DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 19 <-- 19 --> PDF |
u povoljnije temperaturne prilike i tako u manjem broju prelaze u dijapauzu. Neposredna je posljedica toga veći broj i pojačana aktivnost starijih (L3 — L5) gusjenica 3. generacije u istoj kalendarskoj godini, a zatim i povećana brojnost populacije 4. generacije. Sa ekonomskog stanovišta ovo ima znatnu važnost. Gusjenice 3. generacije ne uzrokuju, doduše, veći gubitak u prirastu, jer brste uglavnom u mjesecu septembru, t. j . pred kraj vegetacijskog perioda, ali njihovo brštenje može znatno oslabiti napadnute biljke, naročito ako su već bile obrštene jedan ili više puta u istoj godini. Biljka naime reagira na gubitak lišća tako, da stvara mnogobrojne nove izbojke, trošeći pri tome rezervne tvari i tako se iscrpljuje. S druge strane, mladi izbojci nisu više u stanju da odrvene prije zime pa stradaju od hladnoće. Kod toga dolazi i do gubitka u kvaliteti drva, jer na tim mjestima kasnije nastaje veći broj uraslih kvrga na deblu. Mortalitet gusjenica i kukuljica Neposredna i najlakše uočljiva posljedica povoljne ili nepovoljne ishrane insekata je mortalitet. Što je hrana povoljnija, to je mortalitet manji i obrnuto. Ova je zakonitost teoretski toliko jasna, da ju je gotovo suvišno spominjati. Međutim, u prirodi je katkada veoma teško odrediti, pa čak i ocijeniti, mortatitet uzrokovan isključivo kvalitetom hrane zbog velikog broja i kompleksnog djelovanja raznih biotičkih i abiotičkih faktora koji utječu na mortalitet. Sa sigurnošću se to može utvrditi samo eksperimentima. Za gubara je na pr. utvrđeno da je najmanji mortalitet njegovih gusjenica na hrastu lužnjaku, a najveći na lipi (Schmidt, 1956). Kovačević (1954) je utvrdio najmanji mortalitet gusjenica dudovca na dudu i jabuci, a najveći na orahu i hrastu. Navedeni rezultati pokazuju da je i za polifagne insekte, bez obzira na broj vrsta biljaka kojima se hrane, obično najpovoljnija samo jedna biljka-hraniteljica. U laboratorijskom uzgoju topolina čupavog prelca, kojim je ispitivan utjecaj hrane na mortalitet gusjenica i kukuljica, bilo je isključeno djelovanje parazita i predatora, a to se može reći i za patogene mikroorganizme, iako je teoretski postojala izvjesna mogućnost infekcije izvana. S druge strane, abiotički su faktori u uvjetima laboratorijskog uzgoja djelovali podjednako na sve individue u pokusu. Iz toga slijedi da su razlike u mortalitetu bile posljedica različite ishrane gusjenica. Kod toga kvantiteta hrane nije mogla utjecati na ugibanje, jer su sve gusjenice imale stalno na raspolaganju sasvim dovoljnu količinu lišća. Ostaje, dakle, jedino kvaliteta hrane kao faktor koji je uzrokovao razlike u mortalitetu gusjenica i kukuljica topolina čupavog prelca. Mortalitet gusjenica. Do ugibanja zbog nepovoljne ishrane obično dolazi brzo nakon konzumiranja hrane, pa zato u najvećem broju ugibaju oni razvojni stadiji koji se hrane, a to su najčešće larve. Rjeđe nastupa smrt u stadiju kukuljice ili imaga, ali se može dogoditi da se nepovoljan utjecaj hrane na fiziološku kondiciju protegne i na slijedeću generaciju. Tabela 7 prikazuje mortalitet gusjenica topolina čupavog prelca na raznoj hrani za pojedine generacije i godine uzgoja te ukupni prosječni mortalitet. Iz tabele je vidljivo da je najmanji mortalitet gusjenica bio na euroameričkoj topoli (35%). Na jablanu je uginulo 41%, na trepetljici 58%, a na bijeloj topoli 85% gusjenica (prosjek za 1958. i 1959. godinu). |