DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 34 <-- 34 --> PDF |
UDK 634.0.414.12.001.4:595.787 LABORATORIJSKA ISPITIVANJA EFIKASNOSTI NEKIH INSEKTICIDA PROTIV GUSJENICA GUBARA I. Spaić i B. Britvec UVOD Gubar (Lymantria dispar L.) je jedan od najvećih štetnika u našim hrastovim šumama i u voćnjacima. On pripada među štetnike koji se periodički masovno pojavljuju. Uzroci periodičkih masovnih pojava gubara nisu do danas dovoljno proučeni unatoč brojnim i obimnim istraživanjima. Međutim od godine 1874, dakle za skoro 100 godina, postoje dosta točni podaci o pojavljivanju gubara u nas te se znade da njegove gradacije traju 4—5 godina i da se ponavljaju veoma pravilno nakon latencije od 3—4 godine. U proteklom periodu od 100 godina najjača je pojava gubara bila u razdoblju od 1922—1927 godine, a došla je tim jače do izražaja jer su se pored gubara 1923—1925 godine pojavili na istim terenima još i zlatokraj, suznik i bijelac glogov. To je svakako bila naj katastrofalni ja zaraza gubara koja se pamti u nas (KOVACEVIC, 1956). Nakon posljednjeg rata imali smo u Jugoslaviji tri gradacije ovog štetnika, a sada je upravo počela i četvrta. Prva od njih trajala je od god. 1945—1950. Godine 1948. gubar je zarazio i obrstio, samo u Hrvatskoj, šume na površini od 187.000 ha i 2,5 milijuna voćaka, odnosno u Jugoslaviji on je zarazio oko 400.000 ha šuma i oko 6 milijuna voćaka. Druga poslijeratna gradacija gubara započela je 1953. i trajala do 1958. godine, a bila je još veća od prethodne jer je 1956. god. bilo u Hrvatskoj zaraženo preko 200.000 ha, a u Srbiji preko 600.000 ha šuma. Treća poslijeratna gradacija gubara u nas započela je god. 1962. i trajala je do god. 1966. Tada je samo u Hrvatskoj 1964. i 1965. god. bilo zaraženo oko 450.000 ha šuma. Godina 1970. smatra se već početkom nove, četvrte poslijeratne gradacije gubara u nas. Više od dvadeset godina gubar se u našim šumama suzbija kemijskim sredstvima primijenjenim pomoću aviona. Kao insekticid upotrebljava se isključivo DDT i to metodom toplih aerosola (toplo zamagljivanje). U posljednjoj gradaciji gubara god. 1965. tretirano je tom metodom u Hrvatskoj oko 110.000 ha šuma, a u Jugoslaviji čak oko 500.000 ha šuma (SCHMIDT, 1949; SPAlC, 1949, 1952, 1959; TOPALOVIC, 1970). Osvrnut ćemo se ukratko na značaj primjene DDT-a općenito u svijetu, kao i u našoj zemlji, gdje je njegova primjena u šumarstvu naročito velika. DDT je u povijesti čovječanstva odigrao osobito značajnu ulogu. Najmanje 27 bolesti, uključujući i one najopasnije, mogu se djelomično ili potpuno suzbijati primjenom DDT-a ili drugih insekticida protiv njihovih prenosilaca (WLITTEN, 1969). Tifus i malarija najpoznatiji su primjeri zato. Smatra se da je primjenom DDT-a protiv raznih člankonožaca do 1954. godine spriječeno naj |