanja posuši, ali se ono posušilo za oko polovinu vremena brže nego u I pokusu jer je temperatura u vrijeme tretiranja tog dana bila blizu dnevnog maksimuma (27,1° C). Viša koncentracija Nogosa izazvala je, doduše, 100% efikasnost nakon 1 dan (A), ali se kod niže koncentracije Nogosa, kao i kod obje koncentracije Orthodibroma pokazalo da je i ovo kraće sušenje lišća prouzrokovalo znatan gubitak veoma hlapivih spojeva. Niža koncentracija Nogosa nakon 3 dana nije bila efikasnija od 34,2°/o, dok je Orthodibrom u višoj koncentraciji ispoljio efikasnost od 89,5°/o, a u nižoj ne više od 68,4°/o. U toku III pokusa proveli smo još jedno dodatno ispitivanje rezidualnog djelovanja Nogosa i to na slijedeći način. Budući da je pokus s višom koncentracijom Nogosa bio završen nakon 1 dan, to smo tog drugog dana na isto lišće stavili novih 40 gusjenica II i III stadija. Rezultati su pokazali da je efikasnost nakon 1 dan, na lišću prskanom prije 2 dana, bila samo 30,0°/o (Bi) i nakon 2 dana, na lišću prskanom prije 3 dana 55,0% (B-.:). Prema tome rezidualno djelovanje DDVP naglo se gubi. U usporedbi s preparatom na bazi standardnog DDT-a, Nogos i Orthodibrom pokazali su znatno brže djelovanje koje traje svega nekoliko sati. U tom smislu ovi preparati imali bi znatnu prednost pred ostalim ispitivanim insekticidima kao i pred standardnim DDT-em, jer bi svojim energičnim, ali veoma kratkim, skoro trenutnim djelovanjem uništili u šumi sve gusjenice gubara. Stradali bi vjerojatno i ostali štetni, ali i korisni kukci, koji bi se u tom času našli u šumi. Rezidualno djelovanje, koje s obzirom na gubara ne bi više bilo potrebno, a za korisne je kukce nepoželjno, i ne postoji. No to sve dolazi u obzir samo ako se nađe takav način aplikacije ovih preparata da može doći do izražaja njihova opisana biološka vrijednost. Smatramo da temperatura i relativna vlaga zraka nisu direktno utjecale na efikasnost Nogosa i Orthodibroma, ali su imale indirektan utjecaj na taj način što viša temperatura i niža relativna vlaga zraka pospješuju isparivanje insekticidnog depozita, što je za djelovanie ovih insekticida veoma važno. Ovi su, dakle, preparati efikasni samo ako su štetnici izloženi njihovom djelovanju neposredno nakon primjene. U slijedeću grupu mogli bismo svrstati one ispitivane insekticide koji su pokazali približno istu ili sličnu efikasnost kao i standardni DDT, odnosno koji |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 43 <-- 43 --> PDF |
su u svim ispitivanim kombinacijama u našim pokusima pokazali 100% efkasnost. Najprije da razmotrimo kako je djelovao DDT. U I pokusu bila je u ispitivanju samo viša koncentracija i ona je izazvala 100°/o efikasnost nakon 3 dana. U II pokusu viša koncentracija DDT-a izazvala je 100% mortalitet nakon 2 dana, a niža nakon 3 dana, dok su u III pokusu obje koncentracije izazvale isti mortalitet nakon 3 dana. U ovom smislu kao najsličniji DDT-u pokazao se Nexagan. Ovaj je preparat, doduše, bio ispitivan samo u toku II i III pokusa, ali je u svim kombinacijama ispoljio 100°/o efikasnost. U toku II pokusa viša koncentracija Nexagana izazvala je 100% mortalitet nakon 3 dana, a niža nakon 4 dana, dok su u III pokusu istu efikasnost obje koncentracije postigle nakon 3 dana. Primijećeno je da je efikasnost bila nešto brža kod viših temperatura. Šteta je što, radi ograničenog broja gusjenica koje su nam bile na raspolaganju, ovaj preparat nije ispitivan i u toku I pokusa. Napominjemo da u I pokusu nijedan preparat u nižoj koncentraciji nije pokazao 100% djelovanje. Ovom prilikom osvrnut ćemo se i na rezultate naših ranijih ispitivanja sličnih preparata protiv gusjenica gubara. U tim ispitivanjima preparat na bazi bromofosa