DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 9 <-- 9 --> PDF |
mnogo je veća kod topola nego kod četinjača, kako to pokazuju brojčani podaci iz neplodnog rapskog rasadnika: crna topola 3/3 5,1 (4,8—5,8) m alepski bor 5-godišnji 1,3 (0,9—1,6) m Na otocima Braču i Hvaru topole se nalaze na razmjerno dubokim tlima, često zaslanjenim, i pod utjecajem jakih vjetrova i posolice. Na otoku Braču najviše ih ima uz naselja Supetar i Sutivan, od 3 do 160 m n. v. i to euramerieke, crne i sive topole, debljine 10—40 cm. Ta listača više je rasprostranjena na Hvaru, osobito u naselju Jelsa, uglavnom uz obalu, u dubokim, svježim i zaslanjenim tlima. Njihovi prs. promjeri se kreću od 10 do 110 cm. Crne i sive topole su starije i deblje, eurameričke su mlađe i manjih dimenzija. Sinteza. Topole su rasprostranjene u čitavom našem primorju, u submediteranu i eumediteranu, u fitocenozama Orno-Quercetum ilicis, Carpinetum orientalis i Seslerio-Ostrvetum; na dobrim i lošim staništima, na zaštićenim i izloženim položajima; na skeletoidnim i skeletnim tlima, na raznim crvenicama, smeđim primorskim tlima i renzinama; na zaslanjenim tlima pod utjecajem slanog zraka, čak .na položajima koji su zimi vrlo hladni, a ljeti vrlo topli, suhi. Sađene su prije svega zbog dobivanja zelenila i sjene u parkovima, na plažama, odmaralištima, u drvoredima i si., zatim zbog osnivanja burobranih pojasa. U inozemnoj literaturi rijetko gdje se mogu naći podaci o rasprostranjivanju topola u Sredozemlju. Stoga rezultati o utvrđenim nalazištima topola na našem mediteranskom području mogu biti bar unekoliko interesantni za Mediteran. Slika 4. Osamljeno stablo crne topole na morskoj obali predjela Soline (otok Krk), nasuprot Crikvenice. Tlo slano, položaj izložen buri i prskanju morske vode. Predjel nekad određen za solanu. |