DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Hrana Trajanje u pojedinim generacijama (dani) Food Duration in individual generations (days) 1. 2. 3. jes. 3. zim. 4. 1st 2nd 3rdautumn 3rdwinter 4* F. euroamericana cv. regenerata 22,5 17,5 17,7 47,1 51,0 P. nigra v. italica 24,8 18,6 19,6 47,7 53,0 P. tremula 26,9 24,5 21,3 48,7 — P. alba 25,2 27,8 — 52,9 — Tab. 5. Trajanje stadija gusjenice topolina čupavog prelca na raznim topolama Duration of larval stage of Pygaera anastomosis L. on different Poplars Ukupno trajanje života tih gusjenica bilo je kod mužjaka u prosjeku za 13 dana, a kod ženke za 12,6 dana dulje od života gusjenica hranjenih ljeskom. Schmidt o va (1956) je dokazala da je lipa nepovoljna hrana za gubara i da se na toj hrani gusjenice razvijaju gotovo dva puta dulje nego na hrastu lužnjaku i kitnjaku. Kovačevi ć (1954) je uzgajao dudovca, koji je poznat po svojoj polifagiji, na raznim vrstama biljaka i konstatirao da su se gusjenice u svim generacijama na dudu razvijale uglavnom brže nego na drugoj, manje povoljnoj hrani. Tako je na pr. u 2. generaciji razvoj na dudu trajao 25 dana, a na hrastu čak 51 dan, t. j. dva puta dulje. Na temelju činjenice da je trajanje pojedinih larvalnih faza i ukupno trajanje života gusjenice topolina čupavog prelca kraće na euroameričkoj topoli nego na drugim topolama, moglo bi se prema tome zaključiti, slično kao i u prethodnom poglavlju, da je euroamerička topola povoljnija hrana za ovog štetnika nego što su to jablan, trepetljika i bijela topola. Utjecaj hrane na dijapauzu gusjenica topolina čupavog prelca U našim se klimatskim prilikama jedan dio gusjenica 3. generacije topolina čupavog preleca na kraju 2. larvalne faze zapreda i prelazi u dijapauzu, dok se drugi dio nastavlja razvijati bez prekida sve do stadija imaga. Za sada se ne može točno reći kolika je brojnost zapredenih gusjenica te generacije niti koji su sve uzroci prelaska gusjenica u dijapazu. Na osnovi činjenice da u 2. larvalnoj fazi dolazi do nejednakog razvoja gusjenica, koje su se do tada razvijale u potpuno jednakim vanjskim prilikama, može se zaključiti da su za to odgovorni neki unutrašnji faktori. Međutim, eksperimenti s ovom vrstom (M i- k 1 o š, 1961) pokazali su da se kombinacijom svijetla i temperature može znatno utjecati na dijapauzu. Rezultati tih eksperimenata sastoje se ukratko u slijedećem: a) Metodom uzgajanja kod permanentnog osvjetljenja pri sobnoj temperaturi spriječen je prelaz u dijapauzu gusjenica 3. generacije, tako da su se sve razvile u leptire. Šta više, na isti su način uzgojene još dvije generacije, koje su slijedile jedna za drugom i koje se u prirodi pod normalnim okolnostima ne mogu razviti. b) Nasuprot tome, uzgajanjem u potpunom mraku uspjelo je na umjetni način izazvati dijapauzu kod gusjenica 2. generacije koje inače nikada ne prelaze u dijapauzu. Postotak zapredenih gusjenica zavisio je o temperaturi: kod niže temperature je bio veći, a kod više manji. c) Premještanjem zapredenih gusjenica iz prirodne na sobnu temperaturu u zimskim mjesecima uzrokovalo je prekid dijapauze i izlaženje gusjenica iz 63 |