Nexion EC 40 u koncentraciji 0,2% ispoljio je prosječnu efikasnost od 78,4%, u koncentraciji 0,3% efikasnost od 90,0%) i u koncentraciji 0,4% efikasnost 97,5% nakon 5 dana. Preparat CA 5612 u koncentraciji 0,2% ispoljio je efikasnost od svega 63% za isto vrijeme. Prema tome, preparat na bazi bromofos- etila pokazuje znatno bolju efikasnost protiv gusjenica gubara od bromofosa (BRITVEC, 1965). Ovamo bismo mogli ubrojiti i one ispitivane insekticide, koji su se također pokazali veoma efikasni protiv gusjenica gubara, ali ih posebno spominjemo zato jer u nekim kombinacijama s nižim koncentracijama u našim pokusima nisu uvijek postigli efikasnost od 100%, iako je ona bila najmanje 97%. To su Gardona i Dipterex. U I pokusu oba preparata pokazala su praktički jednaku efikasnost: njihove više koncentracije izazvale su 100% mortalitet nakon 4 dana, dok niže koncentracije ni nakon 5 dana nisu postigle veću efikasnost od 97%. U II pokusu došao je do izražaja efekt izlaganja gusjenica na mokro lišće, osobito kod Gardone: obje koncentracije Gardone, kao i viša koncentracija Dipterexa, ispoljile su 100% efikasnost već nakon 3 dana, dok se nižom koncentracijom Dipterexa ni nakon 5 dana pokusa nije postigla veća efikasnost od 97,4%, dakle, praktički jednako kao i u I pokusu s posušenim lišćem nakon prskanja. U III pokusu više koncentracije Gardone i Dipterexa izazvale su 100% mortalitet nakon 2 dana, a niže koncentracije nakon 3 dana. Dakle, kod viših temperatura Gardona i Dipterex pokazali su bolje odnosno brže djelovanje. Dipterex je u nižim koncentracijama samo u III pokusu izazvao 100% mortalitet i to nakon 3 dana, dok to u I i II pokusu nije bio slučaj. Niža koncentracija Gardone samo u I pokusu nije izazvala 100% mortalitet, dok je u II i III pokusu 100% mortalitet nastupio nakon 3 dana. Stoga bi, što se tiče djelovanja nižih koncentracija, Gardona bila nešto efikasnija od Dipterexa. Međutim, međusobne razlike u efikasnosti Gardone i Dipterexa kao i Nexagana nisu velike. U pokusima, u kojima su pri istim prilikama ispitivani Nexagan i Gardona (II i III), razlike u efikasnosti nije bilo ni u višim ni u nižim koncentracijama, čak bi se izvjesna prednost mogla dati Gardoni zbog nešto bržeg djelovanja od Nexagana. Kod razmatranja efikasnosti Gardone i Dipterexa, moramo se još osvrnuti i na neke druge kombinacije koje smo u pokusima imali s ova dva preparata. 93 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Budući da je Gardona u ovim pokusima bila relativno najnovije odnosno najmanje poznato sredstvo, to smo u I pokusu ispitali još jednu, za daljnja 4 puta nižu koncentraciju tj. 0,0125%. Utvrdili smo da ta koncentracija daje i proporcionalno manju efikasnost — nakon 5 dana svega 70n/o — pa smo je u narednim pokusima ispustili iz ispitivanja. Nadalje, ispitali smo efikasnost ova dva preparata na gusjenicama IV stadija. Tako je u I pokusu niža koncentracija Gardone nakon 5 dana ispoljila efikasnost od samo 43,4°/o. Šteta je da nismo mogli ispitati višu koncentraciju Gardone na starijim gusjenicama i to kod viših temperatura, kako bismo je mogli usporediti s Dipterexom. Dipterex je u višoj koncentraciji na gusjenicama IV stadija ispitan u toku II i III pokusa. U prvom slučaju 100% mortalitet postignut je nakon 4 dana, a u drugom nakon 3 dana. I ovdje se, prema tome, pokazalo da viša temperatura stimulira brže djelovanje Dipterexa. Međutim u ovim pokusima nije bilo planirano ispitivanje efikasnosti insekticida protiv starijih gusjenica gubara, ono je provedeno uzgred i ovisilo je o broju gusjenica starijih stadija koje su nam slučajno bile na raspolaganju. Diazinon, Zolone i Metation svrstali smo u posebnu skupinu zato što su u višim