DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 8     <-- 8 -->        PDF

nalazište topola su vjetrobrani pojasi poljoprivrednog dobra Baštica kod Pločnika
na nadm. visini oko 80 m., s nekoliko hiljada stabala eurameričke topole.
Od tog drveća osnovan je burobrani pojas u području Lubova, na oko 60 m n. v.
Mnogo ih je u predjelu Nedinsko blato na oko 70 m n. v. zbog zaštite od bure.
Burobrani pojasi topola nalaze se i u ovim predjelima: Hrastovača kod Zemunika
na oko 60 m n. v., u predjelu Benkovac kod Benkovca na oko 180 m n. v.
Topole su rasprostranjene i drugdje: npr. u Bokanjačkom blatu, Biogradu n/m,
Pakoštanima i Banji, uz cestu Ploča—Bibin Dub i Punta Mike.


U okolici Šibenika, uglavnom kod naselja Skradin i Gračac, registrirano
je nekoliko stotina topolovih stabala. Bliža i šira okolica Splita vrlo je bogata
nalazištima topola (ima ih i u gradu), na nadm. visinama od 1 do 750 m i vrlo
različitim staništima. Prema primljenim podacima više ih je od dvadeset hiljada:
Populus nigra, Populus nigra var. thevestina, P. x euramericana, Populus
tremula. Njihova stabla imaju debljine 30—40 (50) cm pr. pr., a nađe se i primjeraka
80—100 cm pr. pr.


Taj rod drveća rasprostranjen je i u širem području Makarske, uglavnom
u šumariji Metković, u drvoredima i zaštitnim pojasima, pod utjecajem raznih
vjetrova. Debljine stabala iznose 10—50 cm pr. pr.


Topolu možemo naći i u južnim krajevima Dalmacije i u crnogorskom primorju.
Broj njenih stabala nije velik, ali su njihova nalazišta značajna za ispitivanje
prilagodljivosti na razna staništa. Ima crnih, sivih i eurameričkih topola.
Registrirana su na ovim nalazištima: Konavosko polje nedaleko Dubrovnika,
Robinzon kraj vrela Ljute; razmjerno mnogo na poluotoku Pelješcu: Putnikovići,
Trstenik, Popova Luka, Janjina; u naseljima Ston, Trpanj, Oskorušna,


G. Vrućica, Kuna, Potomlje, Prizrin i Kupari.
Otoci. Po pregledima i sakupljenim podacima inventure, topole na otocima
imaju razmjerno dobar rast i prirast u zoni listopadne vegetacije, slabiji ponegdje
u zoni vazdazelenih listača. Broj registriranih stabala je malen, ali omogućuje
nadopunu podataka za istraživanje o prilagodljivosti te mezofilne listače
u području vegetacije termokserofita.


Na Krku, tipičnom submediteranskom otoku, ima crnih i sivih topola. Najznačajnija
su nalazišta u priobalnim naseljima Baška i Punat, na 2 m n. v. Debljine
su im 30—´60 cm, visne 12—15 m. Pod utjecajem jake senjske bure, kapljica
mora i zaslanjenog zraka stabla se u Baski nenormalno razvijaju. Iz grana,
vjerojatno zbog nastalih rana, izraslo je mnoštvo grančica, pa su krošnje razmjerno
guste. U takvim okolnostima i zbog starosti mnoga debla su natrula.
Populus canescens u Puntu ima vrlo široke krošnje i do 10 m, a iz korijenja posječenih
stabala obilno izbija novi naraštaj. U zaljevu Soline, nasuprot Crikvenice,
na vrlo slanom tlu i pod utjecajem jakih vjetrova srednjodobna topola se
vrlo dobro održava. Crnih topola ima i u naseljima Šilo i Omišalj. Vrlo su lijepa
stabla sive topole na obali Malinske.


Na otoku Pagu, u prelaznoj zoni eumediteranskog i submediteranskog područja,
na eocenskim fliševima i razmjerno svježim pijescima, ima crnih i sivih
topola. Siva topola se obilno razmnažava iz korijenovih žila. Sva su stabla izložena
jakoj buri i posolici, pa su malih visina, unatoč velikim debljinama.


Na otoku Rabu, u tipičnom eumediteranu rastu crne i sive topole, uglavnom
uz morsku obalu i u boljim staništima na dubokim pjeskovitim eocenskim
naslagama. U drvoredu naselja Rab promjeri crne topole iznose do 55 cm, a promjeri
krošanja do 15 m. Jedna topola ima promjer 120 cm, Topole se nalaze i u
uvali Kampor, u naselju Lopar i drugdje. Energija visinskog prirascivanja