DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Razlike aritmetičkih sredina za fertilitet signifikantne su u jednom od tri slučaja, a za fekunditet u svim slučajevima. Uspoređujući podatke u tabelama 8 i 9 može se primijetiti, da je najveća plodnost na svim vrstama hrane bila u 3. zimskoj i 4. generaciji, t. j . u leptira koji su se pojavili na početku vegetacijskog perioda, a zatim se u idućim generacijama postepeno smanjivala i dostigla minimum u 3. jesenskoj generaciji, t. j . u leptira koji su se pojavili na koncu vegetacijskog perioda. Ove razlike u plodnosti mogu se objasniti razlikama u fiziološko-hranidbenoj vrijednosti lišća kojim su se hranile gusjenice pojedinih generacija. Leptiri 3. zimske i 4. generacije potječu od gusjenica koje se najvećim dijelom (od 3. larvalne faze do zakukuljenja) hrane mladim proljetnim lišćem koje sadrži najviše potrebnih tvari za produkciju jaja. Osim toga većoj plodnosti tih leptira vjerojatno pridonosi i smanjeni utjecaj incesta, jer se u prirodi (a tako je bilo i u pokusima) međusobno pare i leptiri dviju različitih generacija (t. j . 3. zimske i četvrte). Kasnije, zbog procesa odrvenjavanja u lišću, njegova hranidbena vrijednost postepeno pada, pa se i broj produciranih jaja adekvatno smanjuje. Rezultati pokusa pokazuju, dakle, ne samo utjecaj ishrane lišćem raznih vrsta topola, nego i utjecaj ishrane istom vrstom različite starosti lišća na plodnost leptira topolina čupavog prelca. Grafikon 2 pokazuje da ova dva faktora djeluju na sličan način, t. j . da nepovoljna hrana, bilo da se radi o određenim vrstama topola ili o određenom sastavu lišća iste vrste topole, smanjuje plodnost leptira. Ova se sličnost naročito dobro vidi iz grafikona koji prikazuju plodnost na pojedinim vrstama hrane u prosjeku od svih generacija i plodnost pojedinih generacija u prosjeku od svih vrsta hrane (grafikon 2). Seksualni indeks Da bi podaci o omjeru spolova topolina čupavog prelca na raznim vrstama topola bili što pouzdaniji, sekualni je indeks određivan na temelju ukupnog broja izašlih leptira pojedinačnog i skupnog uzgoja za sve generacije zajedno. f U tu je svrhu upotrebljena Zwölferova formula s. i. = , u kojoj m + f f znači broj ženki, a m broj mužjaka. Zbog većeg mortaliteta bilo je znatno manje leptira na trepetljici i bijeloj topoli nego na euroameričkoj topoli i jablanu, a 1959. godine iz istog razloga uzgoj na bijeloj topoli nije više bio moguć. Zato su i podaci za ove dvije topole manje pouzdani od onih za euroameričku topolu i jablan. Tabela 10 prikazuje seksualni indeks topolina čupavog prelca na raznim topolama. Iz tabele se vidi da seksualni indeks u prosjeku ni na jednoj vrsti hrane nije znatnije odstupao od normalne vrijednosti (0,50), ali da je ipak bio nešto povoljniji na euroameričkoj nego na drugim topolama. Potencijal razmnožavanja Teoretski potencijal razmnožavanja izračunat je po Zwölferovo j formuli E = ixe, gdje je i seksualni indeks, a e prosječni broj izleženih jaja po jednoj ženki. Ovdje je taj broj izračunat iz prosječnog fertiliteta ženki svih |