koncentracijama, doduše, također izazvali 100% mortalitet, ali su se u nižim koncentracijama pokazale velike razlike. I ovi su preparati ispitivani samo u toku II i III pokusa. Viša koncentracija Diazinona u oba je pokusa ispoljila 100°/o efikasnost već nakon 2 dana, dok je niža koncentracija u I pokusu istu efikasnost ispoljila nakon 3 dana, ali je u III pokusu efikasnost bila začuđujuće malena, svega 13,2°/o. Drugi preparat Zolone u višim koncentracijama u oba pokusa uzrokovao je 100% mortalitet nakon 3 dana, a niža koncentracija imala je isti efekt u II pokusu nakon 5 dana, dok je u III pokusu postigla 78,9%. Po tome sudeći, Zolone je djelovao nešto sporije od Diazinona s tim da više temperature nisu imale veći utjecaj na djelovanje ovih preparata. Treći preparat Metation djelovao je općenito još sporije od Diazinona i Zolona. Metation je u višoj koncentraciji u II pokusu izazvao 100% mortalitet tek nakon 5 dana pokusa, ali je istu efikasnost postigao u III pokusu već nakon 2 dana. Teško je reći da se ovdje radi o utjecaju viših temperatura jer kod nižih koncentracija nije bilo tako. Efikasnost nižih koncentracija Metationa u II pokusu bila je svega 76,3%, a u III pokusu samo 50%. Konačno u posljednju skupinu svrstali smo Radotion, koji ni u jednoj kombinaciji ovih pokusa nije postigao 100% efikasnost. Više koncentracije ovog preparata ispoljile su efikasnost od 64,1% odnosno 76,3%, a niže koncentracije svega 25,6% odnosno 0,0%. SAŽETAK Na osnovu postignutih rezultata u ispitivanju efikasnosti nekih insekticida protiv gusjenica gubara u uvjetima ovih pokusa može se zaključiti ovo: Nogos i Orthodibrom ispoljili su najbrže djelovanje. Oba preparata imaju jako inicijalno, a veoma kratko rezidualno djelovanje, praktički svega nekoliko sati do jedan dan. Nogos, kako u višoj tako i u nižoj ispitivanoj koncentraciji, postizava 100% efikasnost samo u slučaju ako su gusjenice odmah nakon tretiranja izložene djelovanju preparata. Orthodibrom djeluje slično kao i Nogos, ali u nižoj koncentraciji daje nešto slabiju efikasnost (93—95%). S obzirom na kratkoću djelovanja, biološka vrijednost ovih preparata bila bi veća nego ostalih preparata. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Nexagan daje 100°/o efikasnost također u višoj kao i u nižoj ispitivanoj koncentraciji, ali to postiže kroz 3—4 dana. Gardona i Dipterex postizavali su 100°/o efikasnost uvijek u višim ispiti vanim koncentracijama u roku od 2—4 dana i to prije kod viših temperatura. Niže koncentracije nisu uvijek ispoljile 100°/o efikasnost, ali je ona bila najma nje 97°/o. Međusobne razlike u djelovanju ovih preparata i Nexagana nisu velike. Diazinon, Zolone i Metation također postižu 100°/o efikasnost u višim ispi tivanim koncentracijama i to Diazinon i Zolone kroz 2—3 dana, a Metation kroz 2—5 dana. Međutim niže koncentracije ovih preparata veoma su nesi gurne ili ne zadovoljavaju. Radotion, prema rezultatima ovih pokusa, ni u jednoj kombinaciji nije po kazao zadovoljavajuću efikasnost protiv gusjenica gubara. CITIRANA LITERATURA 1. A d a m o v i ć V. M., H u s M., Dukić V. i Ignjatović B.: Kumulacija organohlornih insekticida u organizmu stanovnika SR Srbije. II kongres o prehrani. Zagreb, 1969. 2. Androi ć M.: Otpornost gubarevih gusjenica (stadij I—V) prema Parathionu i Pantakanu. Šumarski list. 5. 1951. 181—192. 3. Anonymus : 5 Years DDT residues. Agric. Chemicals. 7 (9). 1952. 71. (cit. prema Maier-Bode). 4. Anonymus : DDT residue persistance high in some soils. Journ. agric. Food Chem. 2. 1954. 57. (cit. prema Maier-Bode). 5. Britve c B.: Rezultati ispitivanja efikasnosti bromofosa protiv gusjenica gubara. Zagreb. 1965. (Rukopis). 