DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Iz tabele je vidljivo da je potencijal razmnožavanja u prosjeku najveći na euroameričkoj topoli (310), što je rezultat i veće plodnosti i većeg seksualnog indeksa na toj hrani. Zatim slijedi trepetljika (247), pa jablan (230) i bijela topola (149). DISKUSIJA I ZAKLJUČCI Povoljna hrana za nekog štetnika je ona, koja povoljno djeluje na njegov potencijal razmnožavanja, a time i na biotički potencijal. To znači da ona poboljšava fiziološku kondiciju, povećava plodnost i seksualni indeks, a smanjuje smrtnost. Osim toga ona smanjuje broj larvalnih presvlačenja i skraćuje vrijeme trajanja larvalnog stadija, a time i trajanje čitave generacije. Ako je to skraćenje dovoljno veliko, ono može dovesti i do povećanja broja generacija u jednoj godini, čime se također povećava potencijal razmnožavanja. Hrana ne mora utjecati na sva ova svojstva jednako povoljno. Može se dogoditi da neka biljka kao hrana djeluje samo na povećanje plodnosti, neka druga daje povoljniji omjer spolova, treća manji mortalitet i t. d. Tako su se na pr. u jednoj seriji pokusa sa gubarom (S c h m i d t, 1956) leptiri uzgojeni na lipi nalazili po plodnosti odmah iza onih na hrastu lužnjaku, ali je mortalitet gusjenica na toj biljci bio veći nego na ostalim biljkama u pokusu. Ili jedan drugi primjer iz istog pokusa: seksualni je indeks leptira uzgojenih na bukvi bio čak veći od onog na hrastu lužnjaku, iako je mortalitet na bukvi bio daleko veći nego na lužnjaku. Ipak se može reći da hrana u većini slučajeva podjednako utječe na sve komponente biotičkog potencijala štetnika. Kod toga, naravno, treba imati u vidu da se povoljni ili nepovoljni utjecaj hrane ne mora manifestirati odmah nakon konzumacije, nego katkada tek poslije nekoliko godina odnosno generacija. Da li je neka hrana povoljna ili nepovoljna, ne može se uvijek zaključiti po tome kako je rado štetnik uzima. Poznato je na pr. da gubareve gusjenice u prirodi veoma intenzivno brste grab i bukvu, premda to brštenje rezultira znatnim mortalitetom gusjenica, kako su to pokazali već spomenuti laboratorijski pokusi s ovim štetnikom (Schmidt , 1956). U opisanim pokusima sa topolinim čupavim prelcem euroamerička topola nije utjecala jednako povoljno na sva njegova svojstva, pa čak ni na isto svojstvo u pojedinim generacijama i godinama pokusa. Najjasnije razlike prema drugim topolama pokazale su se u broju larvalnih faza, koji je na euroameričkoj topoli bio uvijek najmanji i u trajanju, koje je uvijek bilo najkraće. Mortalitet gusjenica najviše je varirao, pa je u nekim slučajevima bio na euroameričkoj topoli veći nego na jablanu, a u prvoj generaciji druge godine pokusa čak veći nego na trepetijici. Postotak zapredenih gusjenica bio je u prvoj godini pokusa najmanji na euroameričkoj topoli, ali se druge godine dogodilo upravo obratno. Plodnost je ženki samo u zimskim generacijama (treća zimska i četvrta) bila nešto veća na jablanu, a seksualni indeks povoljniji samo u prvoj godini pokusa na trepetljici nego na euroameričkoj topoli. Potencijal razmnožavanja je produkt fertiliteta i seksualnog indeksa, pa je njegova veličina rezultat kolebanja ova dva faktora. Zato je samo u drugoj godini pokusa bio najveći na euroameričkoj topoli, dok se u prvoj godini nalazio nešto iza onog na jablanu. |