6. Britve c B. i Baue r K.: Prilog proučavanju dinamike razgradnje insekticida DDVP u plodovima jabuka. Hrana i ishrana. 5—6. 1970. 281—284. 7. Britve c B. i Baue r K.: DDVP — svojstva i djelovanje. Hrana i ishrana. 5—6. 1970. 293—296. 8. Doane C. C: Effects of certain insecticides on earthworms. J. econ. ent. 55. 1962. 416—418. 9. Doane C. C: Field tests with newer materials against the gypsy moth. J. econ. ent. 59. 3. 1966. 618—620. 10. — Gardona, summary of technical information. Shell Chemicals. 1968. 11. — Izvještaj naučnog savjeta Predsjednika SAD. Upotreba pesticida. (njemački prijevod). Bonn. 1963. 12. Keller J. C, P a s z e k E. C, Hastings A. R. and Johnson V. A.: Insecticide tests against gypsy moth larvae. J. econ. ent. 55. 1. 1962. 102—105. 13. Keller J. C, Johnson V. A., Chisholm R. D., P a s z ek E. C. and Hill S. O.: Aerial spray tests with several insecticides against gypsy moth larvae. J. econ. ent. 55. 5. 1962. 708—710. 14. Kemper A., HillebrandK. und Steiner P.: Richtlinien für die Prüfung von Mitteln gegen beissende Insekten. Biologische Bundesanntalt für Land- und Forstwirtschaft. Berlin. Jan. 1969. 1—11. 15. Kovač e vi ć Ž.: Primijenjena entomologija. III. knjiga. Šumski štetnici. Zagreb. 1956. 16. Maceljsk i M.: Pojava rezistentnosti krumpirove zlatice (Leptinotarsa decemlineata Say.) u Jugoslaviji. Agronomski glasnik. 10. 1967. 891—899. 17. Maier-Bod e H.: Pflanzenschutzmittel-Rückstände. Stuttgart. 1965. 18. M e 1 j n i k o v N. N.: Novie pesticidi. Sbornik perevodov i obzorov. Moskva. 1970. 19. Merriam W. A., Tower G. C, Paszek E. C. and McDonough J. L.: Laboratory and Field Evaluation of insecticides against the Gypsy Moth Larvae. J. econ. ent. 63. 1. 1970. 155—159. 20. Met z R.: Da li je već nastupila rezistentnost krumpirove zlatice? Biljna zaštita. 10—11. 1967. 252—254. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 46 <-- 46 --> PDF |
21. Mülle r P.: DDT — The insecticide dichlordipheniltrichloroethane and its significance. II. Human and veterinary medicine. Basel a. Stuttgart. 1959. (Prema prikazu u Zeitschr. f. angew. Zool. 4. 1960. 508—509). 22. Ostoji ć N.: Aktuelni problemi primene pesticida. Hemizacija poljoprivrede. 4—5. 1964. 203—208. 23. Przygodd a W.: Die Auswirkungen der Pflanzenschutzmittel auf Vögel. Gesunde Pflanze. 9. 1964. 24. Schmid t L.: Laboratorijska ispitivanja kemijskih sredstava za uništavanje gubara. (Lymantria dispar L.). U ediciji »Masovna pojava i suzbijanje gubara«. Inst. šum. istr. Zagreb. 3. 1949. 65—83. 25. Spai ć I.: Suzbijanje gubara aviometodom. U ediciji »Masovna pojava i suzbijanje gubara« Inst. šum. istr. Zagreb. 3. 1949. 85—118. 26. Spai ć I.: Suzbijanje gubara aviometodom. Dopunski pokusi. Inst. šum. istr. Zagreb. 9. 1952. 1—53. 27. Spai ć I.: Suzbijanje gubara aviometodom u slavonskim šumama u 1957. godini. Zaštita bilja. 52. 1959. 109—119. 28. Spai ć I.: Djelovanje subletalnih doza insekticida na populaciju gubara prigodom zamagljivanja šuma. Zaštita bilja. 57—58. 1960. 215—224. 29. Spai ć I.: Pokusi suzbijanja gusjenica prskanjem šuma iz aviona. U ediciji »Rezultati naučnih istraživanja u akciji suzbijanja gubara (Lymantria dispar L.) 1964. godine«. Posl. udruž. sum. privr. org. Zagreb. 1965. 42—66. 30. Topalovi ć G.: Uloga i smernice avijacije u zaštiti bilja u SFR Jugoslaviji. II konferencija o zaštiti bilja balkanskih zemalja u Varni 1969. god. Sav. sekretarijat za privredu. Beograd. 1970. 23—31. 31. Whitte n J. L.: Damit wir leben können. Bearbeitet, übersetzt und ergänzt von F. Beran. Wien. 1969. LABORATORIUMSUNTERSUCHUNGEN ÜBER DIE WIRKSAMKEIT EINIGER INSEKTIZIDE GEGEN DIE RAUPEN DES SCHWAMMSPINNERS LYMANTRIA DISPAR L. Zusammenfassung Der Schwammspinner (Lymantria dispar L.) tritt in Jugoslawien als wichtigster Schadinsekt in den Auen- und Bergwäldern der Eiche sowie in den Obstanlagen auf. In den Jahren des Massenauftretens führte man die Bekämpfung der Schwammspinnerraunen auf Grossflächen durch, welche einige Hunderttausende Hektare erreichen oder übertreffen. Als Insektizid benutzte man zu diesem Zweck ausschliesslich DDT, der in den Wälderrn vom Flugzeug aus vermittels der Methode der Heissvernebelung angewandt wird. Dank diesem Verfahren werden relativ sehr geringe Insektizidmengen pro Flächeneinheit mit Erfolg appliziert. In Kroatien wird das 10%-DDT-Präparat in der Gabe von nur 2,5 kg´ha (d. h. 250 g/ha des DDT-Wirkstoffes) angewandt. In Anbetracht der wohlbekannten Situation im Zusammenhang mit dem Einsatz des DDT- als auch der anderen organochlorierten Insektizide, wurden im Frühjahr 1970 die hier beschribenen Laborversuche der Bekämpfung der Schwammspinnerraupen mit dem Ziele von den Autoren durchgeführt, um einen günstigen Ersatz für DDT zu finden. Man untersuchte die Wirksamkeit der Insektizide, die auf Seite . . . angeführt sind. Alle Präparate wurden in zwei Konzentrationen untersucht: eine höhere wurde mit der Dosis von 1 kg´ha des Wirkstoffs und unter Berücksichtigung einer Aufwandmenge von 1000 lit´ha Flüssigkeit festgelegt, während die niedrigere Konzentration als 4-mal geringere gewählt wurde. Die Wirksamkeit wurde an den Raupen des II. und III. Stadiums, und nur in einigen Varianten auch an den Raupen des IV. Stadiums untersucht. Die Raupen wurden mit Laubblättern der Stieleiche (Quercus robur L.) geffüttert. Es wurden insgesamt drei Versuchsserien angelegt. In der ersten und dritten Serie liess man vorerst das Insektizid auf den Laubblättern austrocknen, und dann setzte man die Raupen auf die Blätter auf. In der zweiten Serie wurden die Raupen auf die Blätter gesetzt, während sie noch von der Behandlung nass waren. 96 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Die Resultate sind in Tabellen 2, 3, und 4 wiedergegeben. Aus der Angaben dieser Tabellen geht das folgende hervor: Nogos und Orthodibrom zeigten die schnellste Wirkung. Beide Präparate besitzen eine starke Ausgangs- und eine sehr kurze residuale Wirkung — praktisch nur einige Stunden bis zu einem Tag. Nogos erreichte — sowohl bei höherer als auch bei niedriger untersuchter Konzentration — eine 100%-ige Mortalität nur wenn die Raupen sofort nach der Behandlung der Wirkung des Präparats ausgesetzt wurden. Orthodibrom wirkte ähnlich wie Nogos, aber bei niedriger Konzentration erwies es sich etwas weniger effektiv (93—95%). In Anbetracht der Kürze der Wirkung dürfte der biologische Wert dieser Präparate grosser sein als bei den übrigen Präparaten. Nexagan ergab eine 100%-ige Effektivität sowohl bei höherer als auch bei niedriger untersuchter Konzentration, welche jedoch binnen 3—4 Tage erreicht wurde. Gardona und Dipterex erreichten eine 100%-ige Effektivität stets bei höheren untersuchten Konzentrationen binnen 2—4 Tage, und zwar früher bei höheren Temperaturen. Die niedrigeren Konzentrationen ergaben nicht immer eine 100%-ige Effektivität, aber sie war allermindestens 97%. Die gegenseitigen Unterschiede in der Wirkung zwischen diesen Präparaten und Nexagan waren nicht erheblich. Diazinon, Zolone und Metation erreichten ebenfalls eine 100%-ige Wirksamkeit bei den höheren untersuchten Konzentrationen, und zwar Diazinon und Zolone binnen 2—3 Tage, und Metation binnen 2—5 Tage. Die niedrigeren Konzentratioen dieser Präparate jedoch sind unsicher und unbefriedigend. Nach den Resultaten dieser Versuche ergab Radotion in keiner Kombination eine befriedigende V/irksamkeit gegen die Raupen des Schwammspinners. |